My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Tuesday 2 April 2013

Exemplo Familia Iha Timor Leste



I. Exemplo Familia Iha Timor Leste

Iha loron ikus2 ne'e, hau fo atensaun uitoan ba iha pagina primeira dama Dra. Isabel nian tamba iha inspirasaun mosu hosi atividades barak mak hatudu iha pagina Ida ne'e. Simplesmente, hau senti konaba oinsa moris harmonia iha familia ida ne'e -alias- iha moris ita nia PR Sr. Taur Matan Ruak no ninia familia sira. Kazu Ida konkretu i bele sai hanesan referensia iha futuru, liu2 ba jerasaun foun sira konaba oinsa atu forma familia ida nebe harmonia i simples tuir karakter ema Timor nian.


Ita hotu hatene katak familia dezenpenha funsaun importanti tebe-tebes iha sociedadi Ida nia laran. Kazu Timor Leste, bele dehan katak ohin loron sei rejistu familia barak (liu2 familia jovens sira) maka seidauk harmonia, sei ejisti destruisaun. Maibe, hare'e ba figura ita nia PR Sr. Taur Matan Ruak ho nia kaben Dra. Isabel, bele dehan katak sira sai exemplo diak ba figura politika iha Timor I especialmente ba jerasaun foun.



Foin daudaun hau hare'e iha reportajem furak ida iha tv konaba historia hosi atual treinador klube Football Real Madrid Jose Mourinho. Hafoin jornalista nebe halo reportajem brilhante ida ne'e hatudu Jose Mourinho ninia dedikasaun, empenhamentu, valor i "prestasi" nebe Mourinho hetan duranti decade ida nia laran hanesan treinador komesa hosi FC Porto, FC Chelsea, Inter Milan to'o FC Real Madrid, ikus mai jornalista ne husu ba Mourinho nune: buat sira ne'e hotu O halo ba se? Ho simples Jose Mourinho hatan nune: ba hau nia familia. Hau nia familia mak bo'ot Liu hotu. 



De faktu, laos fasil forma familia Ida diak iha tempu globalizasaun ne'e. Maibe, ho figura publika sira ninia exemplo nebe diak mos bele sai hanesan referensia ba jerasaun foun atu banati tuir. Iha kazu ne'e, hau hare'e figura hosi ita nia PR Sr. Taur Matan Ruak ho nia kaben D. Isabel bele sai exemplo diak ba jerasaun foun iha Timor Leste tamba sira suporte no apoio malun iha situasaun a'at no diak nia laran.

FIM

II. Entre Inserteza no Esperansa Iha Povo Timor Nia Moris

Sabadu, 23 de Marsu 2013. Fulan tolu ona hosi tinan 2013. La kleur tama ona ba Paskoa 2013. Tempu lao lalais los. Iha inisiu 2013, hahu'u kedas ho artigo simples ida konaba "Oinsa Fo'o Esperansa Iha Povo Nia Moris". 

De factu, povo Timor nebe foin sai hosi funu, sei kontinua moris ho mentalidadi funu nian. Basta ita hare'e deit atitudi negativa barak mak mosu iha ita nia moris loro-loron. Ne'e duni, presija fo esperansa/harapan ba povo Timor. 

Maibe, iha realidadi, ita sei hasoru inserteza iha futuru. Por exemplo: dezemprego maka'as, jovens sira akaba SMA ou UNIVERSIDADI la hetan servisu, jovens mete iha droga, jogos prostituisaun, trafikanti, etc, sei ejisti discriminasaun iha tratamentu hasoru labarik sira, por exemplo, labarik sira iha Dili hetan diak liu benefisiu do ke labarik sira iha foho, kazu konkretu maka merenda eskola nian, konsidaun eskola nian, etc, sei ejisti mos falta ai-moruk iha Hospital, Centro de Saude, etc...maibe iha tempo hanesan ita le'e notisia konaba ai-moruk nebe soe deit tamba kadaluarsa. Traffic iha Estrada tamba lampu merah la funsiona, la respeitu zebra cross, kondutor la iha SIM, korupsaun nebe kombate ona maibe sei kontinua ejisti, etc. 

Hau hare'e iha seminariu oi-oin, encontro rebo-rebo, workshop kiri kanan konaba oinsa atu kombate problema sira iha leten ne'e, maibe buat sira ne'e hotu mesak dekorasaun nebe bonito tamba ejisti osan, nostalgia, foto rame-rame ba FB, etc. FB rasik sai tiha ona modelu ida hodi ema hatudu sira ninia aspetu nebe diak deit. Alias- Kontra Informasaun. 

Sorti ona iha lider ida diak hanesan PM Kayrala Xanana Gusmao nebe kontinua dedika ninia tempo, hanoin no moris atu hadia rai no povo Timor nia moris. Nudar lider, nia hatudu tiha ona kapasidadi atu organiza funu iha tempu naruk no difisil nia laran. Laos fasil. Klaru.

Ohin loron, nudar PM iha tempu periodu I no II, nia iha dedikasaun, komitmentu, seriedadi, responsabilidadi. Dala ida tan ne'e tarefa nebe laos fasil. 

Iha moris inserteza hirak ne'e, importanti mantein esperansa/harapan iha Povo Timor nia moris. 

BOAS FESTAS DE SANTA PASCOA 2013 ba imi hotu.

III. Iha Loron Nebe Hau Dehan ADEUS Ba Hau Nia Knua

Ho laran todan, matan ben la suli, hau dehan Adeus ba hau nia Knua rasik.
Ho laran tristi, matan ben la suli, hau husik hau nia Knua.
Hosi do'ok hau rona hau nia knananuk furak, sinfonia Timor Leste nian.
Ohin loron Liberdade ona.


Nunka no nunka atu tau sala ba hau nia Knua.
Nunka no nunka atu tau sala ba hau nia Inan-Aman, Maun-Alin sira.
Nunka no nunka atu tau sala mos ba hau nia kaben no oan sira.

Hmmmmm.....iha loron nebe hau dehan ADEUS ba hau nia Knua,
Hau sei dehan ho hamnasa no kontenti.
Ema sei bidu, dahur no tebe-tebe tuir hau nia haka'at, tuir hau nia dalan.

Iha ne'e, iha fatin nebe hau hakerek ai knonoik ne'e,
Hau empresta deit hosi jerasaun foun nebe mak konserteza sira nia moris la hanesan ona ho hau nian.
Maibe, konserteza sira nia hakarak no hanoin hanesan hela ho hau nian:
"Knua Ida diak no Hakmatek".

Iha loron nebe hau husik hau nia Knua, tamba tempo to'o ona.
Hau husik hau nia hanoin, husik hau nia hahalok, husik hau nia memoria.
Hau sei haka'at ba moris seluk, ba mundu seluk nebe hau bolu "Universal".

Fim