My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Thursday 5 November 2009

Dili, Kapital Demonstrasaun





(Hakerek Hodi hakbesik-an ba tinan 18 Massakre Santa Cruz, 12 de Novembro de 1991-2009)

Iha fulan kotuk hau publika historia oan ida konaba Ulises Goncalves (Uli) nebe mate iha 12 de Novembro de 1991. Tinan 18 tiha, Uli nia ruin hetan fila fali iha vala komum iha hera. Klaru ema barak kontinua hein sira nia familia nia ruin nebe mate iha Massacre Santa Cruz atu hetan lalais. Tamba razaun ne'e maka Timor Leste tenki iha relasaun bilateral diak ho Indonesia.

Iha tinan 1865, kuandu ema portuguez muda kapital hosi Oe-Cusse ba Dili (klaru hafoin tiha tratado Lisboa nebe fahe Timor Ocidental ho Timor Portuguez), sira nunka imajina katak loron ida sei mosu iha Dili, iha semiteriu Santa Cruz, manifestasaun bo'ot hosi klosan Timor nebe la kontenti ho okupasaun brutal no illegal hosi rai vizinhu Indonesia.
***

Dili, Kapital Demonstrasaun
Buat sira ne’e hahu’u iha 12 de Outubru de 1989. Iha momentu neba, ema seidauk kaer telemovel/hand phone/mobile phone hodi bele dada besik informasaun hosi Timor Leste ba mundu tomak.

Kuandu Joao Paulo II halo visita oras hat iha Timor Leste, ema rihun ba rihun maka tuir missa iha Dili. Hafoin tiha missa iha tasi tolu, Dili, klosan lubun ida aproveita ho prejensa jornalistas estranjeirus nebe visita Timor hamutuk ho Joao Paulo II, lakohi husik liu oportunidadi (Klosan aswain konsidera oportunidadi "osan mean") hodi hatudu sira nia deskontenti ho okupasaun Indonesia iha Timor. Ida ne’e hanesan primeira manifestasaun publika organizada hosi Frenti Klandestina iha Dili.

Kuandu klosan sira baku malun ho “aparat keamanan Indonesia” iha altar nia oin, halo rai rahun sae maka’as. Santo Padre Joao Paulo II husu ba Bispo Belo nune: "saida maka akontese iha kraik neba?”
Amo Belo explika: “klosan Timor hatudu sira nia deskontenti ho okupasaun Indonesia iha Timor Leste”.
Santo Padre la hateten tan buat ida. Nia lao nafatin husik hela rai rahun nakonu no kadeira sae malun entre klosan “aswain” ho “aparat keamanan”.

Visita oras hat hosi hirarkia bo'ot liu iha Igreja Katolika, lori esperansa ba povo Timor. Maibe konsekuensia hosi visita ne’e lori mos kapturasaun ba Klosan Timor oan sira.

Hahu’u hosi akontesimentu historiku ida ne’e, militar Indonesia kaer klosan Timor la para.

***
Liu tiha fulan rua, iha Janeiro 1990, kuandu embaixador EUA John Monjo visita Timor, dala ida tan klosan Timor lakohi husik liu oportunidadi ne’e. Sira organiza manifestasaun iha hotel turismu nia oin. Klosan barak maka tama prizaun, balun mate.

***
Massakre Santa Cruz mosu hafoin tiha manifestasaun iha Tasi Tolu, hotel Turismo no fatin seluk tan iha Dili, kapital Timor Leste. Massacre Santa Cruz la lori kedas independensia ba Timor Leste maibe Massakre Santa Cruz fanun fila fali komunidadi internasional nebe dukur ba kestaun Timor. Molok Massakre Santa Cruz, komunidadi internasional fo'o liu "apoio" ba diplomasia indonesia du ke diplomasia timorense.

***

Buat sira hotu grasa hosi jornalista britaniku Max Stahl nebe halo reportajem diak iha loron 12 fulan Novembro tinan 1991. Iha momentu neba, ema Timor "fan sira nia moris konsientemente" hodi bele hetan Liberdadi no Ukun Rasik-an. Hotu/Fim








Foto: hasai hosi Google Image.
Autoria: Celso Oliveira

No comments:

Post a Comment