My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Wednesday 22 December 2010

Timor Leste: Kestaun Mentalidadi

Celso Oliveira*

Kleur ona maka hau husik hakerek. Laos tamba hau lakohi dedika-an hodi partilha hau nia experiensia ba ema seluk.
Hau nia maluk ida iha TL husu mai hau nune: “tamba sá maka hau la hakerek ona artigu iha jornais?” Hau hateten ba hau nia maluk nune: “Timor Leste ohin loron iha ona estabilidadi nia laran”. Hau nia maluk ida seluk iha TL husu nune mai hau: “oinsa imi iha liur neba hare’e situasaun iha TL ´menjelang pemilu´ 2012?”. Hau hatan ba hau nia maluk nune: “laiha razaun atu pániku tamba hau hare’e katak estabilidadi nasional diak hela nebe fo’o garantia ba ema ida-idak atu hadia sira nia moris”.
***
Ikus-ikus ne’e, iha sidadi nebe hau hela bá, sei iha ema Timor balun maka kontinua ho mentalidadi violenta. Iha hau nia laran hau dehan nune: “se iha liur maka ita rona katak ema iha Timor baku malun to’o oho malun, ne’e ´biasa´ tamba iha razaun barak: servisu laiha, problema sosial barak, interesse politikus sira nian, etc. Maibe, se ema iha Timor maka rona katak Timor oan sira iha liur baku malun to’o hakarak oho malun, entaun ida ne’e laos ´biasa´ona. Ema dehan ida ne’e tamba kuper = kurang pergaulan”.
Kestaun mentalidadi hanesan kestaun ida serius tebes iha ema Timor nia moris. Tamba kualker povo ida maka sai hosi funu, povo ne’e kontinua moris ho mentalidadi funu nian. Ne’e duni, presija tempu barak atu halo menus ou halo lakon mentalidadi nebe violenta.
***
Iha tinan kotuk, hau le’e artigu ida hosi jornalista Lusa, naran Pedro Mendes nebe hakerek artigu ho titulu “Timor Ilha insustentáveis”. Hau hakfodak. Iha hau nia laran hau husu nune: “será que Timor é uma ilha insustentáveis?”
Lae. TL laos ilha insustentáveis. TL rai ida riku ho petroliu no riku soin oi-oin. Riku soin sira ne’e bele fo’o han ema Timor tinan ba tinan.
Maibe, hau konkorda ho Pedro Mendes kuandu nia hateten katak TL sei iha krisi mental, hahu’u hosi politikus to’o povo ai-leba. Tamba, de faktu, kuandu ita hare’e ba situasaun atual, ohin loron ema hotu-hotu iha tendensia atu rekupera sira nia moris fizikamente, i, iha tendensi maka’as atu husik sira nia moral iha sociedadi nia laran.
Istilah ai-leba hau foin hare’e mosu ikus-ikus ne’e iha media massa hodi refere ba ema kiak sira, ema mukit sira ou ema nebe laiha kemampuan ekonomi, politik dan sosial.
Hau ladun uza istilah ai-leba iha hau nia perkursu literariu tamba istilah ida ne’e foin maka mosu iha media massa. Maibe, hau konkorda ho istilah oan ne’e hodi uza atu refere duni ba ema mukit sira. Parabéns ba ema nebe maka konsege hasai lia fuan ai-leba iha media massa.
***
Fila uit-oan ba kotuk, ba tempu funu nian, tinan rua nulu liu bá. Ita hotu sei lembra istilah pendekatan kasih sayang atau Teritorial nebe militar indonésia uza hodi dada fuan povo Timor nian. Iha momentu nebá, militar indonésia dehan nune: “diak liu uza pendekatan kasih sayang atau teritorial du ke uza pendekatan militar. Tamba pendekatan militar halo ema Timor sai odiu liu tan ema indoensia -alias- ema ida mate, mosu tan ema rihun ida kontra indonésia”.
Maibe, justru kuandu indonesia uza pendekatan kasih sayang atau teritorial maka halo ema Timor semakin bebas dan semakin banyak melawan Indonesia. Katuas ida hateten nune: “indonésia halo pendekatan kasih sayang atau teritorial hodi sira jupa mohu Timor nia riku soin, depois hosi kotuk sira oho nafatin ita nia povo maubere”.
***
Xanana Gusmão, antigu líder resistensia no atual PM TL, ukun Timor atu tama ona iha tinan 4, hosi 2007 to’o agora. Ida ne’e signifika Xanana ultra passa ona krisi nebe barak, liu-liu iha prinsipiu PM Xanana nia ukun, iha tentativa maka’as hosi Xanana nia adversariu politiku atu halo monu Xanana nia governasaun.
Iha inisiu Xanana nia governasaun, adversariu politiku Xanana nian dehan: “Xanana sosa povo ho osan no projektu oi-oin hodi povo gosta Xanana”.
Akuzasaun sira ne’e halo hau hanoin konaba pendekatan kasih sayang dan teritorial nebe indonésia uza hodi sosa povo Timor nia laran. Será que Xanana lori osan no projektu hodi sosa povo? Lae. Hau só hare’e katak Xanana kontinua dedika nia tempo no hanoin hodi hadia povo Timor nia moris.
Tamba, Xanana ho ninia dedikasaun, dala barak gosta halo komiku, konsege fo’o garantia ba estabilidadi iha teritorial tomak.
Ohin loron, ema Timor oan barak maka senti katak Timor Leste komesa diak daudaun ona. Povo moris hakmatek ona. Estabilidadi Nasional garantia iha territorial tomak.
Ema Timor oan barak iha liur nebe moris hanesan trabalhador, estudanti, etc…, komesa fila fali ona ba Timor. Ida ne’e hanesan sinal ida hatudu katak Timor diak ona.
***
Maibe, kestaun mental kontinua hanesan problema ida serius iha ema Timor nia moris. Aspektu fiziku nebe ita hare’e iha Timor laran tomak (ema hotu2 iha kareta diak, iha projektu oi-oin, uma diak, etc…) la signifika katak Timor Leste diak loz ona. Aspektu fiziku hanesan ukuran dezenvolvimentu fiziku deit. Importanti liu maka ema Timor oan tenki muda sira nia mentalidadi. Mentalidadi hosi a’at ba diak, hosi violentu ba non-violence.
Tamba, normalmente, atu tama ona pemilu, entaun politikus sira gosta uza povo ai-leba hanesan sira nia instrumentu politiku.
Ita tenki nune, Timor Leste labele mosu “krisi sociedadi, krisi moral”.
Ohin loron, Timor iha fali ona dalan diak, estável. «Freedom after war» iha signifikadu atu ema Timor bele rekupera fila fali sira nia moris. Tamba só iha hakmatek nia laran maka bele ejisti termu «ó fo, hau mós fo» hanesan padre Martinho Gusmão hakerek.
Ba Timor nia diak hau kontinua hakerek tamba hau iha «Freedom after war».
FIM/HOTU

Boas Festa Natal Nian 2010 no Tinan Foun Diak ba Ema Timor Oan Hotu Iha 2011.

*Antigu korespondensia Timor Post iha Portugal, oras ne’e hela iha Inglaterra

Friday 3 December 2010

Oinsa Prevenir Feto Timoroan Sai Vítima Hosi Teknolojia Atual?


Ikus-ikus ne’e mosu ambienti ladiak iha komunidadi Timoroan iha sidadi nebe hau hela ba, naran Peterborough, Inglaterra.

Sirkula imajem no informasaun ladiak iha facebook ho sentidu atu estraga família sira nia estabilidadi nebe duranti ne’e moris iha hakmatek nia laran. Ho sirkulasaun imajen ladiak iha facebook, ikus mai bele hamosu problema ou violensia iha komunidadi nia le’et.

Facebook fatin ida nebe ema uza hodi hametin amizadi, hodi sirkula foto no informasaun nebe diak maibe Timoroan barak maka sei uza facebook hodi publika feto nia foto molik, hodi manipula malu, ameasa malu, difama malu, estraga malu i publika sira nia insulta, deskontenti, hatun ema nia dignidadi, etc….

Ikus mai, sentidu diak hosi facebook lakon tiha ona iha ema Timor nia moris tamba ema uza sala deit facebook.

Vítima lolos hosi uza sala deit teknolojia (facebook) maka feto Timor. Feto Timor maka kontinua sai vítima tamba ema publika sira nia imajem nebe ladiak iha facebook ou iha Internet.

Buat sira ne’e hotu tamba falta edukasaun konaba uza facebook. Ne’e duni, atu prevenir (mencegah) feto Timor kontinua sai vítima hosi facebook ou teknolojia atual, presiza iha edukasaun diak konaba oinsa uza facebook ou teknolojia atual. Tamba kontinua existi ema Timoroan barak maka la hatene uza facebook ou gosta halo manipulasaun ba feto Timoroan nia foto iha facebook ou iha Internet.

Celso Oliveira