My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Thursday 22 October 2009

Koalia ho oan sira

Iha iluminasaun ba hau nia memoria.
Hodi hau koalia ho hau nia oan sira.

Kuandu hau husu:
Oinsa maka hau hatene katak imi hadomi hau?

Hau nia oan hatan:
Liu hosi ami nia hamnasa,
Liu hosi ami nia hakuak.

Obrigado por ti..

Celso Oliveira

Monday 19 October 2009

Freedom after war


Freedom after war hanesan desejo ema hotu nian. Ema hotu nebe maka partisipa iha funu (seja como for), hafoin tiha funu, hotu-hotu hakarak moris iha liberdadi nia laran.

Normalmente, hafoin tiha funu, ema ida-ida hakarak moris iha hakmatek nia laran, ema ida-ida hakarak hadia sira nia moris. Tamba duranti funu, ema lakon "oportunidadi" barak, ema lakon "dignidadi" iha sira nia moris.

Laos moris iha funu nia laran maka ita bele hatudu ita nia dignidadi no responsabilidadi. Duranti funu, ema moris uza deit maskara. Só moris iha hakmatek nia laran maka ita bele hatudu ita nia dignidadi no responsabilidadi.

Moris iha funu nia laran, só iha eskolha rua: moris ou mate, diak ou a’at. Se karik moris, moris oinsa? Se karik mate, mate oinsa? Se karik moris, moris ho dignidadi ka lae? Se karik mate, mate ho dignidadi ka lae?

Ne'e duni, hanesan ema Timor nebe partisipa iha prossesu ba ukun rasik-an, hau hakarak explora fila fali hau nia experiensia rasik hodi hakerek artigu ida ne'e.
***

Hosi historia badak ne’e (Sidadi Mate), hau hakarak hatudu ba leitores konaba «the reality of the war in East Timor». Hau explora historia badak oan ida atu leitores sira hasai konkluzaun rasik konaba «the reality of the war in East Timor».:

"Sidadi Mate"

Hau tama iha sidadi ida. Sidade ne’e mosu iha mapa nia laran iha tinan 1975. Sidadi ne’e nakonu ho ran. Hau hasoru ema barak maibe nein ema ida hakarak koalia ho hau. Nein ema ida hakarak responde hau nia pergunta.

Hau tu’ur iha kampu bo’ot ida nia laran. Hau mesak deit. Ema bolu kampu ne’e «kampu demokrasia». Hosi kampu ne’e, hau observa ema ida-idak nebe liu hosi hau nia oin. Balu lao deit. Balu uza pajero. Balu sae motor. Nein ema ida hakarak koalia ho hau.

De repenti ema ida mosu iha hau nia oin maibe la hateten nein lia fuan ida. Hau komesa observa ema ne’e ninia hanoin. Hau hateten mai hau nia-an rasik “ema ne’e mate kleur tiha ona tamba sa maka nia sei moris nafatin?”.

Hau nia kapasidadi atu memorizar ema ne’e la to’o tamba hosi ema ne’e hau konsege hare’e hetan buat barak. Ne’e duni, hau tenki uza lápis no kadernu hodi hakerek.

Hau komesa hakerek ida-idak, komesa hosi 1975 to’o 1999. Hau nia kadernu nakonu ho ran. Ran deit. Hau nia kadernu nakonu ho pekador. Hau nia kadernu nakonu ho kriminozu. Hau nia kadernu nakonu ho traidor. Hau nia kadernu nakonu ho esplorador no manipulador. Hau nia kadernu nakonu ho koruptor no vingador. Hau nia kadernu nakonu ho bosok. Hau nia kadernu nakonu ho mafiozu. Hau nia kadernu nakonu ho trafikante (trafik droga, feto, labarik, etc). Hau nia kadernu nakonu ho buat nebe la diak.

Maski hosi dok hau rona knananuk ida furak. Padre Zezinha maka kanta ho lian Portuguêz: “Estou pensando em Deus, estou pensando no Amor”. Maibe knananuk oan ne’e la konsege hado’ok hau-an hosi observasaun nebe hau halo dadaun.

Ran iha hau nia kadernu suli ba kampu laran, liu ba baleta laran. Hosi baleta tama to’o repartisaun ida-ida, ministeriu ida-ida, eskola ida-ida, Igreja, LSM, uma ida-ida, iha mota laran, sae foho tun foho no fatin seluk tan. Ema loke torneira, ema haris, ema hemu bê, hotu-hotu ran deit. Ran deit maka naliun iha sidadi laran.

Hau la konsege hakerek tan ona. Hau la konsege halo tan observasaun ba ema nebe hamrik iha hau nia oin. Hau hakilar maibe nein ema ida hakarak se tilun. Hau hateten: “Senhores 75 to’o ona kastigu ema Timor”. Hotu/Fim
***

Ne’e duni, ema nebe maka hatene prossesu funu desde 1975 to’o 1999, nia sei la abandona prinsipiu «hadia ema Timor nia moris». Maibe, ema nebe maka la hatene prossesu funu iha Timor no la moris iha funu nia laran, nia sei halo Timor “semau gue ou arbiru deit”.

Ba Timor nia diak hau kontinua hakerek tamba hau iha «Freedom after war». Ba mundu nia diak hau kontinua hakerek tamba hafoin tiha funu hau iha liberdadi. Hotu/Fim

Celso Oliveira

Wednesday 14 October 2009

Buku Harian Seorang Negarawan 7

Seorang ibu menulis surat kepadaku. Didalam surat tersebut, ibu itu menceritakan kepadaku bahwa selama perang di Timor-Timur setiap orang yang meninggal karena perang, maka ia selalu menusuk kulitnya yang kurus dengan sebuah tinta hitam –alias- memberi “tatto” kepada tubuhnya dengan sebuah tanda titik. Hitam warnanya. Kini tubuhnya penuh dengan “tatto”. Dari kaki sampai kepala, di telingga, di telapak tangan dan kaki dan sebagainya. Ibu itu menyatakan bahwa ia tidak tahu dimana lagi bagian tubuhnya yang harus di “tattokan” bila tetap terjadi permusuhan sesama orang Timor Timur di negeri krokodil itu.

Ia memohon kepada generasiku supaya berhenti dengan perang mulut yang tidak sehat, yang hanya memecah belah rakyat Timor-Timur. Ia juga memohon supaya generasiku memperhatikan generasi yang lahir paska perang di Timor-Timur.

“Bayangkan sejak 75 sampai 99 saya mentattokan kulitku. Ditahun 06 saya terpaksa mentattokan kembali tubuhku. Jadi, tolong perhatikanlah suratku ini, please, por favor”. Begitulah ibu itu menutup isi suratnya.

Suatu hari ketika saya sedang mempersiapkan sebuah deklarasi politik, tiba-tiba seorang ibu datang ke gabinetku. Setelah berbincang-bincang dengannya tiba-tiba ia menyuruh saya untuk melihat tubuhnya yang penuh dengan “tatto” hitam. Saya tidak mampu melihat tubuhnya yang kurus kering. Saya menutup mataku dengan ribuan uang yang berada diatas meja kerjaku.

Ibu itu berteriak “hai ambisi kekuasaan, bukalah matamu dan lihatlah tubuhku. Ini adalah hasil dari perang di Timor-Timur. Kami tidak ingin perang terjadi kembali di Timor-Timur. Kami ingin kedamaian dan ketentraman”.

Saya memasuki beberapa ribuan uang kedalam telinggaku untuk tidak mendengar kata-kata yang keluar dari mulut siibu itu. Saya pusing, saya tidak terkontrol lagi. Akhirnya saya menyerah dan saya katakan kepada ibu itu bahwa memang karena ambisiku telah membawa malapetaka untuk rakyat Timor-Timur.

“Rakyat Timor-Timur yang baru keluar dari perang perlu kedamaian dan ketentraman”, kataku dalam hati.

Friday 9 October 2009

Língua e Literatura: Brasil vai invadir o Timor Leste

Língua e Literatura

Fonte - 09/10/2009

De 31 de outubro a 22 de novembro o Brasil vai invadir o Timor Leste. Mas acalme-se! Não se trata de nenhuma disputa política. É que o Departamento Cultural do Ministério das Relações Exteriores e a Embaixada do Brasil em Dília vão realizar naquele País o “Mês Cultural do Brasil no Timor Leste”. A ideia é fortalecer o uso da língua portuguesa através de apresentação e oficinas de música, capoeira, teatro, artesanato, gastronomia, fotografia, cinema e, claro, literatura. Os escritores Ziraldo e Luiz Ruffato estarão por lá. O Mercado Lama, onde as atividades ocorrerão, também ganhará um “Ponto de Leitura”, uma reprodução da iniciativa brasileira para que os timorenses conheçam o que autores brasileiros e estrangeiros produzem. Editoras interessadas em colaborar com a doação de obras para a iniciativa podem se manifestar até o dia 20 de outubro. Ou melhor, encaminhar os exemplares para o Departamento Cultural – MRE (Esplanada dos Ministérios - Bloco H / Anexo II / Sala 11. CEP: 70170-900 – Brasília/DF). Mais informações podem ser obtidas pelo telefone 61 3411-9227 ou pelo email dc@mre.gov.br. - http://www.publishnews.com.br/telas/noticias/detalhes.aspx?id=54196

Thursday 8 October 2009

Iha lokoraik diak ida....

Normalmente lokoraik hanesan ne'e hau nia aman sai ba futu manu. Maibe ohin lokoraik, hau nia aman kontinua tu'ur iha has hun nia okos hodi sura manu aman nebe kesi hela iha kintal laran. Hau nia abo mane nebe foin simu ninia reforma hateten ba hau nia aman nune: "ami katuas sira senti kontenti tamba biar karik ami katuas ona maibe ami mos simu netik reforma uitoan hosi governu Timor. Ne'e hatudu katak governu ida ne'e lahaluha ninia povo".

Hanesan bai-bain hau nia aman preokupa liu ho ninia manu futu do ke se tilun hodi rona hau nia abo mane koalia. Maibe, hau nia abo mane nebe isin namkurut ona nebe foin dala ida ne'e iha ninia moris tomak hetan reforma hosi governu Timor kontinua koalia ba hau nia aman nune: "oan, iha ema Timor nia uma kain, hotu-hotu tenki iha manu aman ida hodi bele kokorek no asu aman ida hosi bele hatenu".

Dalaida tan hau nia aman la liga ho lia fuan nebe hau nia abo mane hateten. Iha hau nia aman nia liman laran, nia kaer tara ida hodi kadi hela ba fatuk kadi. Manu jala nebe kesi iha has hun nia okos kokorek la para kuandu hare hau nia aman kadi hela tara iha fatuk kadi nia leten.

To'o fali kalan, hafoin tiha ami han sasoro (iha familia kiak sira kostume han sasoro molok ba toba), hau nia aman hateten mai hau nune: "oan, se hau hare'e diak hau nia aman, loron ida hau nia oan sira sei hare'e hau mos diak. Maibe, se hau hare'e a'at hau nia aman, loron ida hau nia oan sira sei hare'e a'at mos hau".

Hanesan bai-bain, molok hau atu ba toba, hau tenki rei hau nia aman no hau nia abo mane ninia liman. Hafoin tiha hau rei sira nain rua nia liman, hau mos ba toba. Kuandu hau toba, hau nunka taka janela tamba rai manas. To'o fali dader, hau nia abo mane fanun hau hosi hau nia dukur hodi haruka hau ba eskola iha dader san furak ida ne'e. Hotu/fim

Celso Oliveira


Sunday 4 October 2009

Ema Timor maski do'ok hosi sira rain maibe kontinua kaer metin sira nia lisan

Ema Timor maski do'ok hosi sira nia rain maibe sira kontinua kaer metin sira nia lisan ou tradisaun. Por exemplo: kuandu lao rai ida nia familia mate iha Timor, entaun lao rai oan sira buka halibur malun iha fatin ida hodi hasae harohan ba Aman Maromak (reza). Ema Timor kostume bolu momentu hanesan ne'e ho naran: "hader mesa" ou "hader mate biti" .

To'o loron hitu nebe ita Timor bolu "ai funan moruk", lao rai oan sira sei husu misa ba matebiam nia klamar. Hafoin lao rai oan sira sei bolu malun ba uma (ema ida nebe maka nia familia mate iha Timor) hodi reza, hasai mesa (simbolikamente deit), han hemu i ikus liu sei joga karta ou halimar kuru-kuru (se karik iha).

Molok tama iha serimonia hasai mesa (nebe simbolikamente deit), uluk nanain sei hasa'e harohan ba Aman Maromak no matebiam. Hafoin, sei servi ai-han no we hodi fo han matebiam. Ai-han no we ne'e laos matebiam rasik maka sei tun mai atu han no hemu maibe ema nebe maka nia familia mate iha Timor maka sei han no hemu filafali ai-han no we ne'e. Por exemplo: oan mane ou oan feto rasik, etc, dll.

Tuir mai, sei bolu ema ida nebe "katuas ou ferik liu" iha komunidadi nia le'et hodi kaer we iha kopu ida nia laran hamutuk ho ai tahan ida hodi fo bensa uma. Molok fo bensa uma, uluk nanain tenki loke hotu odamatan no janela (hosi kuartu to'o haris fatin).

Serimonia hasai mesa halo simbolikamente deit tamba kondisaun (espasu no tempu) iha ema nia rain la permiti atu atu lao rai nia oan sira foti sai mesa hafoin hatama fila fali hanesan akontese bei-beik iha Timor. Hafoin tiha serimonia hasai mesa (nebe simbolikamente deit), tuir kedas han-hemu hodi konta historia komiku, joga karta no seluk tan.

Akontese mos lao rai oan sira buka tulun malun hodi fo osan ba ema nebe maka nia familia mate iha Timor ou tulun tein ai-han duranti hader mesa to'o hasai mesa no seluk tan.

Nasaun ida iha forsa kuandu nia oan sira maski do'ok maibe kontinua kaer metin nia lisan no tradisaun.

Celso Oliveira

Literatura

Loulé, Faro, 01 Out (Lusa) - O escritor angolano Luandino Vieira, que recusou em 2006 receber o Prémio Camões alegando "razões pessoais e íntimas", explicou hoje, no Algarve, que não aceitou a recompensa por ter estado 30 anos sem escrever e não gostar de dinheiro."Quando me vêm atribuir o prémio eu estava há 30 anos sem escrever um livro e essa minha escolha tem um preço... Considerei que era uma injustiça para com os colegas que trabalharam e se esforçaram ao longo desses anos", admitiu Luandino Vieira, à margem da cerimónia de apresentação da sua mais recente obra, "O Livro dos Guerrilheiros", uma iniciativa que decorreu na Biblioteca Municipal de Loulé.Na altura e segundo uma nota do Ministério da Cultura, o escritor Luandino Vieira justificou a decisão de não aceitar o maior galardão literário da língua portuguesa evocando "razões pessoas, íntimas" mas, esta noite, em Loulé, depois de questionado pela plateia, concretizou que a sua recusa estava também relacionada com o facto de "não gostar de dinheiro".

Fonte: http://aeiou.expresso.pt/literatura-luandino-veira-admite-que-recusou-premio-camoes-2006-por-ter-estado-30-anos-sem-escrever-um-livro=f538881