My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Monday 24 November 2014

LISAUN IHA MORIS

Celso Oliveira

Hanoin atu sobu ou estraga ou destroi laos difisil. Basta domina teoria balun konaba destroisauan, bele ona pratika hahalok nebe sobu ou estraga ou destroi. Infelizmente, maioria ema Timor sei iha mentalidadi atu sobu ou estraga ou destroi buat ida ne'e, buat ida neba. Ida ne'e karakteriska hosi sociedadi pos-guerra. 

Povo Timor nebe foin sai hosi funu, infelizmente sei kontinua moris ho mentalidadi hanesan ida ne'e. Ne'e duni, konsidera katak duranti funu destruisaun mental bo'ot no maka'as liu do ke destruisaun fizika, i, depois de funu, Timor Leste enfrenta maior problema maka destruisaun mental. 

Duranti funu, povo Timor obrigado halo manuver politika liu hosi manipulasaun, bosok, oho no seluk2 tan hodi bele atinji prinsipal objektivu mak ukun rasik-an. Duranti funu desde labarik to'o katuas obrigado tama iha "kampanya negra" konaba oho hodi moris, bosok hodi moris. Oinsa bele sai hosi mentalidadi ne'e? Laos fasil.

Se ita akompanya situasaun atual, ita tenki rekonhese duni katak destruisaun mental Kazu ida seriu iha Timor. Presiza ha'dia. Urgente. 

Ne'e duni, ita hare'e katak ema barak laiha planeamentu ba sira ninia servisu. Sira halo buat ida to'o iha klaran seidauk hotu, sira para ona, i, sira halo fali buat seluk. Osan barak soe tiha deit iha klaran i tenki gasta fali osan seluk hodi halo fali buat seluk. Buat Ida ne'e link ho moras mental pos-guerra.

Atu sai hosi realidadi dura ida ne'e laos lori osan mak bele kura maibe presiza eskola, kursu, treinamentu, etc. So nune mak bele muda mental/moris.