My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Sunday 27 December 2009

Memoria Natal 2009



Iha Natal, ema hotu-hotu preokupa fo'o presenti ba malun. Balun fo'o kartaun Natal, balun fo'o sasan, balun hato'o lia fuan furak liu husi internet (face book, hi5, email's), telemovel no seluk-seluk tan.

Ema balun, sira hakerek kartaun Natal nune: um bom ana novo. Ou, balun hakerek nune: tinan foun diak iha 210 (em vez 2010). Laos lahatene hakerek, maibe ho ansiedadi, dalabarak ita hakerek sala. Ne'e buat ida normal.

Hau visita maluk ida nia uma. Nia prepara arroz marisco. Maibe laos hanesan bai-bain, molok atu hasai arroz marisco, hau nia maluk dehan kedas nune: "bele hasai arroz marisco, maibe han deit maka arroz, marisco hasai tiha. Tamba marisco seidauk tasak".

Ba Timor oan, tinan-tinan Natal lori: rekordasaun, reflesaun, forsa, unidadi, rekonsiliasaun, domin, haksolok no dame.

Tinan ida ne'e, Timor oan iha Peterborough selebra Natal hamutuk iha loron 25 iha bar ida nia laran. Han, hemu no dansa to'o dadersan.

Dala ida tan Natal diak ba imi hotu.

Nota: Foto google image

Celso Oliveira

Forum Haksesuk said......


Caro Celso Oliveira, aprecio o seu comentário. Trata-se de mais contribuição valiosa para aperfeiçoar as leis, decretos e regulamentos que este governo com boa fé vem construindo. Concordo que, haja uma consideração neste sentido, porque como disse, se existir um Sec. Estado para os assuntos dos antigos combatentes da libertação nacional, se existir reconhecimento aos jovens, hoje adultos, do massacre de Sta Cruz e se existir leis imoral de Pensão Vitalícia de 100% para ex-titulares (prevalecendo a duvida sobre a sua contribuição para a luta) e 75% para os seus descendentes, então, os que derramaram sangue inocentemente e os que tomaram na batalha pela auto-determinação mereciam mais que isso...UMA HONRA AOS HERÓIS DO PASSADO!

Solução: acho que o governo tem muito de 2009 para concluir, e muitos desafios a enfrentar no futuro, comencando em 2010 ate 2012 (o compromisso eleitoral de 2007). Pelo que essa sua perspectiva poderia ser mais uma proposta de lei a criar ainda por este governo ou uma proposta que poderia ser canalizada via partidos, ou organizações de direitos humanos que em vez analisar assuntos como estes, ultimamente se transformaram em quase partidos da oposição nas ruas de Dili e arredores.

Natal Feliz e Bom ano de 2010

Um grande abraço
Felix de Jesus

Nota do blog: Artigo relaciona com este comentário: http://celsooliveiratimor.blogspot.com/2009/12/estadu-timor-hatudu-sira-nia.html

Wednesday 23 December 2009

Feliz Natal 2009

NATAL DIAK 2009 no TINAN FOUN DIAK 2010 BA IMI HOTU

Celso Oliveira

Wednesday 9 December 2009

Buku Harian Seorang Negarawan 8

Saya senang membaca surat kabar karena didalam surat kabar saya bisa menemukan beberapa berita menarik. Tetapi karena kehidupanku yang miskin membuat saya tidak mampu membeli surat kabar.

Suatu hari, saya melihat berita di sebuah surat kabar. Dihalaman pertama tentang orang-orang kaya menhitung dan membagi-bagi kekayaan mereka sedangkan dihalaman terakhir seorang anak kecil menangis karena orangtuanya tidak mampu membeli sebuah hadiah di hari Natal.

Dalam hati saya bilang "orang yang kaya tetap kaya, orang yang miskin semakin miskin. orang yang kaya berpesta pora, orang yang miskin mengigit jari".

Friday 4 December 2009

Poema nebe koalia hodi hau naran

PRIMAVERA

Kuandu primavera, ai tahan sei monu.
Ai tahan sei la hetan iha ai hun.
Ai nia sanak maka hare’e hetan.

Udan turu halo janela bokon.
Udan suli tun iha janela nia vidru.

Fulan nia naroman baku tama hosi janela nia vidru.
Halo uma laran sai naroman.
Udan ben suli tun hosi janela,
Tun liu ba uma nia tátis, tun liu halo rai bokon.

Rai bokon, dut matak,
Ema moris hakmatek,
Rai malirin iha tempu primavera.

Estrada la mamuk, nakonu ho kareta.
Anin hu maka’as halo ai tahan monu.
Udan nia is halo ema senti duni moris iha primavera laran.

Poema nebe koalia hodi hau nia naran

KUDA

Kuda ida lao iha rai maran, hamrok no hamlaha.
Ema kesi hela kuda ida iha ai nia hun.
Ema ida mehi hela atu sai hanesan mos kuda.
Kuda ida nebe lahatene han, lahatene hemu.

Kuda ida bulak nebe halai arbiru deit.
Kuda ida nebe laiha hanoin.
Kuda ida nebe lao deit ho ain rua.
Kuda ida nebe iha ulun ema.

Kuda ida nebe baku sasan arbiru deit ona.
Kuda ida nebe hakarak tesi nia-an rasik.
Kuda ida nebe tesi sasan arbiru deit ona.
Kuda ida nebe hakarak han buat hotu.

Kuda ida nebe laiha moe.
Kuda ida nebe han nia-an rasik.
Kuda ida nebe naok hodi moris.
Kuda bulak lao iha Dili laran.


Celso Oliveira

Monday 30 November 2009

"Many Thanks"

Recently I found some information about my arrest in Jakarta in 1995.

On behalf of my family in East Timor and in England, I would like to thank the East Timorese and Indonesians, who helped bring this information to AI, HRW and TAPOL.

Especially I would like to thank AI, HRW and TAPOL who worked hard to denounce human rights violence in East Timor and Indonesia during the Indonesian occupation in East Timor.

Celso Oliveira



Documents on East Timor from
PeaceNet and Connected Computer Networks
Volume 34: - December 1, 1994 - January 16, 1995

Published by:
East Timor Action Network / U.S.

P.O. Box 1182, White Plains, NY 10602 USA
Tel: 914-428-7299 Fax: 914-428-7383
E-mail PeaceNet:CSCHEINER or CSCHEINER@IGC.APC.ORG

AI ALERT ON CELSO OLIVEIRA
AI UA011/95 INDONESIA Detention
AI Index: ASA 21/07/95

16 January 1995 INDONESIA AND EAST TIMOR

“Rui” Celso Oliveira, 23, human rights activist East Timorese Celso Oliveira has been arrested in Jakarta after sending information overseas about the situation in East Timor.

Celso was reportedly arrested without a warrant, and Amnesty International is concerned that he may be being held solely because of his peaceful activities in opposition to Indonesian rule of East Timor, and in particular, the dissemination of information concerning human rights. The organization urges that Celso be provided with immediate access to lawyers of his own choice.

Celso Oliveira was arrested around 11am on 13 January 1995 after a security guard in a bookshop handed him over to police. It is believed that Celso was then transferred from police custody to Jakarta’s regional military intelligence headquarters, Bakorstanasda.

At the time of his arrest Celso Oliveira was carrying a document describing the current atmosphere in East Timor which he had distributed to human rights organizations in Indonesia and overseas.

It is believed that lawyers from the Indonesian Legal Aid Institute (Lembaga Bantuan Hukum), LBH, are currently negotiating with the authorities to visit Celso Oliveira in military custody. Just prior to his arrest Celso Oliveira stated that he had been visited twice by the military at his home in Dili, East Timor, although the reason for their inquiries was not clear.

BACKGROUND INFORMATION
The arrest of Celso Oliveira is consistent with a pattern of short-term and arbitrary detention of real or alleged opponents to Indonesian rule of East Timor. Thousands of East Timorese have been held without charge or trial for periods ranging from a few days to several months, since late 1991.

Many have been denied access to their relatives and lawyers and some are known to have been ill-treated and tortured. Others have been tried and sentenced for their peaceful activities. José Antonio Neves (see UA 198/94, 23 May 1994, and follow-ups ASA 21/15/94, 2 June; ASA 21/23/94, 20 June; ASA 21/26/94, 27 June) is currently being tried on charges of anti-government activities, in part because of attempts to send information about human rights violations in East Timor to foreign organizations. A verdict for Neves is expected this month.

RECOMMENDED ACTION: Please send telegrams/express and airmail letters either in English, Bahasa Indonesia or in your own language:

· expressing concern that Celso Oliveira was arrested on 13 January 1995 without an arrest warrant, and that he may have been detained solely for his peaceful activities in opposition to the Indonesian Government;
· urging that he be immediately and unconditionally released, unless he is to be charged with a recognisably criminal offence under existing laws;
· urging the authorities to ensure that Celso Oliveira has immediate access to lawyers of his own choice.

APPEALS TO:
Minister of Justice: Haji Utoyo Usman SH [Salutation: Dear Minister Utoyo Usman]
Menteri Kehakiman Jl Rasuna Said
Kav 6-7 Kuningan Jakarta Selatan, Indonesia
Faxes: 01062 21 314 1625
Telegrams:
Menteri Kehakiman, Jakarta, Indonesia

Military Commander for Region X/Jakarta Raya (covers Greater Jakarta):
Maj. Gen. Wiranto [Salutation: Dear Maj. Gen. Wiranto] Pangdam X/Jakarta Raya

Markas Besar KODAM X/Jaya Jl. Mayjen Sutoyo Jakarta, Indonesia Telegrams: Pangdam
X/Jakarta Raya, Jakarta Indonesia

AND, IF POSSIBLE, TO THE FOLLOWING:

Minister of Foreign Affairs: Ali Alatas
SH Menteri Luar Negeri Jl Medan Taman
Pejambon No 6 Jakarta, Indonesia
Faxes: 01062 21 36 0517

Chair of the National Commission on
Human Rights: Ali Said SH Ketua Komisi
Nasional Hak Azasi Manusia Jalan Veteran
No 11 Jakarta, Indonesia Faxes: c/o Ministry
of Justice 01062 21 314 1625

(Page 22, East Timor Documents, Volume 34. December 1, 1994 - January 16, 1995)

FROM SYDNEY JONES, HUMAN RIGHTS WATCH
Celso Ximenes de Oliveira, aged 22, the East Timorese arrested in the Gunung Agung bookstore in Senen, Jakarta, last week, was carrying documents with him from Konis Santana, as well as an Infight publication and the White Book on the June press bannings. Customers are apparently supposed to check their bags at Gunung Agung, and when he walked into the store without doing so, the Satpam got him.

Celso’s father, Dominggos Ximenes, was an Apodeti member; his mother works at the East Timorese house in Taman Mini. It is not yet clear where he was being detained; there was some fear he had been taken to Kramat V, the military intelligence interrogation interrogation center, but there is no confirmation of that.

(East Timor Documents, Volume 34. December 1, 1994 - January 16, 1995. Page 23)

TIMORESE ARRESTED IN JAKARTA, WEST PAPUA
TAPOL Report, 13 January 1995

A reliable human rights contact in Jakarta today told TAPOL that an East Timorese named Celso Oliveira, 23, was arrested at the Gunung Agung Bookshop, Kwitang, Jakarta this morning.

It is not clear whether he is currently a resident in Jakarta or in Dili. He was arrested by a member of the store’s security, SATPAM, handed on to the Jakarta regional military command and taken to the interrogation centre in Kramat Lima. It is more than likely that he will have immediately been subjected to torture.

Our contact said the security authorities had found a document in his possession which details recent events in East Timor and which had been faxed to a number of human rights organisations overseas, including TAPOL.

This may have been the document that was posted on reg. easttimor several days ago, entitled ‘Widespread tension in East Timor.’

There are fears that this will develop into a case like that of José Antonio Neves who is now on trial in Malang, East Java, on charges of rebellion.
Meanwhile, we have just learnt that the daily, Kompas, reported on 5 January the arrest in West Papua of three East Timorese on 28 December, as they were trying to flee Indonesia and go to Australia.

According to Major-Gen. Ketut Wirdhana, commander of the Trikora military command covering Maluku and Irian Jaya, the three had come to Sorong for a match with a local team but remained there after the team left for home and “obtained identity cards, certificates of good conduct, birth certificates and passports to escape to Australia.”

They were arrested before being able to leave Sorong. He alleged that one of the three had taken part in an anti-integration demonstration in Dili.
They were being handed over to the Udayana military command based in Bali which covers East Timor.

(Page 24, East Timor Documents, Volume 34. December 1, 1994 - January 16, 1995.)

Thursday 19 November 2009

Funu ba Ukun Rasik-an iha Portugal mos hanesan Sociedadi Unipesoal, LDA


Parti ida

Kuandu hau le Mari Alkatiri, eis PM no atual Sekretariu Jeral Fretilin, nia artigu ho titulu: IV Governo Konstituisional ka Sociedadi Unipesoal, LDA, halo hau hanoin konaba pasajem luta ba ukun rasik an iha epoka hafoin tiha Massakre Santa Cruz tinan 1991 to'o iha 30 Agostu 99, iha Portugal. Artigu hosi Mari Alkatiri, obriga hau atu hakerek uitoan konaba moris klosan Timor oan nebe hili dalan "Suaka Politik" hodi bele hakilar iha Portugal hafoin tiha massakre Santa Cruz tinan 1991.

Hau iha serteza katak Timor oan barak lahatene konaba oinsa (1) Realidadi hosi funu diplomatika Timor nian iha Portugal. (2). Oinsa lideres hosi partidus historiku (Fretilin no UDT) sira nia moris iha Frenti Diplomatika iha Portugal. (3) Oinsa komunidadi Timor sira nia moris iha Portugal. (4) Oinsa Convensaun Nasional da Resistensia Timor konsege realiza iha Peniche, Portugal, iha 1998. (5) Tamba saida maka komunidadi Timor iha Portugal la dedika sira nia moris tomak iha atividadis politikas hodi liberta lalais ita nia rai doben Timor Lorosa'e? (6) Tamba saida maka mosu konflitus (baku malun to'o atu oho malun) entre klosan "Suaka Politik" iha Portugal?...etc...

Aproveito blog ida ne'e, hau hakerek uitoan konaba oinsa lideres hosi Fretilin no UDT iha Portugal halo funu Timor hanesan Sociedadi Unipesoal, LDA.

Iha Portugal, diverjensia entre lideres politikus (Fretilin ho UDT) maka'as tebe-tebes. Lideres Fretilin dada ba sorin ida, lideres UDT dada ba sorin seluk. Lideres politikus (lideres partidus Fretilin no UDT) ida-idak lori liafuan "demokrasia" hodi halo funu Timor hanesan Sociedadi Unipesoal partidu ida-ida nian. Enkuantu iha Timor, Timor oan lori Unidadi Nasional hodi enfrenta poderoso Indonesio. Iha Timor, funu nain sira preokupa ho partisipasaun ativa hosi povo Timor tomak hodi kontra Indonesia, maibe iha Portugal, lideres partidus ida-ida preokupa liu ho sira nia partidu du ke nasaun Timor nia futuru.

Hafoin tiha massakre Santa Cruz iha 1991, klosan barak halai sai hosi Timor tamba persegidu no ameasadu hodi husu "Suaka Politik" iha embaixadas estranjeiras iha kapital Indonesia, Jakarta. Objektivu hosi "Suaka Politik" maka: "bolu atensaun ba komunidadi internasional konaba violasaun DH iha Timor Leste".

Portugal sai hanesan ultimo parajem ba klosan Timor oan nebe husu 'Suaka Politik". To'o iha Portugal, klosan sira hetan kedas apoios hosi Governu no ONG's Portuguesas. Maibe, klosan barak maka senti frustradus, stress, dezilididu tamba hare hetan lideres politikus nebe halo funu Timor hanesan Sociedadi Unipesoal partidu ida-ida nian. Fretilin ho UDT fahe malun maka'as. Laiha orientasaun politikas, laiha koordenasaun politikas, la respeitu konseitu Unidadi Nasional, la respeitu Xanana Gusmao hanesan lideres maximu funu nian iha tempu neba no seluk-seluk tan. To'o klosan balun hateten nune: "iha Timor ita fo'o isin ho klamar hodi liberta Timor. Iha Timor ita loke hirus matan hodi hasoru Indonesia. Maibe iha Portugal ita foin hatene lolos katak funu ne'e sei naruk ba nafatin tamba lideres sira la kohi tu'ur hamutuk. Se maun bo'ot sira kontinua hanesan ne'e oinsa futuru povo Timor nian?"

Iha reuniaun ida iha Universidadi Lisboa entre klosan Timor ho Dr. Ramos Horta (So Dr. Ramos Horta deit maka halo bebeik reuniaun ho komunidadi Timor iha Portugal), klosan ida dehan nune: "Se maun bo'ot sira kontinua fahe malun tamba partidus, diak liu haruka ami fila fali ba Timor hodi kaer kilat hamutuk ho maun bo'ot Falintil sira iha ai-laran".

Klosan "Suaka Politik" labele halo tan buat seluk tamba: difikuldadis lingua, kultura no klima nebe sira enfrenta iha primeira faze kuandu sira to'o iha Portugal.

Se karik la lori klosan "Suaka Politik", entaun Convensaun Nasional da Resistensia Timor sei la konsege realiza iha Peniche, Portugal, iha 1998. Tamba obstakulu barak maka padre Maubere (padre Maubere hanesan koordenador ba konvensaun) hasoru iha Portugal. Liu-liu lideres hosi Fretilin lakohi troka naran CNRM ba CNRT.
Iha reuniaun ida iha Campu Pequeno iha Lisboa, konaba atu realiza ka lae Convensaun Nasional da Resistensia Timor, klosan "suaka Politik" obrigadu hamrik hodi taka odamatan hodi ameasa lideres sira tu'ur hamutuk hodi asina dokumentu ida konaba aseita realiza Konvensaun ne'e. Tamba hare'e ba importansia hosi Unidadi Nasional, klosan "Suaka Politik" tenki halo buat hotu hodi obriga lideres (Fretilin no UDT) tu'ur hamutuk.

Iha Portugal, so Dr. Ramos Horta, uluk hanesan representanti espesial Xanana Gusmao nian, maka halibur malun beibeik ho komunidadi Timor em jeral i espesialmente ho klosan "Suaka Politik" iha pensaun Floresta I, II, iha Universidadi Lisboa no fatin seluk tan. Lideres politikus sira seluk so buka halibur ho sira nia militantis nebe ikus mai nein ida hetan resultadu diak iha Timor.

Desde uluk kedas klosan "Suaka Politik" dehan nune: "se maun bo'ot sira kontinua ho hahalok hanesan ne'e, labele hanoin katak loron ida kuandu Timor Ukun Rasik-an, maun bo'ot sira bele ukun povo Timor. Se maun bo'ot sira la konsege halibur komunidadi Timor iha Portugal enkuantu mais povo Timor".

Resultadu final hosi Fretilin no UDT iha Portugal maka ne'e: "hafoin tiha ukun rasik-an Joao Carascalao la konsege halo moris UDT iha Timor (iha 2002 UDT hetan deputadu 2 deit iha PN i iha 2007 UDT lakon total), i, Mari Alkatiri la konsege halibur Fretilin iha Timor (enkuantu uluk iha tempu funu ba Ukun Rasik-an, ema Timor barak maka hakilar hodi Fretilin nia naran). Iha 2006 Fretilin iha Mari Alkatiri nia lideransa monu tamba inkompetensia hosi Mari rasik".

Ne'e duni, lia fuan "Sociedadi Unipesoal, LDA", laos foun ba lideres sira hosi liur tamba duranti funu ba ukun rasik-an iha Portugal, sira halo funu Timor hanesan Kompanhia Unipesoal iha estranjeiru, iha ida-ida nia partidu politiku.

Sei kontinua.....

Celso Oliveira

Monday 16 November 2009

Istoria Kmanek Ida Konaba Saudozu Sebastiao Gomes no Sira Seluk





Written by Domingos da Silva and Emilia Ana
Saturday, 14 November 2009
Image
Afonso Gomes, Aman
CJITL flash,
“Pai, ita oan mane mak tur deit, ita la halo buat ruma maka rai Timor ema seluk mak sei ukun nafatin no ita sai atan nafatin ne’e ladiak ida” ne’e mak lia fuan husi saudozu Sebastiao Gomes ba nia aman Afonso Gomes antes nia sai husi uma ne’ebe ikus mai Militar Indonezia tiru mate iha loron 28 Outubro 1991 iha Igreja Motael.

Nune’e Afonco Gomes no Rita Rangel inan Aman husi Sebastiao Gomes hateten sente tristi tanba oan mane nebe mak nia hadomi liu mate.

Afonso Gomes haktuir liafuan hirak ne’e ho tristi no tanis iha nia oan mane nia rate leten iha semiteriu Santa Cruz iha selebrasaun dala 18 masakre ne’e.

Iha fatin hanesan Florindo Do Rego alin husi saudosa Natalino Do Rego dadalia ho CJITL online katak, Nia alin lakon iha 12 de Novembru 1991 maibe agora hetan fali nia ruin ona ne’ebe agora husu ba Governu bele tau Eroi sira nia ruin hamutuk fatin ida.

“Lori 12 de Novembru hodi hatudu ba Mundu Internasional katak Timor mos luta ba Ukun rasik a’an” hateten Florindo.
“Ita hotu hatene joven masakre 12 Novembru luta hasoru Militar Indonezia sira la'os hodi kilat maibe lori Brani hasoru Militar Indonezia hodi hakilar lia fuan katak “Mate ka Moris ukun Rasik a’an” tenik Florindo.

Nune’e mos Sebastiana Soares Inan husi saudoso Antonio freitas soares ho tinan 17 mate iha 12 de Novembru iha semiteriu santa kruz maibe agora hetan ona nia Ruin.

“Freitas hanesan oan ikun husi maun alin sanulu, Freitas mak hau hadomi liu entre nain sanulu ne’e tanba nia mak ikun” Sebastiana haktuir ho matan be’en nakonu.

Sebastiana hateten maske agora hetan ona nia oan nia ruin maibe nia sei ejiji nafatin ba Governu Indonesia no Governu Timor Leste atu tur hamutuk hodi halo Monumentu ida ba Vitima sira ne’e .

“Maske hetan ona hau nia oan nia ruin maibe hau sei tristi tanba nia maluk barak mak sedauk hetan nia ruin, hau husu ba Governu Indonezia no Governu Timor Leste atu halo Monumentu ida iha santa kruz ne’e tanba sira mate iha ne’e” hateten Sebastiana. (dsc-emy/cjitl)

Sunday 15 November 2009

HERÓI MEU



Por: Loriku

O nascimento no paraíso da terra oprimida
A passagem na pátria amada
A juventude feliz e gozada
Com amor dos amados
Abrem-se as asas da liberdade
Nasceu o sonho pela liberdade
Liberdade traída e rasgada
Com Irmãos em guerra revolucionária
Divididos pelos princípios,
Princípios temporais
No tempo dos homens
Os homens temporais
No espaço e tempo do universo

Herói meu,
Armas em mãos
Na luta sem medo
Contra invasores estrangeiros
Deita-se o vosso corpo
Pelo colo da terra mãe
Pelo sonho da liberdade
Liberdade pelo rumo divergente
Divergência dos irmãos divididos
Traídos e abandonados
Sois da terra mãe, eis o vosso amor, o vosso sonho, a vossa razão
A última suspira na vossa boca seca e bem amarga,
As lágrimas que choram
Na matança sem fim
O sangue derramado pelo amor sem condição
Terra mãe
Paraíso misterioso
Mistérios dos corpos perdidos e almas dos desaparecidos
Sem campas e esquecidos
Verdadeiros heróis e traídos,
Dos corações rasgados
Rasgados pelas verdades enterradas
Verdades dos irmãos guerreiros
Em guerra dos abandonados

Herói meu
Hás-de se lembrar
De novo serreis ressuscitado
Ressuscitado na memória dos seus filhos
Os filhos dos esquecidos, dos bravos guerreiros sem medo

Herói meu
Mereceis a honra
Prometerei e direi
Não morrereis em vão
Por sois meu herói
Eis meu amor
Eis minha lembrança
A lembrança eterna e as saudades que doem
As dores dos que amam
Pela bravura na luta sagrada
Tombado pela pátria
A pátria libertada

Herói meu
O falecimento no paraíso libertado!

Saturday 14 November 2009

19 de Novembro de 1991 Primeira Manifestasaun Estudanti Timor oan iha Jakarta

Ohin loron koalia konaba loron historiku 12 de Novembro de 1991 labele haluha atu koalia mos konaba primeira manifestasaun organizada hosi estudanti Timor oan iha Jawa no Bali nebe realiza iha loron 19 fulan Novembro tinan 1991. Semana ida tiha hosi Massakre Santa Cruz iha Dili, estudanti Timor oan sira iha Jawa no Bali organiza kedas protestu ida iha Jakrata. Objektivu prinsipal maka Ukun Rasik-an ba Timor.

Hafoin tiha manifestasaun iha Jakarta, autoridadi Indonesia kaer klosan estudanti barak, inklui Avelino Coelho, Fernando Lasama, Joao Camara, Virgilio (Gil) no seluk tan.

Nota: Se maka iha tan informasaun konaba primeira manifestasaun hosi estudanti Timor oan iha Jakarta, iha loron 19 de Novembro de 1991, favor ida hakerek iha blog ne'e atu nune ita labele haluha aksaun husi heroi klosan no estudanti Timor oan iha tempu luta ba ukun rasik an iha tinan 1991.

Celso Oliveira

12 de Novembro de 1991

Thursday 12 November 2009

12 Novembro de 1991



12 de Novembro de 1991 hanesan loron historiku ba povo Timor.
271 mate, 278 kanek no 270 lakon.

Celso Oliveira

Thursday 5 November 2009

Dili, Kapital Demonstrasaun





(Hakerek Hodi hakbesik-an ba tinan 18 Massakre Santa Cruz, 12 de Novembro de 1991-2009)

Iha fulan kotuk hau publika historia oan ida konaba Ulises Goncalves (Uli) nebe mate iha 12 de Novembro de 1991. Tinan 18 tiha, Uli nia ruin hetan fila fali iha vala komum iha hera. Klaru ema barak kontinua hein sira nia familia nia ruin nebe mate iha Massacre Santa Cruz atu hetan lalais. Tamba razaun ne'e maka Timor Leste tenki iha relasaun bilateral diak ho Indonesia.

Iha tinan 1865, kuandu ema portuguez muda kapital hosi Oe-Cusse ba Dili (klaru hafoin tiha tratado Lisboa nebe fahe Timor Ocidental ho Timor Portuguez), sira nunka imajina katak loron ida sei mosu iha Dili, iha semiteriu Santa Cruz, manifestasaun bo'ot hosi klosan Timor nebe la kontenti ho okupasaun brutal no illegal hosi rai vizinhu Indonesia.
***

Dili, Kapital Demonstrasaun
Buat sira ne’e hahu’u iha 12 de Outubru de 1989. Iha momentu neba, ema seidauk kaer telemovel/hand phone/mobile phone hodi bele dada besik informasaun hosi Timor Leste ba mundu tomak.

Kuandu Joao Paulo II halo visita oras hat iha Timor Leste, ema rihun ba rihun maka tuir missa iha Dili. Hafoin tiha missa iha tasi tolu, Dili, klosan lubun ida aproveita ho prejensa jornalistas estranjeirus nebe visita Timor hamutuk ho Joao Paulo II, lakohi husik liu oportunidadi (Klosan aswain konsidera oportunidadi "osan mean") hodi hatudu sira nia deskontenti ho okupasaun Indonesia iha Timor. Ida ne’e hanesan primeira manifestasaun publika organizada hosi Frenti Klandestina iha Dili.

Kuandu klosan sira baku malun ho “aparat keamanan Indonesia” iha altar nia oin, halo rai rahun sae maka’as. Santo Padre Joao Paulo II husu ba Bispo Belo nune: "saida maka akontese iha kraik neba?”
Amo Belo explika: “klosan Timor hatudu sira nia deskontenti ho okupasaun Indonesia iha Timor Leste”.
Santo Padre la hateten tan buat ida. Nia lao nafatin husik hela rai rahun nakonu no kadeira sae malun entre klosan “aswain” ho “aparat keamanan”.

Visita oras hat hosi hirarkia bo'ot liu iha Igreja Katolika, lori esperansa ba povo Timor. Maibe konsekuensia hosi visita ne’e lori mos kapturasaun ba Klosan Timor oan sira.

Hahu’u hosi akontesimentu historiku ida ne’e, militar Indonesia kaer klosan Timor la para.

***
Liu tiha fulan rua, iha Janeiro 1990, kuandu embaixador EUA John Monjo visita Timor, dala ida tan klosan Timor lakohi husik liu oportunidadi ne’e. Sira organiza manifestasaun iha hotel turismu nia oin. Klosan barak maka tama prizaun, balun mate.

***
Massakre Santa Cruz mosu hafoin tiha manifestasaun iha Tasi Tolu, hotel Turismo no fatin seluk tan iha Dili, kapital Timor Leste. Massacre Santa Cruz la lori kedas independensia ba Timor Leste maibe Massakre Santa Cruz fanun fila fali komunidadi internasional nebe dukur ba kestaun Timor. Molok Massakre Santa Cruz, komunidadi internasional fo'o liu "apoio" ba diplomasia indonesia du ke diplomasia timorense.

***

Buat sira hotu grasa hosi jornalista britaniku Max Stahl nebe halo reportajem diak iha loron 12 fulan Novembro tinan 1991. Iha momentu neba, ema Timor "fan sira nia moris konsientemente" hodi bele hetan Liberdadi no Ukun Rasik-an. Hotu/Fim








Foto: hasai hosi Google Image.
Autoria: Celso Oliveira

Thursday 22 October 2009

Koalia ho oan sira

Iha iluminasaun ba hau nia memoria.
Hodi hau koalia ho hau nia oan sira.

Kuandu hau husu:
Oinsa maka hau hatene katak imi hadomi hau?

Hau nia oan hatan:
Liu hosi ami nia hamnasa,
Liu hosi ami nia hakuak.

Obrigado por ti..

Celso Oliveira

Monday 19 October 2009

Freedom after war


Freedom after war hanesan desejo ema hotu nian. Ema hotu nebe maka partisipa iha funu (seja como for), hafoin tiha funu, hotu-hotu hakarak moris iha liberdadi nia laran.

Normalmente, hafoin tiha funu, ema ida-ida hakarak moris iha hakmatek nia laran, ema ida-ida hakarak hadia sira nia moris. Tamba duranti funu, ema lakon "oportunidadi" barak, ema lakon "dignidadi" iha sira nia moris.

Laos moris iha funu nia laran maka ita bele hatudu ita nia dignidadi no responsabilidadi. Duranti funu, ema moris uza deit maskara. Só moris iha hakmatek nia laran maka ita bele hatudu ita nia dignidadi no responsabilidadi.

Moris iha funu nia laran, só iha eskolha rua: moris ou mate, diak ou a’at. Se karik moris, moris oinsa? Se karik mate, mate oinsa? Se karik moris, moris ho dignidadi ka lae? Se karik mate, mate ho dignidadi ka lae?

Ne'e duni, hanesan ema Timor nebe partisipa iha prossesu ba ukun rasik-an, hau hakarak explora fila fali hau nia experiensia rasik hodi hakerek artigu ida ne'e.
***

Hosi historia badak ne’e (Sidadi Mate), hau hakarak hatudu ba leitores konaba «the reality of the war in East Timor». Hau explora historia badak oan ida atu leitores sira hasai konkluzaun rasik konaba «the reality of the war in East Timor».:

"Sidadi Mate"

Hau tama iha sidadi ida. Sidade ne’e mosu iha mapa nia laran iha tinan 1975. Sidadi ne’e nakonu ho ran. Hau hasoru ema barak maibe nein ema ida hakarak koalia ho hau. Nein ema ida hakarak responde hau nia pergunta.

Hau tu’ur iha kampu bo’ot ida nia laran. Hau mesak deit. Ema bolu kampu ne’e «kampu demokrasia». Hosi kampu ne’e, hau observa ema ida-idak nebe liu hosi hau nia oin. Balu lao deit. Balu uza pajero. Balu sae motor. Nein ema ida hakarak koalia ho hau.

De repenti ema ida mosu iha hau nia oin maibe la hateten nein lia fuan ida. Hau komesa observa ema ne’e ninia hanoin. Hau hateten mai hau nia-an rasik “ema ne’e mate kleur tiha ona tamba sa maka nia sei moris nafatin?”.

Hau nia kapasidadi atu memorizar ema ne’e la to’o tamba hosi ema ne’e hau konsege hare’e hetan buat barak. Ne’e duni, hau tenki uza lápis no kadernu hodi hakerek.

Hau komesa hakerek ida-idak, komesa hosi 1975 to’o 1999. Hau nia kadernu nakonu ho ran. Ran deit. Hau nia kadernu nakonu ho pekador. Hau nia kadernu nakonu ho kriminozu. Hau nia kadernu nakonu ho traidor. Hau nia kadernu nakonu ho esplorador no manipulador. Hau nia kadernu nakonu ho koruptor no vingador. Hau nia kadernu nakonu ho bosok. Hau nia kadernu nakonu ho mafiozu. Hau nia kadernu nakonu ho trafikante (trafik droga, feto, labarik, etc). Hau nia kadernu nakonu ho buat nebe la diak.

Maski hosi dok hau rona knananuk ida furak. Padre Zezinha maka kanta ho lian Portuguêz: “Estou pensando em Deus, estou pensando no Amor”. Maibe knananuk oan ne’e la konsege hado’ok hau-an hosi observasaun nebe hau halo dadaun.

Ran iha hau nia kadernu suli ba kampu laran, liu ba baleta laran. Hosi baleta tama to’o repartisaun ida-ida, ministeriu ida-ida, eskola ida-ida, Igreja, LSM, uma ida-ida, iha mota laran, sae foho tun foho no fatin seluk tan. Ema loke torneira, ema haris, ema hemu bê, hotu-hotu ran deit. Ran deit maka naliun iha sidadi laran.

Hau la konsege hakerek tan ona. Hau la konsege halo tan observasaun ba ema nebe hamrik iha hau nia oin. Hau hakilar maibe nein ema ida hakarak se tilun. Hau hateten: “Senhores 75 to’o ona kastigu ema Timor”. Hotu/Fim
***

Ne’e duni, ema nebe maka hatene prossesu funu desde 1975 to’o 1999, nia sei la abandona prinsipiu «hadia ema Timor nia moris». Maibe, ema nebe maka la hatene prossesu funu iha Timor no la moris iha funu nia laran, nia sei halo Timor “semau gue ou arbiru deit”.

Ba Timor nia diak hau kontinua hakerek tamba hau iha «Freedom after war». Ba mundu nia diak hau kontinua hakerek tamba hafoin tiha funu hau iha liberdadi. Hotu/Fim

Celso Oliveira

Wednesday 14 October 2009

Buku Harian Seorang Negarawan 7

Seorang ibu menulis surat kepadaku. Didalam surat tersebut, ibu itu menceritakan kepadaku bahwa selama perang di Timor-Timur setiap orang yang meninggal karena perang, maka ia selalu menusuk kulitnya yang kurus dengan sebuah tinta hitam –alias- memberi “tatto” kepada tubuhnya dengan sebuah tanda titik. Hitam warnanya. Kini tubuhnya penuh dengan “tatto”. Dari kaki sampai kepala, di telingga, di telapak tangan dan kaki dan sebagainya. Ibu itu menyatakan bahwa ia tidak tahu dimana lagi bagian tubuhnya yang harus di “tattokan” bila tetap terjadi permusuhan sesama orang Timor Timur di negeri krokodil itu.

Ia memohon kepada generasiku supaya berhenti dengan perang mulut yang tidak sehat, yang hanya memecah belah rakyat Timor-Timur. Ia juga memohon supaya generasiku memperhatikan generasi yang lahir paska perang di Timor-Timur.

“Bayangkan sejak 75 sampai 99 saya mentattokan kulitku. Ditahun 06 saya terpaksa mentattokan kembali tubuhku. Jadi, tolong perhatikanlah suratku ini, please, por favor”. Begitulah ibu itu menutup isi suratnya.

Suatu hari ketika saya sedang mempersiapkan sebuah deklarasi politik, tiba-tiba seorang ibu datang ke gabinetku. Setelah berbincang-bincang dengannya tiba-tiba ia menyuruh saya untuk melihat tubuhnya yang penuh dengan “tatto” hitam. Saya tidak mampu melihat tubuhnya yang kurus kering. Saya menutup mataku dengan ribuan uang yang berada diatas meja kerjaku.

Ibu itu berteriak “hai ambisi kekuasaan, bukalah matamu dan lihatlah tubuhku. Ini adalah hasil dari perang di Timor-Timur. Kami tidak ingin perang terjadi kembali di Timor-Timur. Kami ingin kedamaian dan ketentraman”.

Saya memasuki beberapa ribuan uang kedalam telinggaku untuk tidak mendengar kata-kata yang keluar dari mulut siibu itu. Saya pusing, saya tidak terkontrol lagi. Akhirnya saya menyerah dan saya katakan kepada ibu itu bahwa memang karena ambisiku telah membawa malapetaka untuk rakyat Timor-Timur.

“Rakyat Timor-Timur yang baru keluar dari perang perlu kedamaian dan ketentraman”, kataku dalam hati.

Friday 9 October 2009

Língua e Literatura: Brasil vai invadir o Timor Leste

Língua e Literatura

Fonte - 09/10/2009

De 31 de outubro a 22 de novembro o Brasil vai invadir o Timor Leste. Mas acalme-se! Não se trata de nenhuma disputa política. É que o Departamento Cultural do Ministério das Relações Exteriores e a Embaixada do Brasil em Dília vão realizar naquele País o “Mês Cultural do Brasil no Timor Leste”. A ideia é fortalecer o uso da língua portuguesa através de apresentação e oficinas de música, capoeira, teatro, artesanato, gastronomia, fotografia, cinema e, claro, literatura. Os escritores Ziraldo e Luiz Ruffato estarão por lá. O Mercado Lama, onde as atividades ocorrerão, também ganhará um “Ponto de Leitura”, uma reprodução da iniciativa brasileira para que os timorenses conheçam o que autores brasileiros e estrangeiros produzem. Editoras interessadas em colaborar com a doação de obras para a iniciativa podem se manifestar até o dia 20 de outubro. Ou melhor, encaminhar os exemplares para o Departamento Cultural – MRE (Esplanada dos Ministérios - Bloco H / Anexo II / Sala 11. CEP: 70170-900 – Brasília/DF). Mais informações podem ser obtidas pelo telefone 61 3411-9227 ou pelo email dc@mre.gov.br. - http://www.publishnews.com.br/telas/noticias/detalhes.aspx?id=54196

Thursday 8 October 2009

Iha lokoraik diak ida....

Normalmente lokoraik hanesan ne'e hau nia aman sai ba futu manu. Maibe ohin lokoraik, hau nia aman kontinua tu'ur iha has hun nia okos hodi sura manu aman nebe kesi hela iha kintal laran. Hau nia abo mane nebe foin simu ninia reforma hateten ba hau nia aman nune: "ami katuas sira senti kontenti tamba biar karik ami katuas ona maibe ami mos simu netik reforma uitoan hosi governu Timor. Ne'e hatudu katak governu ida ne'e lahaluha ninia povo".

Hanesan bai-bain hau nia aman preokupa liu ho ninia manu futu do ke se tilun hodi rona hau nia abo mane koalia. Maibe, hau nia abo mane nebe isin namkurut ona nebe foin dala ida ne'e iha ninia moris tomak hetan reforma hosi governu Timor kontinua koalia ba hau nia aman nune: "oan, iha ema Timor nia uma kain, hotu-hotu tenki iha manu aman ida hodi bele kokorek no asu aman ida hosi bele hatenu".

Dalaida tan hau nia aman la liga ho lia fuan nebe hau nia abo mane hateten. Iha hau nia aman nia liman laran, nia kaer tara ida hodi kadi hela ba fatuk kadi. Manu jala nebe kesi iha has hun nia okos kokorek la para kuandu hare hau nia aman kadi hela tara iha fatuk kadi nia leten.

To'o fali kalan, hafoin tiha ami han sasoro (iha familia kiak sira kostume han sasoro molok ba toba), hau nia aman hateten mai hau nune: "oan, se hau hare'e diak hau nia aman, loron ida hau nia oan sira sei hare'e hau mos diak. Maibe, se hau hare'e a'at hau nia aman, loron ida hau nia oan sira sei hare'e a'at mos hau".

Hanesan bai-bain, molok hau atu ba toba, hau tenki rei hau nia aman no hau nia abo mane ninia liman. Hafoin tiha hau rei sira nain rua nia liman, hau mos ba toba. Kuandu hau toba, hau nunka taka janela tamba rai manas. To'o fali dader, hau nia abo mane fanun hau hosi hau nia dukur hodi haruka hau ba eskola iha dader san furak ida ne'e. Hotu/fim

Celso Oliveira


Sunday 4 October 2009

Ema Timor maski do'ok hosi sira rain maibe kontinua kaer metin sira nia lisan

Ema Timor maski do'ok hosi sira nia rain maibe sira kontinua kaer metin sira nia lisan ou tradisaun. Por exemplo: kuandu lao rai ida nia familia mate iha Timor, entaun lao rai oan sira buka halibur malun iha fatin ida hodi hasae harohan ba Aman Maromak (reza). Ema Timor kostume bolu momentu hanesan ne'e ho naran: "hader mesa" ou "hader mate biti" .

To'o loron hitu nebe ita Timor bolu "ai funan moruk", lao rai oan sira sei husu misa ba matebiam nia klamar. Hafoin lao rai oan sira sei bolu malun ba uma (ema ida nebe maka nia familia mate iha Timor) hodi reza, hasai mesa (simbolikamente deit), han hemu i ikus liu sei joga karta ou halimar kuru-kuru (se karik iha).

Molok tama iha serimonia hasai mesa (nebe simbolikamente deit), uluk nanain sei hasa'e harohan ba Aman Maromak no matebiam. Hafoin, sei servi ai-han no we hodi fo han matebiam. Ai-han no we ne'e laos matebiam rasik maka sei tun mai atu han no hemu maibe ema nebe maka nia familia mate iha Timor maka sei han no hemu filafali ai-han no we ne'e. Por exemplo: oan mane ou oan feto rasik, etc, dll.

Tuir mai, sei bolu ema ida nebe "katuas ou ferik liu" iha komunidadi nia le'et hodi kaer we iha kopu ida nia laran hamutuk ho ai tahan ida hodi fo bensa uma. Molok fo bensa uma, uluk nanain tenki loke hotu odamatan no janela (hosi kuartu to'o haris fatin).

Serimonia hasai mesa halo simbolikamente deit tamba kondisaun (espasu no tempu) iha ema nia rain la permiti atu atu lao rai nia oan sira foti sai mesa hafoin hatama fila fali hanesan akontese bei-beik iha Timor. Hafoin tiha serimonia hasai mesa (nebe simbolikamente deit), tuir kedas han-hemu hodi konta historia komiku, joga karta no seluk tan.

Akontese mos lao rai oan sira buka tulun malun hodi fo osan ba ema nebe maka nia familia mate iha Timor ou tulun tein ai-han duranti hader mesa to'o hasai mesa no seluk tan.

Nasaun ida iha forsa kuandu nia oan sira maski do'ok maibe kontinua kaer metin nia lisan no tradisaun.

Celso Oliveira

Literatura

Loulé, Faro, 01 Out (Lusa) - O escritor angolano Luandino Vieira, que recusou em 2006 receber o Prémio Camões alegando "razões pessoais e íntimas", explicou hoje, no Algarve, que não aceitou a recompensa por ter estado 30 anos sem escrever e não gostar de dinheiro."Quando me vêm atribuir o prémio eu estava há 30 anos sem escrever um livro e essa minha escolha tem um preço... Considerei que era uma injustiça para com os colegas que trabalharam e se esforçaram ao longo desses anos", admitiu Luandino Vieira, à margem da cerimónia de apresentação da sua mais recente obra, "O Livro dos Guerrilheiros", uma iniciativa que decorreu na Biblioteca Municipal de Loulé.Na altura e segundo uma nota do Ministério da Cultura, o escritor Luandino Vieira justificou a decisão de não aceitar o maior galardão literário da língua portuguesa evocando "razões pessoas, íntimas" mas, esta noite, em Loulé, depois de questionado pela plateia, concretizou que a sua recusa estava também relacionada com o facto de "não gostar de dinheiro".

Fonte: http://aeiou.expresso.pt/literatura-luandino-veira-admite-que-recusou-premio-camoes-2006-por-ter-estado-30-anos-sem-escrever-um-livro=f538881

Wednesday 30 September 2009

Buku Harian Seorang Negarawan 6

Negara Timor-Timur terlalu kecil untuk dipecah-pecah. Tahun 75 terjadi perang saudara. Banyak orang meninggal selama perang saudara. Tahun 99 terjadi perang antara kelompok kemerdekaan dan pendukung integrasi. Banyak orang meninggal di tahun 99. Tahun 2006, kembali terjadi perpecahan diantara orang Timor-Timur, antara Firaku dan Kaladi. Banyak orang yang meninggal.

Semua kejadian ini adalah tanggung jawab generasiku. Generasiku yang harus mempertanggungjawabkan semua kejadian ini. Karena generasiku tidak berhasil dipersatukan, akhirnya rakyatlah yang menjadi korban. Generasiku dikategori “experts” tapi bila bicara masalah kekuasaan maka semuanya lemah.

Bagaimanapun saya akan berusaha supaya malapetaka yang melanda orang Timor-Timur ditahun 75, 99 dan 06 tidak boleh terulang lagi di tanah airku. Ini adalah sebuah perjanjian. Sebuah perjanjian yang mulia antara saya dengan tuhan dan saya dengan lulik di Timor-Timur.

Tapi, apa itu negarawan? Orang seperti saya bisa menjadi seorang negarawan? Saya mencoba membuka kamus untuk mencari tahu arti dari kata negarawan.

Monday 28 September 2009

Lia Fuan Balun Hodi Hanoin no Hakerek Konaba Ulises Gonçalves





Ulises Gonçalves nebe kostuma bolu naran Uli hanesan klosan Timor wain nebe dedika sira nia isin no klamar ba rai Timor iha loron 12 de Novembro de 1991. Iha tempu nebá, klosan Uli hatene deit maka hakilar lia fuan “Ukun Rasik-an”. Iha tempu nebá, klosan Uli hanesan mós klosan sira seluk, lahatene tan lia fuan seluk. Sira hatene deit maka “Ukun Rasik-an ba rai Timor”. Iha tempu nebá, Uli ho klosan sira seluk hatene deit maka “Mate ka Moris Ukun Rasik-an”.

Oan mane hosi Francisco Gonçalves no Maria Ximenes, Uli kuandu sai hosi uma hodi ba tuir manifestasaun 12 de Novembru de 1991, atu labele halo nia inan-aman laran tauk, hakfodak no triste, entaun nia lahateten ba nia inan-aman katak nia atu ba tuir manifestasaun kontra Indonésia. Iha momentu nebá, Uli sai hosi uma dehan deit ba nia aman nune: “Pai, hau sai lai”.

Kaer ho tersu ida (kor kafe), Uli ho tinan 22 sai hosi uma hodi ba hamutuk ho nia maluk sira seluk (maior parte mesak klosan deit) hodi tuir manifestasaun 12 de Novembru de 1991. Iha momentu nebá, sira lahatene se manifestasaun ne’e atu sai diak ká a’at, se militar Indonésia sei tiru ká lae, se tiru karik entaun tiru ba leten ká tiru hasoru sira nia isin no seluk-seluk tan. Ne’e duni, Uli no klosan sira seluk nebe mate iha 12 de Novembro de 1991 hanesan ema Inosenti.

Lia fuan Ukun Rasik-an oho ema barak. Ema Timor barak maka mate tamba lia fuan Ukun Rasik-an. Barak mate inosenti. Ohin loron, ema sira nebe mate tamba lia fuan Ukun Rasik-an, ita só bele hanoin fila fali deit sira. Uli mate ho kilat musan rua, ida iha fuan ida seluk iha kidan kotuk, iha dadersan 12 de Novembro de 1991.

Tinan 18 liu tiha, Uli nia ruin hetan fila fali iha vala komum iha Hera. (Hamutuk ho Uli hetan total ruin 16 maibe hosi ruin 16 maibe to’o hau hakerek kronika oan ne’e só ruin tolu maka identifikadu ona maka: Uli, Percópio no Venâncio).

Tinan 18 laos loron ida, semana rua, fulan hat ou tinan ida. Imajina, tinan 18 liu bá, sofrimentus hirak maka ita la liu? Esperansa hirak maka ita la iha? Ohh…se karik atu hakerek konaba sofrimentus no esperansa duranti tinan 18 nia laran, hau hanoin suratan mutin oan ne’e sei la to’o atu hakerek bá.

Loron 28 fulan Setembru tinan 2009, tuku hat (oras Timor) Uli nia família no kolega sira, halibur hamutuk iha bairo Bemori hodi simu Uli nia ruin entrega hosi Hospital Guido Valadares.
Hanesan testemunhã mate nebe sei moris nafatin iha memoria, Uli, Percópio, Venâncio no matebiam seluk tan representa matebian 12 Novembro tinan 1991 nian.

Hafoin tiha Uli nia mate, labarik barak maka moris i kontinua lori Uli nia naran iha família lutador ida ne’e.

Kuandu hau primeira vez hare’e hetan Uli nia naran iha jornal portuguêz ida nebe dehan “Ulises Gonçalves nia familia hetan ona nia ruin”, imediatamente hau buka halo kontaktu kedas ho jornalista portuguêz naran João nebe hakerek konaba ida ne’e. Jornalista João hakerek mai hau hodi konta tuir momentu ba hare’e Uli nia ruin.
Liu tiha semana rua, hau konsege hetan Uli nia fotografia. Hau tuur iha komputador nia oin hodi hare’e Uli nia ruin i hau mós tanis hanesan espressaun nebe iha hodi rekorda ami nia tempu infansia no klosan nebe furak iha Timor.

Loron 30 fulan Setembro de 09, Uli nia ruin sei hatama ho “digna” ba rai kuak iha nia uma Bemori.

Hosi do’ok, hau lori hau nia kaben no oan sira, hau lori mós primos no primas hotu nebe do’ok (iha Inglaterra, Portugal, Kuba no Indonésia), lori mós kolegas hotu nia naran hodi hato’o deit kumprimentus i kontinua reza ba Uli no matebiam hotu nia klamar atu bele fo’o nafatin isin diak mai ita hotu. Lia fuan ikus maka “atu ita husik odiu ba kotuk, fo perdaun ba malun hodi hare’e malun diak nafatin”.

Celso Oliveira, Uli nia primo

Saturday 26 September 2009

Buku Harian Seorang Negarawan 5

Hari-hariku penuh kesibukan. Sibuk kerja terutama sibuk mempersiapkan kampanya dan lain-lain.

Kata demokrasi adalah sarapan pagiku, santapan siangku dan jamuan malamku.

Perbedaan yang tajam antara kaya dan miskin semakin nampak. Anak-anak yang kaya dapat menempuh pendidikan disekolah yang mewah, sedangkan anak-anak yang miskin tetap menempuh pendidikan apa adanya.
Seharusnya anak-anak harus dijauhkan dari kekerasaan. Tapi di tanah airku kekerasaan selalu datang dari keluarga sendiri.

Timor-Timur adalah sebuah negara kecil dan miskin diabad XXI. Oleh karena itu Timor-Timur harus menjaga hubungan yang baik dengan Australia dan Indonesia.

Wednesday 23 September 2009

Buku Harian Seorang Nagarawan 4

Malam berlalu, datanglah siang. Bulan berganti bulan, tahun berganti tahun. Aku tetap tidak berganti apapun. Keinginanku untuk kembali berkuasa tetap ada, tetap menyala.

Disaat seperti ini aku tidak memikirkan tentang mereka yang telah meninggal atas nama kebebasan dan kemerdekaan Timor-Timur. Disaat seperti ini aku tidak memikirkan tentang mereka yang pernah masuk keluar penjara karena Timor-Timur. Disaat seperti ini, aku tidak memikirkan tentang janda-janda dan yatim piatu karena perang di Timor-Timur.
Disaat seperti ini, yang aku pikirkan adalah meraih kembali kekuasaan.

Ketika semua orang berbicara tentang pembangunan, aku dengan sikap arogansiku berbicara tentang kekuasaan.
Ketika semua orang berbicara tentang rekonsiliasi, aku malah membakar api tentang sikap saling bermusuhan. Ketika semua orang memikirkan bagaimana nasib anak-anak kecil, tentang sekolah mereka, tentang tempat mainan mereka, tentang rumah sakit, tentang iklim yang baik dan sehat agar anak-anak itu bisa bertumbuh sehat walafiat jauh dari perang dan sebagainya, aku malah sibuk membakar gejolak orang tua mereka dan para kaum muda agar suatu saat aku bisa kembali berkuasa.

Keadilan belum bisa diterapkan di Timor-Timur karena semua orang sedang memikirkan bagaimana caranya bisa hidup. Selama perang manusia hilang harga diri, jadi paska perang wajar kalau semua orang berpikir tentang diri mereka sendiri atau tentang keluarga mereka. Jika semua orang sudah memiliki hidup yang baik dan tenang, maka keadilan dapat diterapkan.

Kasus demi kasus bermunculan di media massa tentang berbagai perkembangan baru di Timor-Timur, tentang gereja katolika, tentang prostituta, tentang ketidakadilan, tentang pemberontakan dan lain-lain.

Saat seperti ini, bila dibiarkan munculnya gerakan pemberontak baru, maka kelompok itu akan muncul dengan peralatan yang teramat cangih dan estrategis yang luar biasa.

Tuesday 22 September 2009

Buku Harian Seorang Negarawan 3

Negaraku masih dalam bahaya. Generasiku masih tetap memiliki ambisi untuk menguasai tanah leluhurku. Aku tidak takut menentang siapa saja yang mencoba menutup jalan bagi ambisiku. Ambisiku teramat besar. Saya ingin kembali menjadi seorang negarawan di Timor Timur.

Negaraku masih dalam bahaya. Karena generasiku masih hidup, generasiku masih berkuasa dan tetap berkuasa. Saya tidak peduli dengan generasi muda atau generasi yang akan datang. Yang saya peduli adalah kekuasaun generasiku.

Negaraku masih dalam bahaya. Karena perpecahan generasiku, telah mengakibatkan generasi muda dan masyarakat umum pecah belah. Kita semua adalah pejuang kemerdekaan jadi saya tidak mau kalah dengan yang lain. Jika anda menyatakan diri anda adalah seorang pemimpin, maka akupun akan menyatakan hal yang sama.

Negaraku masih dalam bahaya. Karena ketidak adanya persatuan generasiku. Aku bilang, persetan dengan rakyatku yang bodoh, tetap bodoh dan akan terus bodoh. Yang penting bagiku adalah kesenanganku dan kekuasaanku?

Saya tahu bahwa negaraku masih dalam bahaya. Oleh karena itu, saya harus membuat sesuatu untuk menyelamatkan negaraku dari bahaya. Karena saya lahir dari negaraku. Komitmenku adalah saya harus menyelamatkan negaraku dari bahaya dan menjadi seorang negarawan yang baik dan terhormat dimata masyarakat tercinta Timor-Timur.
Tapi bagaimana?

Monday 21 September 2009

Buku Harian Seorang Negarawan 2

Ketika perang terjadi di tanah Lorosa'e, saya berada di luar negeri. Secara fisik saya tidak mengalami penderitaan, tetapi secara psikologis saya sangat menderita.

Selama 24 tahun saya tidak tahu apa yang terjadi di tanah leluhurku karena jarak yang jauh dan kurangnya perlengkapan telekomunikasi. Yang saya dengar adalah pelanggaran HAM di Timor-Timur.

Selama 24 tahun, yang saya tahu adalah keluargaku hidup bahagia, memiliki pt, cv dan perusahan lainnya. Mereka menjalin hubungan yang baik dengan pemerintah daerah dan pemerintah pusat. Tidak ada seorangpun dari keluargaku yang mengikuti demonstrasi menentang kehadiran Indonesia di Timor-Timur. Ketika para pemuda Timor-Timur mengelar aksi mogok makan, suaka politik dan aksi demonstrasi lainnya di Timor-Timur dan Indonesia, keluargaku mencuri kesempatan untuk memperkaya diri. Ini adalah sebuah realitas.

Terkadang saya duduk sendiri dan merenung...kemudian saya bilang pada diri sendiri bahwa seandainya Indonesia tidak melepaskan Timor-Timur, dengan pasti keluargaku menjadi terkaya di Timor-Timur. Keluargaku ohhhh keluargaku.

Saya dengan sikap arogansiku sering menentang Gereja Katolik, para klandestin, para sarjana cetakan Indonesia. Dengan sombong saya panggil mereka kotor, rambut panjang, supermi dan lain-lain.

Buku Harian Seorang Negarawan 1

Saya kembali menulis di Laptopku tentang ambisi-ambisiku. Laptopku bermerek Dell. Kubelikan dari uang korupsi selama saya menduduki jabatan sebagai negarawan di Timor-Timur.

ketika saya masih berkuasa, saya merasa bahwa saya berada di atas segala-galanya. Saya menganggap semua masyarakat Timor-Timur adalah kotor, buta huruf, miskin dan bodoh.

Saya menganggap mereka yang ikut memperjuangankan kemerdekaan Timor-Timur sekedar mengisi impian-impian mereka. Mereka sebenarnya bukan kaum pejuang yang mulia tapi mereka memiliki ambisi-ambisi tertentu selama berjuang.

Pejuang yang mulia adalah saya dan kaum-kaum intelektual lain dari partaiku, terutama mereke yang lari ke luar negeri ketika tanah Timor-Timur diduduki secara ilegal oleh pasukan Indonesia pada bulan Desember tahun 1975.

Keluargaku termasuk orang kaya di Timor-Timur. Walaupun mereka tidak ikut memperjuangkan kemerdekaan Timor-Timur, tapi bila saya menjadi seorang negarawan, maka mereka semua akan mendapat bagian dari kekayaan Timor-Timur.

Ketika saya sebagai negarawan, saya lupa akan keadilan dan kebenaran. Yang saya pikirkan adalah bagaimana saya bisa memimpin selama 50 tahun.

Hari ini saya puas dengan kedudukanku, walaupun kadang kala saya stress bila mendengar isu-isu yang tidak sehat tentang kesombonganku, arogansiku, sok tahuku dan lain-lain.

Timor-Timur merdeka bukan untuk mereka yang ikut memperjuangkan kemerdekaan tapi kemerdekaan Timor-Timur hanya untuk partaiku, keluargaku, teman-temanku, kesombonganku dan ambisiku.

Thursday 17 September 2009

Paktu Unidadi Nasional sei importanti liu Mosaun de Sensura no Eleisaun Antesipada

Oras ne'e daudaun, ema Timor komesa senti filafali moris iha HAKMATEK nia laran, hodi rekupera filafali sira nia "oportunidadi no dignidadi" nebe lakon duranti funu iha Timor. Maibe, iha momentu hanesan ne'e, sempre mosu hanoin oi-oin ou naksalak balun nebe sei halo filafali ema Timor moris iha inserteza, tauk no deskonfiansa ba nai ulun politiku sira. Ne'e duni, se ita la kuidadu, bele estraga filafali ita nia moris. Tamba, primeiru, kontinua ejisti diverjensia iha ita nia nai ulun sira. Maioria hosi lideransa 75, sei kontinua iha interesse atu hatudu sira nia power politikamente. Segundu, exemplu konkretu maka Mari Alkatiri, SG Fretilin, la "puas" hare'e PM Xanana Gusmao lidera governu AMP. MA hare'e PM XG hanesan "fatuk mutin ida iha hela deit sapatu ida nia laran (batu kerikil dalam sepatu)". Tamba ne'e maka desde 2007, eis-PM MA halo tentativa oi-oin hodi sobu governu AMP. La konsege hatun PM XG nia governu, agora aproveita kazu libertasaun milisia nia bo'ot Martenus Bere liu ba, hodi prepara Mosaun de Sensura hanesan alternativa hodi bele obriga PR RH halo Eleisaun Antesipada. Komiku.

Momentu hanesan ne'e, hau husu ba hau nia-an: Tansa maka libertasaun milisia nia bo'ot konsege doko instituisaun Estadu, Igreja Katolika no sociedadi civil iha Timor? Tansa maka ema ida deit (ema Indonesia) bele halo ita nia instituisaun Estadu nakdoko? Indonesia la hamnasa ita? Klaru, iha kazu hanesan ne'e, Indonesia sei hamnasa ita i sira sei dehan: "lihat, kataknya sudah merdeka kok masih nyurut perintah kita. Masa sih, satu orang saja bisa membuat Institusi Negara gempar. Kalau dibiarkan, Negara yang baru merdeka bisa hancur lagi". Que pena Timor.

Maibe, kuandu ita halo didiak refleksaun, hau hare'e katak laos kestaun "justisa" no "perdaun" maka ita diskuti. Iha kazu ida ne'e, kestaun nebe ita koloka maka intervensaun hosi instituisaun ida ba instituisaun seluk, alias - PM no PR la konsulta uluk ho Tribunal hodi liberta milisia nia bo'ot. Ida ne'e maka sai "bahan pokok debat" iha Tribunal, sociedadi civil, Igreja katolika no partidu opozisaun Fretilin.

Ne'e duni, se karik tamba razaun iha leten -alias- intervensaun hosi instituisaun ida ba instituisaun seluk, entaun hau sugere atu PM XG ho PR RH husu deskulpa ba povo Timor, liu-liu ba povo Suai nebe moralmente afektadu ho dezisaun liberta milisia Laksaur nia bo'ot.

Timor Leste nasaun foun presija aprende nafatin ho evolusaun foun. So hanesan ne'e maka ita bele hadia povo Timor nia moris. Ne'e duni, tuir hau nia hanoin, paktu Unidadi Nasional sei importanti no sei iha liu valor du ke Mosaun de Sensura no Eleisaun Antesipada lansada hosi eis-PM Mari Alkatiri.
Agora hili maka ida nebe?

Celso Oliveira

Monday 14 September 2009

Oinsa “perdaun” bele kuda diak iha Timor Lorosa’e?

I.
Iha kualker parti, iha mundu ida ne’e, hafoin tiha funu, laos fasil haruka ema fo’o perdaun ba malun. Liu-liu, obriga vítima funu nian hodi fo’o perdaun ba ema nebe halo sira sai vítima. Iha kazu Timor Leste, tinan 10 ona maka ema Timor sai hosi dominiu Indonesia. Maibe, bele dehan katak to'o ohin loron ema Timor sei kontinua moris ho mentalidadi funu nian: sei iha sentimentu odiu/vingansa, sei iha ran kor ba malun, sei senti injustisa, seluk-seluk tan. Buat sira ne'e hotu tamba, ema bo'ot sira sei kontinua hafahe povo ho sira nia dutrina nebe "kamuflada/ladiak". Ida koalia A, ida seluk koalia B. Ida hakarak hadia, ida seluk buka sobu.

Hau hakarak uza hau nia experiensia rasik hodi koalia konaba “perdaun” iha Timor Lorosa’e. Tamba koalia konaba “perdaun” ou “justisa”, hau prefere uza experiensia rasik hodi nune bele hadia ita nia rain Timor halo didiak. Se karik ita koalia konaba “perdaun” no “justisa” bazeia ba interesse politika, entaun “perdaun” no “justisa” nebe ita defende sei laiha raíz ou baze ida forti iha Timor Leste.

Ita hotu hatene katak, hafoin tiha 1975, funu pertense ema Timor nian. Habadak deit lia fuan katak desde 1975-1999, ema Timor maka terus, mate, mate no mate. Ne’e duni, hau konsidera katak ema Timor oan hotu sai vítima hosi funu iha Timor.

Iha 1975, hau nia aman mate iha Aileu. Ne’e hanesan konsekuensia hosi imaturidadi pilitika lideransa Timor iha tempu neba. To'o ikus, iha hau nia perkursu moris nian, hau hetan edukasaun forti hosi hau nia família katolika konaba “perdaun”. Ne’e duni, iha hau nia moris hau nunka iha odiu ou vingansa iha hau nia laran.

Iha prosessu ba ukun rasik-an, seja UDT nia oan ou Fretilin nia oan, hotu-hotu hakarak deit ukun-an ba rai Timor. I, objektivu politiku nebe ita defende, konsege hetan duni iha 30/08/99.

Ohin loron, Timor Leste hanesan rai independenti ona, hau hakarak hare’e deit atu Timor moris iha HAKMATEK nia laran, atu nune ema ida-idak bele rekupera fila fali oportunidadi no dignidadi nebe sira lakon duranti funu iha Timor.

Iha selebrasaun tinan 10 Referendum, ema barak hakfodak kuandu PR Ramos Horta koalia konaba amnestia geral. Klaru ke kuandu deklarasaun hanesan ne’e monu iha publiku provoka kedas reasaun.

Dia seguinte, imprensas nasionais no internasionais koalia konaba libertasaun milisia Laksaur nia bo’ot. To’o ohin loron, libertasaun ba milisia Laksaur nia bo’ot kontinua provoka reasaun forti hosi fatin barak, inklui ONU i partidu opozisaun Fretilin. Kazu ne’e mós halo PR Ramos Horta ameasa atu husik nia kargu nudar presidenti da republika se karik Parlamentu Nasional la autoriza nia halo vizita ba rai liur. Kazu ne'e mós halo eis-PM Mari Alkatiri koalia konaba eleisaun antesipada.

Atu “perdaun” bele kuda halo diak iha Timor, governu atual presija kria sistema edukasaun básika halo diak (tenki ser diak duni), rekupera vítima funu sira nia moris halo diak ho digna, loke ou harií lapagan kerja halo bara-barak atu nune ema preokupa ho servisu em vez buka malu koalia konaba ódio/funu, fo’o bolsa de estudu ba vítima funu sira nia oan, fo’o oportunidadi igual ba vítima funu nian, fo'o benefisiu igual ba ema hotu-hotu, justisa sosial, no liu-liu Igreja Katolika presija partisipa aktivamente iha formasaun humana iha Timor Leste.

Maibe, ikus-ikus ne’e, hau hare’e ema hotu-hotu sibuk tiha ona ho projektu foun, osan, feto, kargus foun, entaun sira haluha tiha vítima funu sira nia direitu atu moris. Ema só ejiji deit atu vítima sira “fo perdaun” maibe la interesse kria kondisaun diak, digna no saudável ba vítima sira nia moris. Ne’e duni, governu atual tenki kria kondisaun diak iha vida humana, atu nune "lia fuan perdaun" labele sai hanesan dekorasaun deit iha ema Timor nia moris nebe ikus sai hanesan lia fuan defesa ba autor krimi sira. Tamba, perdaun lolos mai hosi ita nia fuan laran rasik, laiha obrigasaun, laiha dekorasi, liu-liu laiha intimidasaun.

Konaba ba “justisa”, hau hanoin “justisa” buat ida laiha rohan, não tem fim, infinito. Basta ita lembra kazu Balibo, ohin loron kontinua halo investigasaun.
***
II.
Ohin loron, grasa hosi liberdadi nebe ita hetan iha tinan sanulu liu bá, ita hotu ho fasilidadi bele tu’ur iha komputador ida nia oin hodi hakerek ou tu’ur iha gabinete diak ida nia laran hodi halo netik servisu oan ruma ba Timor Leste.

Ohin loron, grasa hosi liberdadi nebe ita hetan tinan sanulu liu bá, ho orgulhu ita hare’e ita nia lideransa sira halo selebrasaun ho ema oi-oin hosi nasaun bara-barak. Buat sira ne’e hotu tamba votasaun nebe povu Timor halo iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999 liu bá.

Maibe, kuandu ita halo didiak refleksaun konaba liberdadi nebe ita hetan tiha ona, hau iha serteza katak ita hotu sei rekonhese no kontinua rekonhese katak: presu hosi liberdadi ida ne’e laos fasil. Habadak lia fuan, laos fasil ita hetan liberdadi iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999 liu bá.

Ida ne’e hanesan refleksaun ida.

Celso Oliveira

Wednesday 9 September 2009

Carta dum amigo...

Caro Celso, não sabe o que chorei ao ouvir o relato dos seus tios, os pais do Uli como carinhosamente lhe chama a família, os seus tios estão conformados com a noticia dada à poucos dias pela equipa de médicos forenses que encontraram as Ossadas do Ulisses numa vala comum, um relato que me emocionou imenso!agora a sua familia só quer enterrar os ossos do Uli com dignidade e encerrar esta pagina trágica da sua vida. Quanto á tua terra, bem faço-te amanhã um relato, o dia foi longo, vou descansar, depois falamos ok?

Um abraço
Mussuaili

Monday 7 September 2009

Timor-Leste: XANANA GUSMÃO DA GUERRILHA À PRESIDÊNCIA


.
Por ABEL COELHO DE MORAIS - Diário de Notícias - 7 de Setembro de 2009

São dez anos que marcaram a radical transformação do território, que passou de antigo domínio colonial português a província indonésia e, finalmente, a nação independente. Figura central deste período é Xanana Gusmão, libertado das prisões de Jacarta a 7 de Setembro de 1999, uma semana após o referendo que abriu caminho ao novo Estado. Filho de luso-timorenses, viveu todas as metamorfoses políticas e sociais por que passou Timor-Leste, vivendo ele próprio várias transformações. Uma década após a libertação do "herói da resistência", Xanana é chefe de um Governo sob o fogo da oposição.

1946-1974

Timor-Leste é um território quase tranquilo na época, mas que terá algumas perturbações internas nos anos 50 e 60. É nesta altura que vão surgir os primeiros grupos partidários da independência.

Uma juventude timorense - A longa marcha do guerrilheiro

Surgem os grupos políticos, estando Xanana associado à Fretilin - que advoga a independência. A situação interna radicaliza-se: é a guerra civil que opõe principalmente Fretilin e UDT, a que se segue a invasão indonésia, em Dezembro de 1975. A Fretilin e parte da população procuram refúgio nas montanhas; principia a longa resistência em que Xanana, após a morte de uma série de dirigentes da Fretilin, entre eles o seu presidente, Nicolau Lobato, acaba por assumir a liderança. "De um grupo de quase 50 mil guerrilheiros, estávamos reduzidos a 700", dirá mais tarde. Nos anos 80, Xanana despartidariza a guerrilha e participa na criação de uma frente política, o Conselho Nacional de Resistência Maubere. O massacre do cemitério de Santa Cruz, a 12 de Novembro de 1991, em Díli, e a captura de Xanana, também na capital timorense, a 20 de Novembro do ano seguinte - num momento em que a guerrilha se encontrava extremamente fragilizada - vão marcar uma nova etapa do conflito. Timor-Leste nunca mais deixará de ser notícia nos media internacionais.

1992-1999

Vista como sério revés para a guerrilha, a detenção de Xanana vai revelar-se importante instrumento na internacionalização do conflito, de que a atribuição do Nobel da Paz assinala novo ciclo.

Dias de Cipinang e do Nobel da Paz

Xanana é transferido para a prisão de Cipinang, em Java. No julgamento, em 1993, é acusado de "perturbação da vida pública em Timor Oriental"; o julgamento é acompanhado, com restrições, pelos media internacionais. Xanana é condenado a prisão perpétua por rebelião, tentativa de secessão (Timor-Leste é então a 27.ª província do país) e posse ilegal de arma. Num momento de crise da guerrilha, Xanana tinha obtido uma importante vitória: garantira a sua sobrevivência e a sua condição de líder da guerrilha num território sob ocupação faz confluir sobre si a atenção de entidades políticas e ONG internacionais. O fim da Guerra Fria marca uma mudança dos EUA perante Jacarta. Timor-Leste é uma questão de direitos humanos e regressa à agenda diplomática com contactos entre Portugal e Indonésia e desta com a resistência. Em 1996, dá-se a atribuição do Nobel da Paz ao bispo Ximenes Belo - a Igreja foi um dos pólos da resistência e um dos factores constitutivos da identidade timorense - e Ramos-Horta, o rosto da resistência no exterior.

1999-2000

Uma relação de solidariedade vai evoluir para uma relação de afecto. O apoio à resistência desenvolve-se em "paralelo" com a vida de Xanana e de Timor-Leste. A primeira primeira dama do novo Estado nasceu na Austrália.

A primeira dama que veio de fora

A época de Cipinang assinala também uma viragem na vida pessoal de Xanana. Conhece a australiana Kirsty Sword em 1994. Esta vai envolver-se no apoio à resistência timorense. A relação culmina no casamento de 7 de Fevereiro de 2000, cerimónia reservada apenas aos familiares do casal e que decorreu nos arredores de Díli. Pouco antes do casamento, Xanana divorciara-se da primeira mulher, Emília. O casal Xanana-Kirsty tem três filhos: Alexandre, Kay Olok e Daniel. Kirsty nasceu em 1966 no estado de Victória, na Austrália, considerando inicialmente uma carreira de bailarina clássica, para estudar depois italiano e indonésio - "em criança, apaixonei-me pela Indonésia", disse uma vez. Mas acabou por se tornar uma figura pública no novo país vizinho, vivendo a sua "vida em paralelo com [a de Xanana Gusmão] e a de Timor-Leste".

Nos últimos anos, em mais de uma ocasião, o casal afirmou-se publicamente cansado da política e na expectativa de uma vida longe das atenções dos media. Tudo indica que este desejo está longe de se concretizar.

1999-2002

A História vive-se a alta velocidade. Apesar da violência inicial das milícias, Timor-Leste escolhe a independência, uma Constituição, um Governo e um Presidente (eleito com mais de 80% dos votos) - tudo em mil dias.

O referendo, a Fretilin e Xanana

A ocupação indonésia entra na fase final. A queda de Suharto, em Maio de 1998, acelera o processo de transição em Timor-Leste. Jacarta aceita a realização de um referendo para a autodeterminação; ao mesmo tempo, é activado um plano de apoio aos sectores integracionistas e são formadas milícias com o objectivo de desestabilizar o processo. O referendo é a 30 de Agosto de 1999 e os resultados são claros: quase 80% dos eleitores querem a independência. A campanha de violência, iniciada antes da votação, atinge o auge - registam-se mais de mil mortos, meio milhão de deslocados e a destruição de quase todas as infra-estruturas do território. Xanana, sob prisão domiciliária em Jacarta, é libertado a 7 de Setembro - momento em que as milícias controlam ainda o território; só regressará em Outubro. A ONU assume a administração em Fevereiro de 2000 e prepara eleições para a Assembleia Constituinte ganhas pela Fretilin; esta vai dirigir o primeiro Governo, dirigido por Mari Alkatiri. As presidenciais de Abril de 2002 são ganhas por Xanana, com 83% dos votos.

2002-2007

Timor-Leste é o mais recente Estado da comunidade internacional: adere à ONU e à CPLP, mas os sinais de crise interna demonstram a sua fragilidade e as tensões entre diferentes forças políticas.

Timor-Leste nasce como Estado a 19 de Maio de 2002. "Queremos ter orgulho em sermos nós próprios, como povo e como nação", dirá Xanana na cerimónia da independência. Como povo e nação, os timorenses têm um longo caminho a percorrer, como desde cedo se torna evidente - no plano interno e internacional. Os anos de Xanana como Presidente vão assistir ao acumular de factores de tensão interna, à normalização das relações com a Austrália, com a delimitação das fronteiras marítimas no Mar de Timor, e o desenvolvimento de uma relação com a Indonésia (apesar do passado), hoje entendida como essencial aos dois países. Mas é a crise de 2006 que vem pôr em causa as palavras de Xanana em 2002 e podem marcar o seu legado político. Uma dura luta política entre Xanana e a Fretilin vai culminar com a saída desta do Governo, a desagregação das forças de segurança com a crise dos peticionários e a chegada de forças internacionais - australianas, neozelandesas, malaias e portuguesas - ao território. Em 2007, Ramos-Horta é eleito Presidente e Xanana lidera Governo de coligação.

2007-2009

Xanana dirige-se a um grupo de revoltosos de 2006, num campo em Díli. Os dois últimos anos assistiram a importantes mudanças em Timor-Leste, entre elas o do próprio estatuto de Xanana.

Resultado das eleições de Junho de 2007, o Governo de Xanana baseia-se numa aliança de formações anti-Fretilin, apesar de o partido ter sido o mais votado. Os posteriores desenvolvimentos políticos assinalam a transformação do "herói da resistência" em mais um actor político, revestido de importantes poderes e influência, mas alvo também de dúvidas e suspeitas. O relacionamento com o revoltoso Alfredo Reinado, as acusações deste, os acontecimentos de 11 de Fevereiro de 2008 (ataques a que Xanana sobrevive incólume), entre outros, afectam a imagem daquele que deteve um estatuto especial na sociedade timorense - "a pessoa mais extraordinária que conheci ao longo da minha vida, e já encontrei muitas extraordinárias" (Ramos-Horta, 2000). Os resultados da formação que dirige (24% do voto e 18 em 65 deputados) são sinal disso. Alvo de críticas da oposição, o seu Governo resolveu algumas das questões na origem da crise de 2006, mas o que está hoje em causa é o legado de Xanana.

Tuesday 1 September 2009

Expressaun Poetika IV

Iha moris ida ne'e, hau hasoru ema barak nebe lakohi koalia konaba sira nia historia iha funu ida ne’e. Historia terrível i susar atu fiar. Mesak historia verdadeira.

Iha moris ida ne'e, hau hasoru ema barak nebe lakohi koalia konaba sira nia historia iha funu ida ne’e, tamba sira dehan katak: "laiha ema ida maka obriga sira atu mete iha funu nia laran".

Se funu ida ne’e ita halo ho interesse atu sai riku ka atu sai bo'ot, entaun ita sei la livre hosi perseguisaun ba ita nia ambisaun rasik.

Uluk sei funu maka ita tauk atu koalia, ohin loron ita labele tauk atu koalia.


Celso Oliveira

Saturday 29 August 2009

Referendum/Tinan 10: Hau Halibur Belun Bo'ot Timor Oan Nain Rua: Francisco Lopes da Cruz no Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo.

Kalan nia malirin,
Anin nia is,
Ai han nia morin,
Labarik kiik nia haksolok,
Inan sira nia harohan,

Bandeira Nasional nia nabilan,
Knananuk furak do'ok hosi hau fatin,
Ema nia hadomi malun hakbesik hau-an ba rai TIMOR,
Ohin, loron Liberdadi no Ukun Rasik-an.

Celso Oliveira, loron 30 fulan Agosto tinan 2009




Caro Poeta Celso Oliveira:


Hau nia cumprimentos.


1. Timor oan tomak, namkari iha mundo rai-klaran, sei hanoin hikas loron 30 fulan Agosto tinan 1999. Iha loron nebá, Timor oan sira, ho aten berani habesik-an ba fatin votasaun, atu hili opsaun Indpendência ka Integração. Ema wain (87,5%) hili ona Indpendendicia, eh Ukun Rasik-an. Momento ida nebá, momento ida importante tebes, tan ba ho sira nia voto, sira muda tiha História rai Timor Loro Sa'e nian. Loron hirak tuir 30 de Agosto de 1999, ema barak terus: hare sira nia uma naksobu, em sunu...balu kanek, balu mate, balu halai ba foho, balu halai ba rai seluk. Maibé ikus mai, Rai Timor Loro Sa'e sai duni LIVRE no INDEPENDENTE. Buat nee hotu akontese tan ba Timor oan sira fiar ba sira kbiit rasik, fiar ba Naseosn Unidas, fiar Na'i Maromak, no ba Nai Feto Virgm Maria.

2. Buat nebé Timor oan sira hein, mak "benefícios" de Desenvolvimento tem que to'o ba Timor oan tomak: "sa'ude", "educação", "justiça", transportes" e buat sira hanesan: uma, ha-han, hatais, bee, ai-moruk. Habadak lia deit bele dehan, Timor oan sira precisa liu "justiça social". Tinan sanulu ona hanesan Rai ida que independente, Timor Leste labele iha ema nebé riku liu, no ema nebe kiak liu. Ita hotu-hotu iha Dignidade. Iha Tmor Loro Sa'e, labele iha Minoria nebé sai "Liurai Boot" no Maioria nebe sai ATAN ka DEPEDENTE iha nivel social, político, cultural e económico, tan ba, ho Referendo, Povo Tomak Independente ona!!!


3. Ita comemora Tinan 10 Referendo iha Timor Leste, hodi agradece ba Nai Maromak tan ba grasa Indpendencia no Liberdade. Maibé ita tomak sei serbisu nafatin atu harii Dame, Jutisa no Progressu ba Povo Tomak.

Viva Timor-Leste!


Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo



Belun Celso Oliveira,
Hau la iha biban atu hakerek kona ba tinan sanulu halo liu tiha consulta popular Timor Leste nian, maibe hau hakarak tatoli netik lia fuan oan ruma ba maun alin Timoroan sira, BAINHIRA COMEMORA 10º ANIVERSÁRIO CONSULTA POPULAR TIMOR LESTE NIAN:

MAUNALIN TIMOROAN SIRA, IHA RAI TIMOR LESTE LARAN, EH NAMKARI LEMO-LEMO IHA MUNDO RAI KLARAN!

MAI ITA HO MALU, BAKU MATAN BA KOTUK, HARÉ TO’OK BA, BUAT SIRA NEBE MAI TERIK ITA MORIS HORI-ULUK, HALO ITA HARÉ MALU MATAN LA MÓS, HALO ITA NIA RAIN LA’O LA LOS!

MAI ITA HAMUTUK ONA KAIR KNAR BADINAS, BA LORON OHIN, WAIN OHIN, BIAR SEI SUSAR, SEI MATAK, SEI KBAR, ATU HADIA DAUDAUN BA, HATOK DAUDAUN BA, LORON OHIN TIMOR LESTE NIAN, LORON ABANBAINRUA DIAK LIU TAN!

TIMOR LESTE NIA KBIT HO BERAN TO'O RESIN ATU BO'AS HANESSAN NASSAUN BOOT IDA, TUBA RAI METIN IHA RAI SELUSELUK SIRA KLARAN, HOLIAN NAKLIKI BA MUNDO TOMAK:

AMI TIMOROAN! AMI MAK NEE!
AMI NIA POVO! AMI NIA RAIN!
AMI UKUN ONA, UKUN RASIK AN
IHA TIMOR LESTE NIA LARAN!

Obrigado.
Um abraço.
Francisco Cruz





Referendum-10 Anos: SE EU SOUBESSE QUE "ERA" ASSIM O NOSSO DESTINO, EU NÃO LUTAVA

Encontrei este poema no site: http://www.geocities.com/joseramelau/diasporatimorense.
Acrescentei mais algumas palavras.

O TEMPO PARA REPENSAR

SE EU SOUBESSE QUE "ERA" ASSIM O NOSSO DESTINO, EU NÃO LUTAVA

Eu que andei na luta, que perdi a minha infância, a juventude, a minha formação e o futuro.
Eu que assisti à guerra, aos sofrimentos, às dores, às tristezas e às lágrimas.
Eu que vi a morte dos meus pais e a violações das minhas irmãs.
Eu que chorei pelo meu pai morrendo, pela minha mãe violada, pelo meu filho perseguido, pelo meu irmão desaparecido, pelo meu íntimo amigo esfaqueado,
pelo meu tio que chorou por causa da minha tia que foi violada e pelos meus
bens que foram saqueados.
Eu que percorri montanhas de Timor Lorosa'e, "sae foho, tun foho", com arma M-16 na mão, sem bebida nem comida e deixei a mulher e os filhos nas perseguições e ameaças, deixei o meu estudo e trabalho, deixei todo o meu ser: jovem, filho (a) e pai e mãe.
E, eu que andei por todo o lado do mundo, deixei o meu emprego e o meu futuro, abandonei os meus filhos e a minha mulher.

Se eu soubesse que tu ias chamar-me mestiço, árabe e indiano, eu não lutava.
Se eu soubesse que tu ias praticar a corrupção e o nepotismo, eu não lutava.
Se eu soubesse que tu ias chamar-me "sarjana super mi", eu não lutava.
Se eu soubesse que tu ias chamar-me "fuk foer, fuk naruk, fuk la fase", eu não lutava. Se eu soubesse que tu ias chamar-me "caixote em vez de caixa", eu não lutava. Se eu soubesse que tu ias chamar-me comunista, cobarde, oportunista e traidor, eu não lutava.
Se eu soubesse que tu ias esconder a verdade, eu não lutava.
Se eu soubesse que "era" assim o nosso destino, eu não lutava.

Se tu estivesses no meu lugar, já tinhas morrido.
Se tu estivesses no meu lugar, já te tinhas rendido.
Se tu estivesses no meu lugar, preferias viver sossegado em vez de seres vítima, em nome da liberdade e da independência.

"Era", ninguém me questionou acerca da minha raça, convicção, religião, estudo, trabalho, ideologia, partido, relação e família.

Eu lutei para que gente desta terra possa dizer «sou…sou…independente», e
ter harmonia, tranquilidade, liberdade, paz e justiça.
Eu não lutei para a injustiça e a incerteza do meu futuro.

Afinal, quem é que ganha com tudo isso?
Afinal, para que lutámos ? Para que sofremos ?

Se continuarmos assim, não seremos livres e independentes.
Se continuarmos assim, a Indonésia rir-se-á.
Se continuarmos assim, seremos todos "hipócritas".

Agora, é tempo de repensar…
BASTA !!!
A guerra civil entre nós.
As confrontações entre nós.
As manipulações e explorações entre nós.

Agora, a liberdade já é nossa, e
As cinzas também são nossas.

Celso Oliveira,
poeta timorense

(nota: Poema publicado no Diário de Notícias em Fevereiro de 2003)