My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Tuesday 31 July 2012

Historia Badak kona ba Periode Missão Jesuita iha Timor Leste



Hosi: Padre Venancio Pereira, S.J.

One Mind and One heart in the Mission of the Lord!


I.                   Missão Jesuita nian iha Timor Leste, primeiro periodo (1899 – 1910)
Primeiros missionários portugueses sira, hahu loke missão Jesuita nian, ba-dala uluk iha vila kikuan oan ida, iha klaletek aldeia Soibada – zona distrital Manatuto nian. Soibada iha tempo neba, fatin ida be dok husi Dili, iha foho leten. Ema eh polulação iha neba, sira ninia hahan principal maka ai-farina, talas, no ai han seluk tan. Ema  moris simples los.
Jesuita portugueses sira loke missão Jesuita nian iha Soibada iha fulan Setembro, tinan 1899. Molok tinan ne’e 1899, Na’I lulik diocesano sira maka kaer missão Igreja Catolica nian iha zona Soibada tomak. Padre Sebastião Aparίcio da Silva, husi Carnache Portugal, to’o ba-dala uluk iha Timor iha tinan 1877, hanesan Padre diocesano deit, tuir mai nia ba fali iha Portugal, nia tama Companhia de Jesus no hanesan Padre Jesuita ida nebe, maka to’o fali iha Timor hanesan primeiro grupo missionário Jesuita Portuguese nian iha rai Soibada iha tinan 1899.
Bispo Dom José Manuel de Carvalho husi diocese Macau  nian, nebe maka toma konta mos missão Igreja Catolica nian iha Rai Timor hahu kedas husi tinan 1875, Bispo Jose maka, fo fiar ba Jesuita sira kaer missão Igreja Catolica nian, iha zona vicariado costa-sul nian, nune’e amu diocesano sira, toma konta deit parte vicariado costa-norte nian. Padre Aparίcio hanesan primeiro  superior Jesuita sira nian iha Timor, nomeado hanesan Vigario-Geral ba vigariado zona costa-sud ne’e nian. Padre Sebastião Aparίcio hatene didiak rai Soibada, tamba wainhira nia sei hanesan Padre diocesano (molok tama ba companhia de Jesus) nia halo dicionário simples ida “Portuguese – Tetum” nian. Actividade missionaria nebe maka missionário sira halo ho zelo apostolico nian, iha periodo ida ne’e iha Soibada no zona Vigariado Costa-sud nian tomak, maka hanesan: visita vila kikuan sira, no vila kiak sira iha soibada, no iha fatin seluk-seluk, iha zona vicariado Costa-sud nian tomak. Iha tempo neba buat hotu sei susar no mukit tebes ba ema Soibada sira. Missionario Jesuita sira hanorin doutrina, catequese, hanorin mos liturgia fo sarani ema, fo kaben ema no actividade relgiosa seluk tan. Maibe buat be importante liu be missionario sira halo ho Padre Aparίcio maka ne’e, concentra iha campo de educação nian. Ikus mai, sira hari no loke “Colegio de Soibada” ba labarik jovens mane sira nebe maka hakarak estuda iha Colegio ne’e. Ema leigos feto no mane barak mos maka hetan “formação no educação diak” iha Colegio ne’e, iha inicio seculo neba nian. Relaciona ho evento movemento republicano nian, iha Portugal no ho tan situação politica nian iha Portugal nebe maka la dun diak, membros de Companhia de Jesus nian, ema  duni sai hotu husi Timor Leste iha tinan 1910.

II.                 Missão Jesuita nian iha Timor Leste, segundo periodo (1958 – 1975)
Funu, (Segundo Guerra mundial) harahun maioria buat  sira diak be uluk iha tiha ona iha Soibada no teritorio Timor Leste nian tomak. Bispo Dom Jaime Garçia Goulart, ho aten barani no espirito missionario nian, loke fila fali Seminario Minor iha Soibada, iha tinan 1948, miabe ikus estabelece Seminario ne’e iha Dili (Leçidere), iha tinan 1950, no ikus mai muda Semináro ne’e, sae ba Dare, iha tinan 1951. Bispo Dom Jaime Garçia Goulart iha plano tiha ona (planea) atu husu Jesuita sira duni, maka atu kaer Seminário ne’e, iha Dare. Iha tinan 1958, missionário Jesuita balu mai husi Missão China nian, nebe maka iha tempo neba hanesan parte husi Provinçia Oriental nian. Reitor Seminário Dare nian ba-dala uluk nomos hanesan Superior Jesuita sira nian iha Timor ba - dala uluk, iha Periodo ida ne’e, maka Reverendo Padre Estanislau Liu, S.J. Entre padre Jesuita sira, nebe maka serviço hamutuk hanesan ‘pioner’ ba missão ida ne’e, ida maka Reverendo Padre Bernard Marie Gouin, S.J., (frances) nebe maka mate iha Dare iha dia 9 de Setembro iha tinan 1975, wainhira Indonesia ocupa Timor Leste. Nia husu rasik atu, ema hakoi deit nia, iha kedas Gruta Nain Feto nian iha Seminário Dare, ate agora mos nia rate sei iha neba. Husi tinan 1961 to’o 1967, superior comunidade Jesuita sira nian, no reitor ba Seminario Dare nian maka reverendo Padre André Rábago, S.J., (agora sei moris hela iha Formosa ka Taiwan, Padre André sei halao nafatin ninia missão hanesan capelão hospital nian, ho tinan nebe maka katuas los tebes duni ona). Iha tinan 1967, Provincia Portuguese maka tau matan ba comunidade no missão Jesuita nian iha Timor Leste. Nune’e Padre Albino de Sá, S.J., maka sai fali Reitor ba Seminário Dare, no hanesan mos superior Jesuita sira nian iha Timor Leste, to’o tinan 1971. Tuir mai hahu husi tinan 1971 ne’e, Reverendo Padre João Felgueiras, S.J., maka troka fali Padre Albino, S.J. Padre Joao Felgueiras, S.J., maka ikus sai hanesan testemunho vivo iha situação dificil hanesan reitor ba Seminario Dare iha periodo ida ne’e, nebe maka nakonu ho situação dificil oi-oin to’o invasão brutal no criminal husi Governo, nacão, no militares Indonesia nian tama, no harahun Timor Leste tomak iha loron 7 de Dezembro 1975. Padre Felgueiras, ho seminaristas barak maka mos tenki “refugia”  halai ses husi Seminário, durante tempo invasão ne’e, para-bele hetan moris. Padres barak, bispos sira, no ema bot barak nebe maka agora kaer ukun iha governo Timor nian, barak maka mai husi formação iha Colegio de Soibado, Seminario Nossa Senhora de Fátima Dare to’o muda mai Seminário Lahane, mota laran.
Timor Leste hanesan colonia Portuguese nian, iha iniçio evangelização nian, missionário Dominicanos sira maka mai uluk, tama Timor hahu husi rai Oecusse no haklaken evangelho iha Rai lulik Timor Leste ne’e tomak.

III.              Missão Jesuita nian iha Timor Leste, terçeiro periodo (1975 – 1999)
Tempo Indonesia nian husi tinan 1975 to’o 1999 Indonesia tenki fila hikas ba sira nia rain, tamba Timor oan sira maioria  hili ukun rasik an. Periodo ida ne’e, bolu naran periodo de SOFRIMENTO, AGONIA, TERUS NO MATE. Timor oan barak maka mate, tamba politica foer no estrategia a’at regime Soeharto nian, ho ninia croni sira, nebe maka kaer ukun ho mentalidade no estilo militaristica nian. Violacao de direito humanos nakonu iha Rai Timor Laran tomak, durante period ida nia laran tomak. Timor, sai kiak, no quase lakon Timor ninia identidade cultural, social no relgiosa.
Tamba ne’e duni, tamba situação politica la dun diak, iha iniçio invasão Indonesia nian tama iha Timor Leste ne’e, entaun nune’e, actividade Seminário nian, parado hotu kedas.  Parado total. Hafoin, Seminário loke fila fali iha Lahane, Dili, iha tinan 1978, ho ninia forma no dinámica nebe maka completamente oinseluk, tamba tenki adapta ho situação foun “politica” iha Timor Leste nian, nebe maka politicamente controlado makas husi regim Soeharto nian. Hahu husi tinan ne’e 1978, missão Jesuita nian iha Timor Leste tama ba iha obra no missão Jesuita Provincia Indonesia nian. Candidatos Jesuitas Timor oan sira, ba halo sira nia formação noviciado nian iha Noviciado Santo Stanislao Kostka, iha Girisonta – Semarang, Java Central, Indonesia. Primeiro novicio Timor oan nian be tama ba Noviciado Girisonta iha tinan 1977, maka agora Padre João Inocençio Piedade, S.J.  Hahu husi tinan ne’e, missonário Jesuita husi Provincia Indonesia hahu mai tama Timor Leste, hodi halo serviço ruma. Serviço kikuan oan ida, nebe maka Jesuita sira iha Timor halo iha periodo ida ne’e, maka tulun Diocese Dili, hodi hari Fundação São Paulo, ikus mai Jesuita hetan fiar husi Bispo Dili nian, Dom Carlos Felipe Ximenes Belo, SDB., hodi hetan kontratu kaer Escola diocese nian “SMAK São José nebe maka tuir mai sai Colégio de São José”. Nebe, maka iha dia 14 de Dezembro 2011 liu ba tinan kotuk, Jesuita husi região Independente Timor Leste nian, sira formalmente no oficialmente entrega fali Escola ne’e ba Diocese de Dili, tamba prazu eh tempo kontratu nian hotu kleur los tiha  ona. No agora escola ne’e, Padre Diocesano sira, ho sira ninia equipa maka kaer escola ne’e. Nune’e mos iha kedas  escola ne’e nia oin, Diocese Dili iha no ho  Amu Bispo Dom Alberto Ricardo da Silva, DD, ninia autoridade tomak, diocese Dili loke hela no hari hela daudaun Primeira Universidade Catolica de Timor Leste, de Beato PAPA João Paulo II.
IV.              Missão Jesuita nian iha Timor Leste, quarto periodo (2000 –  ba oin)
Iha dia 24 de Fevereiro tinan 2000, iha Curia Jesuita sira nian, iha Roma – Italia, oficialmente no formalmente, Padre geral Jesuita sira nian Reverendo Padre Peter Hans Kolvenbach, S.J., assina decreto crea Região Independente de Timor Leste da Companhia de Jesus, ho ninia governação tau no fo fiar ba Presidente Major superiores husi assitencia East Asia and Oceania nian, maka tau matan. Padre Ismael Zuloaga, S.J., (ema espanhol) maka hanesan mos Primeiro Superior major ba Região Independente Timor Leste nian, husi tinan 2000 to’o tinan 2004. No hahu husi tinan 2004 to’o tinan 2007, Reverendo Padre Adólfo Nicolas, S.J., (presente Geral, ema espanhol), maka hanesan Presidente ba Superiores major East Asia and Oceania nian, nunemós hanesan Segundo superior maior ba Região Independente Timor Leste nian. Iha tinan 2007 to’o 2011, Padre John Mace, S.J., (ema Americano) maka sai primeiro Superior Maior no reside ka hela metin iha Região Independente Timor Leste, nia Padre John Mace, S.J., hela iha Dili to’o tinan 2011, liu ba. Hahu husi fulan Fevereiro 2011, Presidente Major superiores husi assitencia East Asia and Oceania nian, Reverendo Padre Mark Raper, S.J., (ema australiano) maka sai hanesan Superior Maior ba Região Independente Timor Leste nian to’o agora no ba oin.
Missão Jesuita nian iha Timor Leste agora daudaun ne’e, continua nafatin iha mundo educação nian, neba maka agora conhecido ho naran Colégio de Santo Inaçio de Loiola, iha Kassait, Liquiça, diocese Maliana- Timor Leste. Nomos Jesuita sira serviço  iha pastoral paroquial nian, iha Railaku – Ermera. Fomação Jesuita Timor oan sira nian, hahu candidate tinan 2, iha Dili, no tuir mai noviciado mos tinan 2 iha Dili. Ba continução formação Jesuita Timor oan sira nian, engeral sei halao hela iha rai liur, hanesan iha Filipina, Australia, India, Indonesia no Roma. Jesuita ninia obra lolos maka iha campo de exerçisio espiritual inaçiana nian, hodi fo retiro ba ema sira nebe maka precisa duni, atu soi klamar barak liu tan. Tuir maka educação no pastoral paroquial hanesan dehan tiha ona iha leten ne’e. Nomos Jesuita sira tau matan ba serviço comunicação nian no refugiado nian iha Timor Leste.
Ho espirito de gratidão, ho desejo de renovação, ho sentimento de esperança, Jesuita sira  husi Região Independent Timor Leste nian, hakarak nafatin permete hodi hasan Cruz lao tuir Jesus ho dedicação, ho comprimisso nebe maka bot hakarak luta nafatin haklaken fiar no promove no hamoris nafatin justiça iha moris ema Timor oan sira nian hotu, liu husi educação no formação integrada nebe maka contextual, basea ba cultura Timor Loro Sae nian, ho nini aspecto hotu-hotu tau tan ho ninia esperiencia oi-oin, nebe maka Povo Timor hasoru iha moris hanesan ema Timor 100% no fiar nain 100%, hodi halo ema Timor oan sira sai ema liu tan ho ninia dignidade tomak hanesan ema duni.

Fatin Jesuita sira nian iha Timor Leste:
 - Taibessi China Rate - Dili
- CPA (Casa Produção Audio Visual) Taibessi-Dili.
- Lahane Oriental Noviciado – Mercado Hali Laran - Dili
- Perumnas Bairro Pite-Dili (Uma Candidato sira nian)
- Igreja Railaku (Ermera)
- Colégio de Santo Inaçio de Loiola (Kassait, Liquiça Iha processo Construção nian)

Ema jovens Timor Oan sira nebe maka tama Jesuita
Ema jovem ida be ba dala uluk sai hanesan candidato atu tama Companhia de Jesus no hakarka sai Jesuita maka:  Senhor Domingos de Sousa (husi Lalea), agora serviço hanesan Embaixador RDTL nian ba nação Brasil. Senhor Domingos Sousa, ne’e ba to’o Guimarães – Zona Minho (Braga – Portugal) ba halo ninia Noviciado iha tempo Portuguese nian. Maibe em fim nia la continua, nia escola fali iha universidade seluk. No hili dalan sai aman ba familia.
Tuir mai iha tempo Indonesia nian iha jovens lubuk bo’ot maka tama Companhia de Jesus balu sai Padre ordenado, balu fali hili dalan vocação forma familia nian.
Eis Jesuitas Timor Oan nian (iha tempo Indonesia nian) maka hanesan tuir mai ne’e:
- Senhor Hermilindo Cofitalan – husi Oecusse, escola to’o remata teologia maka sai. (matebian)
- Senhor Francisco Lelan – husi Oecusse, escola to’o remata teologia maka sai. servico iha Timor
- Senhor Rui Lorenco da Costa – husi Dili (Baucau), escola to’o remata filosofia maka sai. Servico iha Timor.
Timor Oan sira nebe maka tama Jesuita iha Noviciado deit iha tempo Indonesia nian:
-         Senhor Jose Mesquita de carvalho – husi Dili (Turiscai), serviço iha Timor karik?.
-         Senhor Jose Cornelio Guterres – husi Baucau, serviço iha UNPAZ.
-    Senhor Fernando Hanjam – husi Oecusse, agora estuda tan iha Universidade Minho – Portugal
-         Senhor João Sarmento husi…..?  iha……..?

Iha mos  ema jovens nain rua mai husi Timor Kupang no Ilha Maluka nian:
-         Senhor Vincencius, husi Timor Kupang, agora iha nebe….?
-         Senhor Herman, husi Maluku. Agora iha nebe…..

Timor Oan sira be hanesan candidato Jesuita nian, ba tuir exame atu tama Companhia de Jesus maka hanesan:

-         Senhor Jorge Trindade Neves de Camões, husi Dili – Lospalos, agora serviço iha governo TL nian, liu-liu iha area diplomatica nian.
-        Senhor Arnaldo dos Reis Araujo Soares, husi (Manatuto, Ainaro, Oecusse – Dili), agora serviço iha campo Lei nian hanesan advogado iha Jakarta – Indonesia.
-         Senhor Fulgençio husi Oecusse, Serviço iha Timor.
Eis Jesuitas Timor Oan nian (iha tempo Ukun An nian) maka hanesan tuir mai ne’e:  HAU LAIHA  DADOS COMPLETO ida (nebe maka hau hatene iha hanesan tuir mai ne’e):
Housi  Novicios:
Nuno Maria Salsihna.
Dionisio de Jesus.
Smith
Marcelino
no nain rua tan.

Escolasticos:
Mecario dos reis
Gustavo soares
Paul Miguel
Acacio Pinto.
Dionizio Sarmento

Primeiros Padres Jesuitas Timor oan nian:

1.     Padre Filomeno Jacob, S.J.
2.     Padre João Inocençio Piedade, S.J.
3.     Padre Juaquim Sarmento, S.J.
4.     Padre Violanto da Costa Soares, S.J.
5.     Padre Venâncio Pereira, S.J.
6.     Padre Plίnio Martίns, S.J.

Irmãos Escolaticos Jesuita Timor oan nian iha TEMPO UKUN AN nian:
Iha Timor (halo regencia eh pastoral):
Frater Domingos Savio Freitas, S.J.
Frater Almanzo Salsinha, S.J.
Frater Isaias Caldas, S.J.
Frater Calistro,S.J.

Iha Melbourne – Australia (estuda teologia):
Frater Ezaquiel, S.J.
Frater Joao Dos Santos, S.J.

Iha Filipinas – Manila (estuda Filosofia):
Frater Afonço Alvés, S.J.
Frater Herculano Pereira, S.J.
Frater Albino, S.J.
Frater Rui Muakandala, S.J.

Iha Filipinas – Cagayang de Oro:
Frater Jezito Rebelo, S.J. (estuda Filosofia)
Frater João Paulo, S.J. (halo regencia)
Frater Sidelizio Pereira, S.J. (estuda educação)

Iha Jakarta – Indonesia (estuda Filosofia):
Frater Roberto, S.J.

Iha Roma – Italia (estuda teologia):
Frater Diego, S.J.

Iha Puna – India (estuda Filosofia):
Frtaer Joaquim pires,S.J.
Frater Julio de Sousa, S.J.
Frater Marito Monteiro,S.J.
Frater Luis Pereira, S.J.
Frater Gemito De Jesus, S.J.
Frater Edgerio Martins.S.J.

Iha Jogjakarta – Indonesia (ano Juniorado):
Frater Adriano, S.J.
Iha Noviciado Jesuita nian iha Dili iha novicios nain: 8 karik

Iha Uma Candidato nian:
Jesuita Regiao Independente  Timor Leste nian, iha candidatos 16 pessoas, mai husi Lospalos to’o Oecusse.

(Texto Original iha lian Ingles hakerek nain: Pe. Filomeno Jacob, S.J.,
Hakerek hikas fali ba lian Tetum simples no “up dated” oituan fali ho situação agora nian, husi Pe. Venâncio Pereira, S.J.)

ADMU – MANILA 31 DE JULHO DE 2012

PARA  MAIOR A GLORIA DE DEUS!


Se Maka Sei Sai Futuru Embaixador RDTL Iha UK


Luis Corte Real chefe misaun RDTL iha UK


Luis Corte Real, diplomata Timoroan nebe hela kleur iha Norwegia, kaben ho ema Norwegensia, maka oras ne'e daudaun hanesan Chefe Misaun hosi Governo RDTL  iha United Kingdom. Formadu iha psikolojia no servisu iha psikiatria iha hospital ida iha Norwegia.

Desde tinan kotuk, 2011, Governu Timor, loke ona konsulado Timor iha Manchester, Inglaterra, i, Ministro Negosius Estranjeirus, Zacarias da Costa, nomeia Luis Corte Real hanesan diplomata RDTL iha United Kingdom.

To'o ohin loron, ema nain rua deit maka halo servisu iha Konsulado RDTL iha Manchester maka Chefe Misaun Luis Corte Real no nia Sekretaria.

Ba futuru, se maka sei sai  embaixador RDTL iha United Kingdom?
Luis Corte Real ka ema seluk?

CO

Saturday 28 July 2012

Timoroan iha UK Husu ba V Governu Konstituisional Hili Representanti Diplomatika Foun


Iha grupo TIMORNEWS.COM, iha Facebook, sirkula informasaun hosi Timoroan hela iha UK ho pedido atu V Governu Konstituisional, 2012-2017, hili ema nebe iha duni kapasidadi diplomatika hodi representa Republika Demokratika de Timor Leste (RDTL) iha United Kingdom.

Bele hare'e iha kraik:





  • HUSU BA GOVERNO TIMOR SEKARIK ATU HILI REPRESENTANTE TIMOR NIA MAK ATU MAI TUR IHA REINO UNIDO /(MANCHESTER) FAVOR BOT IDA HILI EMA NEBE MAK IHA CAPACIDADE PARA BELE HALO SERVISO HO DIAK,LAOS HILI EMA MAK SEM CONHECEMETO HANESAN MOS SIRA AGORA NE'E...AMI COMUNIDADE TIMOR OAN TOMAK MAK IHA REINO UNIDO HEIN KATAK GOVERNO FOUN NE BELE TAU EMA NEBE MAK IHA CAPACIDADE E IHA CONHECEMENTO SOBRE DIPLOMATIK NIAN...!OBRIGADO BARAK...
     ·  ·  · Thursday at 9:46pm

    • Ann Turner and 6 others like this.

      • Iku Jeronimo Pois,,, minimo representantes Governo nian hanesan embaixador ou Consulado sira tenki iha formação diplomata antes toma posição refere, atu nune bele iha conhecimento ba sira nia papel de servico,,,, laos tau fali ema moras mental mos sai fali consulado ate nia presença iha ne'e laos sai hanesan representantes Governo TL hodi trata assuntos nebe relevante ho nia papel servico mas pela contrario buka fali deit mak festa no discoteca e prior liu mak mai iha ne'e koalia no sura fali sobre nia involvimento luta hanesan Frente diplomata, ate promete ba comunidade Timorenses buat barak que la realiza to'o agora.

      • Labao Carmo Boavida hau mos dovida oituan kona ba ita nia reprezentantes nia serviso iha reino unido.sira mai iha reino unidos uza visa diplomasi ga sira uza pasaporte portogues.tamba sira pernah dehan mai hau katak, imi uza pasaporte portogues so embaixada portugues mk bele atende imi??????????????????abraco
        Thursday at 11:34pm ·  · 1

      • Xavier Minio Belun Timorio Santana; depois hau sai tiha PM ba V Governo Constitucional mak hau haruka ema ne'ebe iha kapasidade ba para bele tau matan ba ita bo'ot sira iha Reino Unido, wkwkwwkwk.....!

Tuesday 24 July 2012

“Klosan Matadouro Nebe Dedika-an Iha Processu Ukun Rasik-an i Sai Ministro Saude Timor Leste”


Historia Real 
Dr. Nelson Martins (fita mean iha ulun) moris nudar ativista ba Libertasaun Nasional iha Bandung, Indonesia

Nelson Eduardo Soares Martins hahu’u moris nudar ativista ba ukun rasik-an iha tinan 87 hafoin remata SMP.  Hakarak atu sai arsitek maibe destinu lori sai mediku. Konsidera servisu bo’ot no momentu ida difisil liu kuandu iha 1999, hamutuk ho Dra. Virna Gusmao, halo tratamentu ba Chefe Estado Maior das Falintil Comd Taur Matan Ruak.
Kuandu PM Xanana Gusmao konvida atu sai ministro saude, periode 2007-2012, Nelson konsidera: “Laiha sentementu seluk, so sente hanesan kontinuasaun knar nebe halao tiha ona desde hamutuk luta ba libertasaun total, ‘Liberta a patria e Libertamos o Povo’”.


P: Oinsa moris tempu uluk nian, nudar estudanti, nudar aktivista ba ukun rasik-an. Fasil ka susar?
NM: Historia badak...
Iha 1987 wainhira pasa husi SMP e tama ba SMA karik tamba komesa ransu ho kolega barak e rona ona hisoria konaba Falintil e Movimento ba Independensia. Komesa hosi ne’e, iha ona simpatia ba lutador sira iha ailaran. Iha inisio de 1990 ho kolega sira husi SMAN 1 rona radio apelu e mensagem husi Maun Boot Kayrala Xanana Gusmao ba Unidade Nasional no husu atu joventunde hamutuk luta ba ukun rasik an.., iha momento neba ho kolega sira komesa ona halo reuniaun e subar2 koalia konaba oinsa atu apoia ba Falintil sira. Iha Matadouro, grupu kiik oan ida komesa konkista malu mas seidauk terbuka (aberta) ba malu mas iha ida2 nia laran sente katak percisa halo buat ruma.

Iha SMA hau foti jurusan A1 ho nilai NEM diak e hakarak liu sai Arsitek. Mas, wainhira tuir UMPTN pilihan kedua iha FK-UNPAD maka liu e lori hau ba Bandung. Iha neba konsentrasaun masimu maka iskola atu sai doutor. Mas, lori mos misaun ida atu introduce ita nia resistensia ba povu Jawa Barat no kolega Timor oan sira iha neba. Irmao Celso hatene mos2 katak ho Irmao Lito, Homen, Helder (ita nia Maun), Maun Quito e hetan mos orientasaun husi Maun Chico Boavida (Matebian), Maun Dominggos Espirito Santos ( Matebian), Maun Cipriano ( SekJer UDT), Maun Gregorio Araujo no Maun Chico Rubulary, ami komesa bolu malu e organisa ona espirito unidade nasional hodi introduce ba kolega sira nebe seidauk halo parte iha resistensia, nomos komesa halo ona ligasaun ho maluk sira nebe ba uluk oan kontinua sira nia estudu iha Bandung e Jawa Barat Tomak. Ami mos konsege halo espansaun de servico ba mos emar Timor oan hotu militar no civil iha neba ho espiritio unidade nasional e hamutuk atu kontribui ba luta ba independensia.

Iha Momentu neba, hau mos sempre ba visita hau nia Ria Antonio Predicleto Sarmento (PMI) e konsege kunhece ita (Irmao Celco), Irmao Joao Camara, Irmao Martinho (eis Prisonerio Cipinang), Irmao Avelino Coelho, Irmao Aurito, Irmao Ito Belo, Irmao Nando, Irmao Theo (doutor Theo), Irmao Manecas (doutor Manecas) no Maun sira seluk e Bangka sai tiha sentru de organisasaun atividade clandestina e ita konsege dadalia introduce mos organiasaun Flectil (...???, irmao Celso iha momento neba ativu tebes) iha Bandung. 

Iha 12 de Novembro 1991, hau praktika hela iha laboratorium e rona novidade katak Militar sira tiru Joven barak e barak maka mate. Hau fila husi praktek, komesa ona halo diskusaun ho kolega sira e ba mos Ciwaruga ho Kolega sira iha neba (agora barak mak docentes ona hanesan Constantio Pinto, Irman Lidia Gomes, Irman Rosa, Irmao Renato, Joe, Justinu, no sira seluk... e hau mos hakat liu ba Bangka hodi rona e halo diskusun.

Molok hau to'o iha neba dia 17 de Novembro, hau hare Irmao Filipi husi Jatinanggor iha ona neba. Iha kalan 18 de Novembro iha reuniaun representante husi Jakarta nebe lider husi Maun Joao Camara, Bandung Maun Gregorio Araujo ho Hau, Malang Maun Alvaro Abrantes e Bali Irmao Joao Travolta no Irmao Agapito. Iha momento neba hau nia responsabilidade jaga odamatan wainhira reuniaun e dader ba foto-copia documentos e ba analisa partisipasaun estudante 70 nia presenca atu halo demonstrasaun iha Kapital Jakarta e hamutuk ho maun boot sira iha Bangka hakat ba fatin. Iha momento neba ami nain hira to;o iha fatin i demonstrasaun hahu, durante oras 6 e ikus POLDA METRO JAYA kaer ami e hatama hotu ba kadeia. Balu semana ida, balun semana tolu e balun kleur tebes liu-liu Maun Joao Camara no Maun Agapito mak kleur liu.

Fila husi kadeia, moris susar tebes e osan atu han mos laiha tamba PEMDA hapara tiha Beasiswa maibe espirito atu kontinua habelar no hatutan resistensia la mate.

Iha Tempo neba, la hanoin liu atu sai Ministru..., atu sae medico deit mos susar tanba foin iskola tinan ida deit ema kaer tama tiha kadeia (cel).

Iha inisio 1992, molok emar kaer Maun Boot Xanana, Ami nain walu: Hau, Lito, Homen, Nelson Aran, Atao, Helder, Mario Nunes, Maun Quito konsege estabelece Grupo Movimento Estudante Indenpendente ba Libertasaun Timor Leste, ikus mai kunhesidu ho naran grupo Independente JAWA BARAT.
Iha momento neba, Irmao Avelino mos fila ba Surabaya hodi estabelese grupo AST, e RENETIL moris ho buras fali iha Malang husi Irmao Mariano Sabino ho ninia Kolega sira.
Iha akontesemento 12 de Novembro, ita nia rede klandestina husi kedas rai laran to'o Indonesia naksobu e nakdoko makas. Grupo Independent Bandung konsege kaer hamutuk fali estudante sira iha Jawa Barat e kontinua halo espansaun tama to'o rede PRD no organisasaun klandestina ba reforma Indonesia iha Jawa Barat, e konsege halo ligasaun mai Timor iha Regiun IV e III. 

Rede nee estabelece diak tebes2. Maibe, iha 1994 wainhira kolega estudante lubuk ida haksoit tama iha embaisada USA iha Jakarta durante konferensia APEC, e ema kaer fali hau, Lito ho Homen. Iha momento neba, dala ida tan " hau sente sei la sai tan medico ona" e karik atu moris mos susar ona tanba militar mak kaer. Iha Janeiru to Marsu 1998 hau involve makas liutan iha movimento ba demokrasia iha Indonesia hamutuk ho kolega ativista sira liu2 Movimento Trabalhadores iha Indonesia, e konsege tuir Marcha kontra Child Labour (Buruh Anak) iha Filipina, Thailand, Malaysia, Vietnam no Kamboja. Iha Filipina ho Malysia, hau konsege inkontro ho kolega sira nebe apoia independensia Timor Leste inklui Jornalista Kamal nia Prima.

Iha Agusto 1998, hau fila mai Timor servico iha Caritas East Timor, e iha momento hanesan sae mos membro Frente Politica Interna CNRT ho area responsavel saude ba regiao IV,... iha fim 1998, e inisio 1999 hau nia servico hanesan medico no responsavel saude abranje mos ba regiaon III hodi apoia Comd Falur Rate Laek, Riak Leman, Rai Lakan. Iha Regiao IV fo’o apoi ba Comd Ular (Matebian), Moruk/Jacob Fernandes (Matebian), Adjunto Tara, no kompanhieru da luta Falintil sira seluk. Iha akontesemento boot liu iha hau nia servico mak konsege halo tratamento hamtuk ho Dra Virna Gusmao ba Chefe Estado Mayor das Falintil Comd Taur Matan Ruak iha momento ida deficil no menentukan..., no wainhira Hasae Bandeira CNRT pela primeria vez formalmente iha Avo Xavi nia residensia,

Iha ida 30 de Agusto, hafoin de votos, ami hetan atakes e tiru-teirus makas iha Caritas no Bairo-Matoouro. Iha dia 1 de Setembro, hau fila mai Mata-douro hamtuk joven sira tenta atu defende Bairo-Matodouro husi atakes e ami konsege, mas ho konsekwencia joven nain 3 mate inklui Marcelino Komando.

Hafoin hamutuk ho Amo Filomeno Jacob no Joven Matadouro sira hakoi tiha Marcelino Komando no kolega nain2, hau tun ba foti aimoruk iha armajem Caritas evakua ona ba Mota Laran iha Radio Timor Kmanek nia leten hodi estabelese postu saude e komesa halao asistensia medika ba populasaun nebe. Barak mak hetan kanek e moras ispa, diarea, malaria no disentria. Iha nebea, reuniaun kuadru FPI hili hau sai koordenador ba sector saude iha emerjensia. Knar nebe todan mas tengki halao duni hamtuk ho Dr Arthur Cortereal, Dr Fernando Bonaparte (Matebian), Dr Aniceto Cardoso, Dra Lurdez hamutuk ho enfermeiro, parteiras no profesionais saude nebe hela iha rai laran kontinua fo’o asistensia saude ba populasaun sira. Iha Ainaro Dr Zeto, iha Viqueque Dr Mendes no Dr Odete Belo, iha Lospalos Dr Roumaldo mos halao nafatin sira nia servico maske tenke evacua ba foho leten. 

Iha Outobro to Decembro 1999 tama iha ekipa 30 lidera husi Maun Boot Kayrala Xanana no Eng Mario Carascalao prepare asesmentu no ba apresenta iha primeira konferencia doadores ba Timor Leste iha Japaun 1999. Iha Abril 2000, hau para hotu hau nia atividade e ba Australia kontinua hau nia estudu to'o 2007 (bele hare iha CV www.moh.gov/tl)...

P: Oinsa sentimentu fou-foun Kuandu simu novidade atu sai ministru Saude?
NM: Wainhira hetan konvite atu partisipa iha IV Governo Konstituisional, sentimento ida deit, agradese ba oportunidade atu dala ida hamutuk ho Maun Xanana salva ita nasaun e hasai husi krise ne’e. Laiha sentementu seluk, so sente hanesan kontinuasaun knar nebe halao tiha ona desde hamutuk luta ba libertasaun total "Liberta a patria e Libertamos o Povo. A luta Continua”. Obrigado Irmao Celso..

Celso Oliveira dadalia ho Dr. Nelson via Facebook.