My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Friday 30 November 2012

Expressaun Poetika...

Rahun diak ba ema nebe uluk la halo funu,
Maibe, ohin loron bele moris diak iha Timor Leste.

Rahun diak ba ema nebe uluk halo funu,
Tamba, ohin loron bele moris diak iha Timor Leste.

Thursday 29 November 2012

Rekonsiliasaun Uniku Dalan Ba Dezenvolvimentu?


Hosi: C. Oliveira 


Hau prepara kleur tiha ona artigu badak ida ne'e konaba "Timor Leste: Hosi Konflitus ba Dezenvovilmentu". Maibe, de repenti mosu ideia hodi obriga hau atu halo refleksaun profunda konaba prinsipiu "rekonsiliasaun". Konserteza, hanesan jerasaun foun hau buka aprofunda liu tan prinsipiu Rekonsiliasaun, ne. Ne'e duni, hau muda titulo "Timor Leste: Rekonsiliasaun Uniku Dalan Ba Dezenvolvimentu?"

Iha tinan 5 liu ba, 2007-2012, IV Governu Konstituisional, AMP, lideradu hosi PM Kayrala Xanana Gusmao, konsege kria ambiente hakmatek iha povo Timor nia moris. Hotu-hotu rekonhese katak duranti tinan 5 nia laran, Timor Leste la rejistu krisi politiku no militar iha nivel nasional. Ida ne'e sinal pozitivu ida.

Ohin loron, povo Timor bele senti hakmatek no iha ona planu atu halao Dezenvolvimentu Nasional. 

Laos fasil atu hadia rai ida nebe foin sai hosi funu. Iha rai nebe maka foin sai hosi funu, konserteza povo hosi rai ne'e desejo liu2 maka moris hakmatek. Alias, povo hosi rai ne'e lakohi atu moris fila fali iha konflitus, konfrontasaun, funu, etc. Iha Kazu Timor Leste, konserteza povo Timor nebe te'erus duranti okupasaun Indonesia iha Timor, 1975-1999 no iha krisi politika-militar 2006, desejo tebe-tebes Estabilidadi Nasional.

Maibe, politika Rekonsiliasaun hamosu uniku problema maka justisa. Oinsa justisa? Haluha tiha krimi nebe mosu iha passadu? La iha ona justisa? Bainhira ita koalia konaba justisa, alias - julgamentu no kastigu ba kriminozu ida tamba krimi nebe nia halo iha passadu,  serake vitima hetan ninia dignidadi? Ida ne'e kestaun seriu nebe presija debate profunda.

Oras ne'e daudaun, komesa mosu isu oi-oin iha Timor Leste. Por exemplo: jornal Timor Post foin daudaun hatu'un notisia konaba ema autonomia domina F-FDTL. Liu hosi rede sosial Facebook, ita bele hare'e reasaun pro no kontra. Ida ne'e normal iha dinamika demokrasia.

Hau, simplesmente fo'o apoio ba politika Rekonsiliasaun Nasional tamba tuir hau nia hanoin, so liu hosi rekonsiliasaun nasional maka povo Timor bele moris hamutuk no halao dezenvolvimentu nasional. Ne'e duni, rekonsiliasaun tenki sai prioridadi hosi ema politikus, relijiozus/as no sociedadi sivil tomak iha Timor Leste.

Ohin loron, rejistu iha familia ou uma kain ida-ida, relasaun familiar entre individu nebe uluk, iha tempu okupasaun Indonesia sira moris fahe malun tamba razaun politika. Por exemplu, uluk, A nia inan-aman mauhu, maibe, A nia familia sira seluk ema revolusionariu. Ou, uluk, A nia inan-aman revolusionariu, maibe, A nia familia sira seluk ema mauhu. Maibe, ohin loron, A moris hamutuk iha familia ou knua ida deit.

Se ohin loron maka ita dehan katak rekonsiliasaun laos baze hosi ita nia progressu, entaun, ita nega rasik ita nia-an, ita ninia familia, ita ninia knua. Tamba, atu dezenvolve ita nia rain, primeiru ita tenki dezenvolve ita nia-an, ita ninia familia, ita ninia knua.

Hata'an ba pergunta iha leten, hau nia resposta maka SIM.

Fim de semana diak ba imi hotu. Keep peace.

Monday 26 November 2012

ESPLIKASAUN KONA BA DOM BOAVENTURA NIA RETRATU

Iha livrus no revistas barak mosu retratu Dom Boaventura nian. Retratu ne’e mos atan há’u tau ba kapa (cover) livro nebé há’u hakerek kona ba Funu Manufahi. (Tipografia Diocesana, Baucau, 2012).

Maibé ema barak la hatene retratu nee mosu oin sa no mai hosi nebé?

Liurai no asuw’in Dom Boaventura de Sotto Maior nia retratu nee, pertense ba Liurai Feto (Faluk), Dom Boaventura nia kaben.
Liurai feto mak entrega ba malae portugez ida, doutor Caetano Sales Gomes nebé uluk serbisu iha Díli. Hafoin doutor Caetano fo tutan ba Administrador Baucau, Tenente Armando Pinto Correia. 

Pinto Correia haruka malae Alfredo Moraes atu pinta iha tela ida ho aguarelahodi uza ba kapa livro “O Gentio de Timor”, nebé Pinto Correia hakerek iha Baucau no Madeira iha tinan 1935.

Iha tinan 1944,  wainhira Capitão Pinto Correia mate tiha, nia ferik oan, halibur artigos sira nebé matebian Pinto Correia hakerek tiha ona, hodi  publika livro ida naran “Timor de Lés a Lés, Agência Geral  do Ultramar, hodi sikat iha tahan 220 ho 221 nia let. Retratu ida ne’e mak ohin loron “espalhadu” iha mundo tomak.


Porto, 25 de Novembro de 2012. 

Amu Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo

Monday 12 November 2012

DOM BOAVENURA, LIURAI NO ASSUWA’IN MANUFAHI


Hosi: Dom Carlos Filipe Ximenes Belo*

Hori uluk hori wa’in malae mutin sira to’o rai timor atu kontratu ai-kameli, osan mean, wani wen no buat seluk tan. Ikus mai tama mos iha rai Timor amo lulik sira hosi ordem dominicana. Iha kedan tinan rihun ida atus neen, nee nulu resin, liurai sira hosi uma kain Hornay no Costa, hato’o nanis katak Rai Timor ba timor oan sira. Ne’e duni sira hanoin atu duni sai malae (mutin ka cina no índia) no amo lulik sira.I ha tinan rihun ida atus hitu laran, reinu sira hosi “Loro toba” hanesan Loloteo, Camanssas, Cailaco, Lamak hitu (Bobonaro) hamriik funu hasoru governo portugez.
            
Iha tinan rihun ida atus walo sia nulu resin haat, iha reino Manufhai ,Liurai Duarte da Costa Sotto Mayor halo funu hasou malae siara, liu liu haosru embot ka governador José Celestino da Silva. Liurai Dom Duarte mate iha tinan rihun ida atus sai, nia  mate tam ba moras.

Dato sira no povu Manufahi hil fali Dom Boaventura Sotto Mayor da Costa atu troka nia aman matebian, lori rota hanesan Dom no Coronel (Koronel).
            
Liurai Dom Boaventrua ukun nia povu, maibé nia laran la kontenti tan hahalok balu neb´e la dun diak: hanesan selu impostu makaas no la simu injustisa balu hosi ukun na’in sira.
           
Iha fulan Dezembru tinan rihuan ida atus sia sanulu resin ida, Dom Boaventura revolta kontra malae mutin. Liurai balu hamutuk ho nia. Maibé, iha Timor laran, liurai seluk hamutuk ho malae mutin hodi funu hasoru Dom Boaventura. Tan ne’e timor oan sira halo funu hasoru malu. Tan ba kbiit la iha ona, tropas hosi governu manan duni funu ida nebá.
            
Sira kaer Dom Boaventura lori ba dadur iha kalabousu iha Dili. Iha loron 18 fulan Julho tinan1913, governu hatun Dom Boaventura hosi ukun liurai no hasai tiha ninia patente koronel nian.
            
Ita la hatene Dom Boaventua mate iha sá tinan no iha nebé loz. Maibé, hahú tinan 1913, iha Timor laran ema barak hahú temi  Dom Boaventura nia naran, no temi funu Manufahi.
           
Iha tinan ida nee, 2012, ita tomak hanoin hikas Dom Boaventura no reino Manufahi nia aten berani atu hamriik funu hasoru malae mutin.
           
Ohin loron Timor Loro Sa’e nasaun ida ke indpendente ona. Ita la preciza tan funu. Maibé, ita tomak, liu liu foin sae sira, tem ke  kontinua funu hasoru buat aat: hirus malu, odi malu, no kontra  buat seluk hanesan: “anlfabetizmu”, “ignoransia”, korruppsaun; moris badiu nian, moris baruk-ten nian, no buat seluk tan.
          
Dom Boaventura hanorin ita tomak katak dignidade povu Timor nian buat ida  ke wale liu osan mean no osan mutin, wale liu ai-kameli no wani wen .Ne’e duni, ita lalika explora ema seluk, lalika oho ma seluk, maibé, hanesan maun alin, ita moris ho hakmatek hodi harii Nasaun Timor-loro Sa’e.
         
Ba Povo Manufahi no loriku assuwain tomak hau hato’o hau nia solidaridade no hatudu dalam foun ida: uluk ita helekar ba mundu katak “hori luk hori wain,Timor oan assuwain”, ohin loron, iha tempu dezenvolvimentu no progressu nian, ita tem  ke halekar ba mundu tomak katak: “hori ukuk hori wa’in, Timor oan dame na’in!”.

Porto, Portugal, 12 de Novembro de 2012.
* Manan Prémio Nobel Dame nian, tinan 1996.

Friday 2 November 2012

Reflexao ba loron MATEBIAN SIRA NIAN.....


Husi: Padre Venancio Pereira, SJ

Evangelho Sexta Feira dia 2 de Novembro 2012, loron Matebian eh defuntos Sira nian, foti husi João 6:37-40

Reflexȃo

Mate, katak mate. Mate katak ita laiha i’is ona. Mate katak ita ema la dada i’is ona. Mate katak, moris ‘materia no fisica no mundano nian remata, eh hotu, eh to’o duni nia rohan ida”. Ho nun’e situação mate, emosionalmente halo no cria condição sentimental, sentimento nian nebe maka nunggurangga oituan. Mate, halo ita tauk. Mate halo ita triste, mate halo ita tanis. Mate halo ita hakfodak. Mate halo ita mos hatama an ba processo de tempo de ser sempre preparado, alerta. Mate halo ita halerik. Mate halo ita hanoin. Mate halo ita senti mesak. Mate halo ita senti abandonado. Mate halo mos dala ruma ita iha sentimento “nervozo, satiado ho ita nia an rasik, ho ema seluk, no ho Maromak, no ho realidade moris ne’e nian” , tamba dala barak difiçil mai ita, atu simu realidade mate ne’e nian. Mate halo ita senti lakon. Mate halo ita senti lakon ita nia maluk, lakon ita nia an rasik, lakon ita nia historia, no lakon sentimento ruma. Ita hakarak moris naruk. No ita ema hanesan ema “iha ita nia hakarak klean ida, katak diak liu ita mate dala ida deit, no mate hamutuk ho ita nia “amado sira, eh ita nia beloved oan sira”. Atu ita lalika terus. Tamba ita lakohi senti sentimento mesak.

Ita ema dala barak nega tiha eh hakarak “halai ses tiha” husi realidade mate ne’e nian, se ita ema bele, maibe realidade koalia oin-seluk, katak ita sei la bele halai ses husi realidade mate ne’e nian. Ou..ou, mate husi ema sira nebe maka ita hadomi tebes, ou ita nia mate rasik. Buat hirak ne’e hotu, realidade humana, sentimento humano, no sentimento humano ne’e normal, no real duni. Tamba ita hotu sei ema hela. Hanesan ema, ne’e normal duni atu ita iha sentimento nunggurangga ida kona ba realidade ida naran mate ne’e. 

Ohin dia 2 de Novembro loron matebian sira nian, eh loron klamar sira nian. Loron nebe maka hatutan fali moris ita ema nian iha mundo ida ne’e, ho moris rohan laek ita nia matebian sira nian. Ita hotu ohin reflete no medita kona ba realidade mate hanesan misterio ida nebe maka loron ba loron ita ema hasoru. Iha realidade moris ita ema nian ne’e, buat ida naran moris no mate, ita hasoru loro-loron. Loron-loron iha bebe barak moris, eh iha ema barak moris, nune’e mos loro-loron iha mos ema barak mate. Maibe buat essencial nebe maka ita tenki reflete klean liu tan, maka ida ne’e kona ba valores moris nian molok ita mate. 

Moris ne’e atu badak halo nusa fali, atu naruk halo nusa fali, iha nafatin ninia valor profunda ida. Tamba moris ne’e mai husi Maromak, no iha Maromak. Tamba ne’e se se deit, maka estraga moris, katak estraga Maromak rasik. Maromak iha ninia plano especial ida mai ita ida-idak, Maromak hatene “take care” ita ida-idak ho ninia maneira ida unica no especial, ne’e hanesan ema fiar nain ita sei laiha duvida ida kona ba acção no aproximação Maromak nian iha Ninia maneira tau matan no tulun ita ema. Iha ema balu moris eh dada i’is iha minute nia laran deit, iha ema balu, foin deit maka atu hahu moris, mate tiha fali ona, iha ema balu moris to tinan 5, 10. 20, 40, 70, 100, 105, etcetera, etcetera.. maka foin mate. Ne’e realidade humana. 

Maibe moris la tuka deit ba “calculação matematica ho minute, ho horas, ho loron, ho fulan ho tinan, eh seculo”, wainhira ita moris iha mundo ne’e, ita ema hanesan ema, ita tama duni ona ba “ tempo no tinan eternidade nian”. Katak tebes, laiha mate mai ita ema, se wainhira ita moris iha graça, no ita moris ho no iha Maromak. Claro que mate, la lori buat ida “lakon” mai ita ema. Mate lori mai ita, buat no assunto manan nian, katak ita tama duni ba “tempo eterno ne’e”. No tempo eterno ne’e iha duni. Tamba ne’e maka ita celebra loron matebian sira nian, tamba nee’e maka ita comemora “biban klamar sira nian”. Katak, de facto laiha mate permanente, ba ema nebe maka fiar iha Maromak. Mate permanente iha deit, ba ema sira nebe maka nega Maromak, no lakohi duni ho consciençia rasik, no ho decisão rasik, ho liberdade rasik lakohi HILI MAROMAK, entaun nune’e, mate permanente iha duni ba ema ne’e. Maibe, ba ema se-se deit, nebe maka hili Maromak, nebe maka tau fiar iha Maromak, ema nebe deit to iha momento ikus, momento rohan molok nia husik mundo ne’e, se nia sei hakarak reconheçe Maromak nia presença nafatin, então nune’e nia hetan duni graça moris iha tempo eterno ne’e nian, katak nia iha moris eterno iha Maromak nia Gloria. Inferno dala barak ita ema rasik maka cria no ita ema rasik maka hili inferno. Maromak la halo inferno para atu castigo ita. Inferno iha tamba dominio, no tamba ita ema nia hakarak livre. Ita ema rasik, maka dala barak iha moris ne’e hili inferno, liu husi nega Maromak, no lakohi reconheçe Maromak. 

Ita celebra loron matebian sira nian, ita comemora loron klamar sira nian, ne’e katak hatudu momos, ita iha fiar iha tempo eterno, ita iha fiar iha reissureição, ita iha fiar no esperança ba moris foun no moris rohan laek iha Maromak ninia kadunan. Se nune’e duni, ita ema sei iha nafatin capacidade no abilidade atu sobrepassa, atu lao liu, sentimento nunggurangga kona ba assunto mate nian. Katak, mate hanesan deit odamatan foun ida, atu ita ema tama ba Maromak nia Gloria iha tempo eternidade ne’e, eh iha moris eterna nian. 

Ita nia moris iha mundo hanesan husi fase ba fase. 
Primeiro, ita ema mai moris iha “ventre ita nia inan nian”, tuir mai ita mai moris iha “ventre mundo ne’e nian. Wainhira ita mate, ema sei hakoi ita, eh sunu ita, nune’e ita sei ba “moris fali iha ventre rai nian, tamba ita tama ba rai kuak, “unida ho rai ne’e”, ita moris iha rai nia kabun laran. Ita nia isin sei dodok, maibe ita nia klamar sei la mate no sei la dodok. Wainhira moris hias eh reissureição aconteçe, no sei acontece duni, ita hotu sei hetan duni moris foun ida, ne’e katak ita hotu sei hetan fali moris, no ita “moris iha ventre eternidade, ventre gloriosa Maromak nian rasik”. Entaun wainhira ita hare realidade husi processo ita ema nia moris ne’e nian, de facto “laiha mate”, iha deit maka moris, no moris ida be iha ninia abundançia, moris ida be, iha ninia naresin, naresin tebes iha moris rohan laek. Moris rohan laek eh reissureicao ne’e deit duni, maka ita nia fiar no esperança, katak mate sei la halakon buat ida. Mate sei la manan ita ema. Mate ne’e hanesan deit, processo de transformação ida. No ne’e realidade real ida, ikus “remain” nafatin hanesan misterio compreensivel ida, se ita iha oituan fiar atu compreende misterio ne’e. Ita husu grace, atu ita compreende duni, kona ba misterio mate ne’e nian. Ita husu atu ita nia matebian sira hotu, harohan daet nafatin mai ita hotu, atu ita iha força nafatin halao peregrinação iha mundo ne’e ho domin, fiar no esperanca ida, katak loron ida, ita hotu sei sai ida deit, iha tempo eterno no iha “VENTRE ETERNO eh VENTRE GLORIOSO MAROMAK” nian. Santo no santa Sira, no matebian sira hotu harohan nafatin mai ami hotu. 

Seja louvado Nosso Senhor Jesus Cristo, p’ra seja louvada Nossa Mãe Maria Santίssima!

Boa Sexta Feira e Boa Celebração ba loron matebian sira nian! Bom Fim de Semana…
AMDG!

Pe. Venâncio da Costa Pereira SJ
Ateneo de Manila University!

ANUNCIA Um Novo Amanhecer *


O "morto" são aqueles que têm desempenhado e de vida, sua função (functi vita) até o final, incluindo em sua morte, que faz parte da mesma vida. A palavra << morte>> nos faz estremecer, mas somos sustentados pela fé: <>. Cada um de nós está envolvido nesta realidade, uma parte indispensável do tecido da vida, em vez de no sociológica, hoje em dia, é uma espécie de <> sobre o fato da morte, tentando escondê-lo, mas a realidade, até mesmo como notícias todos os dias, tomar a vingança inegável. O Filho de Deus, nosso Senhor Jesus Cristo sofreu a morte, mas superá-lo e ser ressuscitado para viver para sempre: seu epitáfio é único: << não está aqui, mas ressuscitou! >>. tal é o “mistério pascal” , dobradiça da nossa fé. Um dia feliz, cheio de graça-Amen.

* Por: Madre Zelia Soares de Oliveira

Thursday 1 November 2012

Grupo Asilo Politiku Eskesidu Iha Faze Dezenvolvimentu?


Ohin loron grupo asilo politico ou suaka politik ou iha Indonesia nia dicionariu konhesidu ho naran "lompat pagar", la temi tan ona iha politikus/governantes sira nia ibun. Tamba, depois Timor Leste hetan ukun-an iha tinan 10 nia laran, Estadu Timor seidauk fo'o rekonhesimentu ba kontribuisaun bo'ot nebe grupo asilo politiko halo iha processu ba ukun rasik-an. 

Maibe, se ita hakiduk uitoan ba kotuk, liu-liu hafoin tiha Massacre Santa Cruz, 12/11/1991, bele dehan katak klosan Timoroan barak sakrifika sira nia-an liu hosi dalan asilo politiko hodi bele dada atensaun komunidadi Internasional ba kestaun Timor. Iha tempu neba, klosan sira ne'e husik sira nia eskola, servisu, inan-aman, maun-alin no sira nia rain Timor hodi ba husu asilo politiko iha embaixadas estranjeiras iha Jakarta, Indonesia. Komesa hosi Embaixada EUA, United Kingdom, Australia, Holanda, Vaticano, Espanha no seluk tan. Iha tempu neba, kuandu ita loke radio Nederland, radio Australia, radio BBC, radio RTPi, ou, jornais no tv iha mundu tomak, hotu-hotu koalia konaba assaun klosan Timor nian iha embaixadas estranjeiras iha Jakarta hodi ikus mai aumenta presaun politika hasoru Indonesia.

Maibe, ohin loron, grupo asilo politiku eskesidu iha panorama foun iha Timor. Ohin loron, grupo asilo politiko nein ema ida hakarak atu hatene. Ohin loron, aksaun sira nebe maka grupo asilo politiku halo iha tempu okupasaun Indonesia la importanti ona iha faze Dezenvolvimentu. Tamba, herois foun barak maka mosu, i, herois lolos iha tempu okupasaun indonesia komesa haluha daudaun ona. 

Sera ke grupu asilo politiku haluha ona iha era foun iha Timor Leste? LAE.
Refleksaun simples ba komemora tinan 21 Massakre Santa Cruz.

Celso Oliveira