My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Saturday 30 November 2013

Ita Nia Knua

Ita nia bei-ala sira hanorin atu ita respeito malun, hadomin malun.
Ki'ik respeito bo'ot.
Feto respeito mane.
Oan sira respeito inan-aman.

Ita nia rai Timor,
Riku iha ninia lisan.
Ida-ida moris iha ninia knua rasik.

Iha loron ida, ema ida lao do'ok tiha hosi ninia uma lisan/knua.
Tamba nia do'ok demais hosi nia uma lisan/knua.
Nia lakon tiha diresaun moris nian nudar ema Timor.
Nia senti katak nia-an mate tiha ona.

Maibe,
Bainhira nia fila fali ba nia uma lisan/knua,
Bainhira nia moris tuir fila fali ninia lisan,
Bainhira nia moris tuir fila fali fuan no klamar ema Timor nian,
Nia senti katak nia-an moris fila fali.
Nia hetan fila fali diresaun moris nian.

Ita nia uma mak ita nia rain rasik.

By: C. Oliveira

Thursday 28 November 2013

DIALOGO DE 11 DE NOVEMBRO 2013


Iha surat nebe ita hotu hetan iha liman, iha kedas pagina dauluk, ita bele le: 
"Kontradisaun ne mosu iha Resistencia Armada nia laran, iha tinan hirak Iiu ba, depois ita restaura ita nia independensia, konsequensia negativu mak la ses husi ukun-an sira nia lalatok, hanoin, no parte teoretica sempre hamosu konflitus horizontals no vertical.

Kontradisaun nebe agora ita temi daudauk, mosu iha tinan 1983, momentu difisil resistencia nebe contradisaun mosu tamba eis camarada, eis cornpanheiru, KRXG nia hahalok nebe infringe ka viola prinsipiu diresaun! coletiva hodi nia pozisaun de autoritario i abuzu de poder.

Hodi particularidade ida ne'e, Xanana atua sempre fora da normalidade basica directiva i koletiva, durante periode resistencia nia laran ate agora.

Kauza husi kontradisaun ida ne mosu krize politika militar. Krize ne mak forca camarada Cmdt. Brigada Vermelha, Mauk Moruk, nebe mos ho knar seluk: Membro CCF 2a. gerasaun, no mos membro Komite Permanente da Fretilin, Sub-Chefe Estado Maior das Falintil i Secretario Estado da Defesa e Seguranca.

Lori kontradisaun ne como aspecto negativu ba ita nia resistencia armada, entretanto nia (nia ne, Mauk Moruk) decide tun hamutuk ho Nia povo iha vila nebe kontroladu husi invasores indonesia. 

Restu ita sei hatutan iha sorumutu/debate ida ne nia laran." 

Primeiro ponto importante maka ida ne'e: 
XANANA ACTUA SEMPRE FORA DA NORMALIDADE BASICA DIRECTIVA E COLECTIVA, DURANTE PERIODO RESISTENCIA ATE AGORA'.

Tamba ha'u fiar katak Timoroan barak, liuliu nova jerasaun, la konhese ha'u nia envolvimento iha FRETILIN no iha 'periode da rresistencia' nebe temi, ha'u sinti ha'u tenki informa ba ema hotu- hotu katak:

• Bain-hira 25 Abril 1974 mosu, timoroan matenek barak buka halibur-an iha organizasoens politikas nebe hamrik. Xanana hill ba Darwin buka servisu, sai opereriu ka badaen hodi fila fali iha Outubro. Iha Dili, sai jornalista no simpatiza ho FRETILIN. Iha 1975, envolve-an mais diretamente no, iha Golpe, hetan dadur husi UDT, iha Agosto, iha sede FRETILIN nian. • Xanana sai membro Comite Central FRETILIN, iha ona Outubro 1975, ho pozisaun Vice-Secretario ba Departamento Informasaun, hodi nune servisu Iha Imprensa no kaer Jornal FRETILIN nian. • Iha fulan Novembro 1975, partisipa iha reuniaun, iha uma ida iha Lahane (iha nebe, tempo neba, Sr. Xavier do Amaral mak hela iha neba), ho membros seniores CCF nian, hanesan Nicolau Lobato, Mau Lear, Mari Alkatiri no seluk tan), atu halo desizaun atu deklara unilateralmente independensia ba Timor-Leste. Ho desizaun ida ne, ikus  mai,  Xanana,  nudar Vise-Sekreteriu  Departamentu Informasaun nian, responsavel ba impresaun Texto Proklamasaun, nebe Sr. Francisco Xavier do Amaral le iha 28 de Novembro 1975. • Nudar Vise-Sekreteriu Departamentu Informasaun, Xanana filmy cerimonia Proklamasaun, filme nebe lakon tiha ho invazaun 7 Dezembro. • Tamba inimigo tama tiha ona to'o Atabae, nudar resultado husi reuniaun Comite Central, (iha actual Quartel-Geral PNTL), Membros CCF hanesan Sahe (Vicente Reis), Kruma (Hello Pina), Sera Key (Juvenal Inacio), Fera Lafaek (Antonio Carvalho), Ma Hunu ho Xanana destaka ba mota Lois, hodi akompanha Forcas, iha 2o Comandante Hermenegildo Alves nia komandu, to'o 10 de Dezembro de 1975. • Iha 10 Dezembro, ami hotu ba hasoru malu ho Komando da Luta, iha Laulara, no simu ordem husi Vise-Presidente Fretilin Nicolau Lobato, Xanana ho Fera Lafaek fila ba destaka iha Tibar, ho forcas sira atu impede inimigo sa'e ba Ermera. • Tamba inimigo dudu maka'as ita nia forcas sira iha dalan ba Aileu, Komandu da Luta muda ba Maubisse. Xanana ho Fera Lafaek ba apresenta-an iha nebe. • Iha ona Janeiro 1976, Reuniao CCF ho Komando da Luta, iha Maubisse, deside atu fahe membros CCF ba territorio tomak. Xanana, Fera Lafaek no Sebastiao Montalvao atu ba Manatutu. To'o Laklubar, hasoru Abel Lari Sina nebe kolokadu hela iha neba, Xanana tun ba Kribas hamutuk ho forcas. Mario Bonifacio mak responsavel politiku iha Manatuto. Membros CCF sira seluk actua husi Laklubar. • Iha Marsu 1976, Mario Bonifacio ho Xanana ba Fatu Berliu tuir reuniaun CCF no Komandu da Luta nian, partisipa debate assuntos kona ba estrategia ba oin, depois da primeira faze operasoens inimigo nian nebe relasiona ho invazaun no kontrole territorial, • Iha Maio 1976, Xanana tuir Reuniaun Comite Central Fretilin iha Soibada. Reuniao importante tebes tamba, iha neba, hasai Medidas no Orientasoens  estratejikas  tebes,  atu  ORGANIZA ESTRUTURALMENTE Resistensia hodi hasoru okupasaun, iha area politika no armada, hodi estabelese Sectores, Regioes no Zonas. • Husi Reuniaun Soibada nian, Xanana SIMU knar hanesan adjunto, no koloka ba Rejiaun Vikeke, ho Inacio Fonseca, membro do Comite Central, nudar Secretario de Regiao. Tamba inimigo fahe tiha regiao Vikeke, Xanana destakadu ba parte leste, hodi toma konta Vikeke- sorin, Ossu-sorin, Uato Lari no Uatu Karbau. • Sector Centro-Leste kompreende Rejiaun rua: Baukau no Vikeke. Iha Baukau, Sekretariu de Rejiaun mak Abel Lari Sina, membro do Comite Central. Cmdt Sector mak Cirilo Nunes, 2o. Cmdt Lino Olokasa. Cmdt. Regiao Baukau, mak Kilik no iha Vikeke mak Jose Monteiro. • Nune Xanana partisipa, ho membros CCF Sector Centro-Leste nian, iha Reunioens Comissariado nian, bain-hira Comissario Politico Sahe konvoka. • Xanana loke CEFORPOL (Centro de Formasaun Politika) dala rua, hodi hanorin politika ba quadros medios sira, hodi hakbiit sira atu bele servisu iha povo nia let. Primeiro kursu iha Matahoi no segundo kursu besik Edemumu. • Iha Maio 1977, Xanana tuir Reuniaun CCF iha Laline, hodi debate problemas estratejikus Funu nian, liuliu kona ba konstituisaun forcas nian, no mos kestoens politikas no ideolojikas, ba FRETILIN. Membros Comite Central, tempo neba, nebe tuir reuniaun no sei moris maka: Abel Lari Sina, Filomeno Paixao, Ma Hunu, Feliciano Fatima no ha'u rasik. • Iha Ju lho 1977, depois de prende tiha Xavier do Amaral, Komissarios Politikus no Sekreterius Rejiaun sira hotu simu konvokatoria ba partisipa iha reuniaun iha Ai-Kurus. Iha reuniaun neba, CCF deside halo divizaun sectorial foun, hodi Sector Ponta Leste kontempla husi Tutuala to'o Kordaun ka Estrada Baukau ba Vikeke. Komissario Politiku Sera Key mak CP Sector foun ne'e, no Abel Lari Sina foti ba CP iha Centro Leste, nebe komesa husi estrada Baukau-Vikeke mai halo baliza ho Sector Centro Norte no Sector Centro Sul. • Iha fins de 1977, Xanana destakadu fali ba Rejiaun Lospalos nian, nudar responsavel politico ho adjunto Ma Hunu nudar responsavel Komdop (Komando Operacional, rejiaun nian), hodi ikus mai akompanha movimento populasaun nian ba Matebian, iha Outubro 1978 tomak nia laran, to'o ruptura ba 'campanha de cerco e aniquilamento' ba Matebian, iha 22 de Novembro de 1978. • Durante semana rua ho balun kampanha inimigo nian hodi serku foho Matebian, loro-loron, CP Sera Key kontacta, liu husi rakal, ba Komandu da Luta (Presidente Nicolau, Comissarios Mau Lear, Sahe, Hata) hodi informa situasaun dificil nebe ami enfrenta iha foho Matebian no hodi husu orientasoens. Membros CCF (CP Sera Key, Adjuntos Solan, Txai, Ma Hunu no Xanana) reune iha fatukuak Uai Bitai no CP Sera Key informa Komandu da Luta nia orientasaun ba ami: 
- Tamba kondisoens atu defende populasaun iha Matebian la tahan, no tuir ezemplu iha sectores sira seluk, tenki haruka populasaun ba rende, hodi reduz mate husi bombardeamentu no moras no hamlaha; 
- Ponta Leste sai rejiaun de guerrilha ida, no Membro de CCF ida mak hela ho kompanhia ida; 
- Membros CCF sira seluk no Companhias sira seluk tenki ba tomak Regioes Centrals, hodi reforsa ita nia Forsas Konsentradas (Brigada de Choque) iha neba. 
Iha reuniao ne'e, hotu-hotu deside Xanana mak hela iha Ponta Leste, nudar Responsavel Principal ba Regiao de Guerrilha. Xanana hetan mos husi Direccao Superior Sector nian, kbit atu hili quadros medios politicos no militares balun, hodi bele ajuda iha organizasaun Regiao de Guerrila ne. Xanana hili quadro politico: Mau Hodu no militares: Kilik Uai Gae no Taur Matan Ruak. Husi leste, quadros politicos: Konis, Holy Natxa, Lere no militares: Latu Asa ho ninia Cmdts pelotao ho seccao sira. 
• 22 Novembro kalan, iha ruptura do cerco, enkuantu porsaun boot liu tun foho Matebian atu ba Centro, hodi hamutuk ho Komandu da Luta, Xanana sai ho kompanhia ida no ho quadros medios nebe indikados, ba parte leste. Iha kedas dia 23, iha Legumau, ami halo reuniaun hodi hasai instrusoens hanesan ne: 
- tamba populasaun sei tun hotu hosi Matebian, forsas sira tenki subar kilat no labele hatais farda, karik iha. - durante fulan tolu, labele hatudu-an hanesan forsas, hodi aprosima to'os no nu laran ka fatin ai-han iha, hodi kontacta ho populasaun ka ho familiares, hodi hetan informasaun kona ba situasaun iha vila laran - Ha'u sei ba liu ponta-Tutuala, hodi hamoris fila fali rede klandestina nebe monta tiha ona, liu husi Mau Velis ho nia grupu iha Mehara. - Hotu-hotu hein, bain-hira domina tiha situasaun mak ha'u sei bolu atu reune hodi organiza fali malu. Entretanto, quadros sira buka hanoin daudauk kona ba 'guerra de guerrilha'. • La to'o fulan ida, Komandantes rua ba hasoru ha'u iha Ponta nebe — Sakin Nere ho Mau Nana. Sira informa katak, kompanhias balun konsegue liu tiha kordaun Baukau-Vikeke, maibe barak liu mak la konsegue liu, tamba inimigo taka tiha ona dalan. Sira nebe liu, ba duni to'o Centro hodi hasoru ho Cmdt. Hermenegildo Alves, nebe informa ba sira katak situasaun susar tebe-tebes, sira mos dok husi Komando da Luta ho Brigada de Choque, nebe la hela metin iha fatin. Hermenegildo Alves sujere ba sira atu fila ba Ponta. Sira fila no hasoru malu ho CP Sera Key iha Builo, hamutuk ho komandantes sira seluk, no CP Sera Key dehan ba sira katak nia sei esforsa-an atu ba to'o Centro/Komando da Luta, no katak komandantes sira tenki buka ha'u, nudar Responsavel Principal ba Regiao de Guerrilha Ponta Leste. • Depois de fulan rua ka tolu, ha'u buka hatene, husi Dili, situasaun iha centro no fronteira nian, no ha'u mos kontacta ho populasaun no hansips sira, hodi hetan ideia kona ba oinsa atu hala'o guerrilha. Depois de ne'e hotu, ha'u bolu Membros CCF (Ma Hunu no Txai) no Kilik hodi sira buka debate kona-ba assunto guerrilha. • Ha'u husik hela sira iha Ponta (Oi-Mehara) atu estuda no diskute. Ha'u mai daudauk buka maluk sira seluk, hodi fo hatene atu prepara-an ba reorganiza fali, nudar Regiao de Guerrilha.  Ha'u mai hetan iha Legumau nia okos (Sul) Mau-Hodu no Taur Matan Ruak, iha Norte, ha'u hetan Mauk Moruk, iha Saelari hasoru L7 no Rodak. Iha neba, ha'u husu Rodak atu lori ha'u ba Sesugua, tamba Komandante Lai Kana iha neba. Hasoru tiha Lay Kana ho Cmdts sira seluk, Rodak fila ba Saelari. Lay Kana nia soldados tolu maka lori ha'u atravessa Vila Kelikai, hodi ikus mai bele hetan Olo Gari ho Fera Lafaek iha Uaibobo. Cmdt. Selalu lori fali ha'u ba hetan Sabika no Cmdts sira seluk iha Makadike. No Jony Metan lori fali ha'u ba Iliomar, hodi hetan fali maluk sira seluk tan. Ba hotu-hotu nebe ha'u hasoru, ha'u fo hatene atu sira buka maluk sira seluk, hodi hein tamba sei reorganiza. • Atu kumpre ninia obrigasaun, nudar membro CCF no Responsavel Principal ba Regiao de Guerrilha, Xanana lao mesak, hodi buka, hodi halibur, hodi informa no hasa'e moral kuadrus no forsas sira nian. • Depois, mak foin bolu malu hala'o reuniao, iha ai-laran Lore, atu organiza forsas, enkuanto ha'u tenki buka hanoin ba organizasaun politika. Iha Lore, Kmdts sira ko'alia kona ba estruturasaun, kolokasaun no aplikasaun Forsas, hodi demora tempo oitoan, to'o inimigo ba ataka halo ita nia forsas dispersa hotu fila fali. • Entretanto, quadros politicos balun ho membros CCF (ami na'in 3 - Ma Hunu, Txai ho ha'u) hasoru malu hodi buka hare ba luan liu Ponta Leste. Iha Marco 1980, iha Iliomar, iha reuniaun importante ida, nebe hotu-hotu konkorda katak Xanana tenki ba Centros no Fronteira hodi buka Quadros Superiores no Forcas, nebe keta sei moris. Deside mos katak Xanana sei lori kompanhia ida. • Iha Maio 1980, Xanana ho kompanhia ida (ema 65) hakat estrada Vikeke. Kompanhia ne'e habolu Destlig (Destacamento de Ligacao Nacional) - 1o. Kmdt mak Ko'o Susu no 2o. Kmdt maka Johny Meta. Husi Destlig ne, ami ema na'in tolu deit mak sei moris. • Iha fins de Junho 1980, ami to'o Remexio, hodi inimigo dudu fali ami ba kotuk. Husi ne'e, ami hetan pelotao ida iha Manatuto, iha Lorsan (Diogo Bonaparte) nia kontrolo, mos konsegue hetan pelotao ida husi Bazartete, Cmdt. Mau Karo ho Samba Sembilan sira. • Ami depois deside katak ha'u hela metin iha fatin, atu prepara-an ba Reuniao boot atu reorganize. Nune, Ko'o Susu mak la'o to'o Fronteira hodi hetan maluk sira iha Alas, Kmdt. Mer ho nia forsas no, iha Ainaro, Cmdt. Ferraz no Cmdt. Lekas.  • Iha Centro, enkuanto ha'u buka halo analize ba erros militares, iha base de apoio, atu bele sai materia diskusaun iha Reuniao, ha'u mos tenta analiza situasaun politika no ideolojika, iha Baze de Apoio. Iha tempo neba, ha'u buka estuda livros sira kona ba guerrilhas iha Rai seluk-seluk - China, Guine-Bissau, Vietnam, Kuba, Mocambique - no ha'u mos le livros kona ba Funu no kona-ba Komando ka Dirijente Militar. (Ha'u konsegue livros iha Baze de Apoio, tamba Uato Lari oan ida mak lori livro barak husi Portugal. Ha'u mos tenki informa ba hotu- hotu, katak, embora ha'u estuda iha Seminerio no mai to'o Liceu, iha tropa tempo portugues, ha'u soldado, hodi sa'e ba lo. cabo, servisu iha Centro de Instrucao, prepara Manuals no partisipa iha formacao curso Sargentos Milicianos, durante tinan tolu, husi 1968 to'o 1971). • Ha'u buka hakerek ba maluk sira iha Ponta Leste, kona-ba questoes sira nebe ha'u estuda daudauk, hodi sira mos prepara-an. No ikus mai, ha'u hasai konvokatoria ba quadros politicos no militares sira, atu hala'o PRIMEIRA KONFERENCIA NACIONAL BA REORGANIZACAO DA LUTA! • Husi Tutuala to'o Ainaro, quadros barak mak mai; iha 3 de Margo de 1981, ami haho Conferencia ne'e, iha Laline. • Iha Konferencia, ami debate tematika tolu:
- Tematika Politiko-ideolojika, nebe analiza erros nebe komete iha Baze de Apoio no mos hatur hanoin katak area ida ne, sei tau iha planu sekundariu. Tamba ne, diak liu kontinua nafatin saida maka ami simu husi Direccao Superior FRETILIN nian, ho respeito tomak, maibe sei hala'o estudu ka reflesaun iha loron ikus. Erro boot liu maka, ita rasik oho nasionalistas barak, nebe lakohi kumu-liman, hodi bolu sira 'reaccionarios'  no, at liu, bolu sira 'traidores'  - kazu boot liu, maka Xavier do Amaral;
- Ternatika Militar, nebe fundamental tebes tamba, tuir lei Funu nian, Direccao ka Komando tenki hatene 'konserva nia Forsas, hodi bele destroi inimigo'. Ne, tamba, iha Baze de Apoio, FALINTIL iha kilat liu Rihun Tolunulu. Baze de Apoio rahun, o rendisoens iha fatin hotu-hotu, iha Konferensia iha Laline, arni sura, kilat nebe ita nia Forsas kaer, husi Tutuala to'o Fronteira, la to'o Atus Ualu no ema ka guerrilheiros liu oitoan deit Rihun Ida Aits Lima;
- Ternatika kona-ba Konteudo guerrilha rasik — aplikavel ba Timor-Leste, nebe tenki fo'o importansia boot ba Frente Clandestina, tamba sem partisipasaun populasaun nian, Frente armada sei la iha kbit atu tahan ka resiste kleur. Frente klandestina importante, tamba husi rede klandestina mak Frente Armada bele hetan informasoens, bele hetan apoiu lojistiku ruma no bele hetan `dalan' ba Rai liur. Ho ne hotu maka, iha Konferensia ne, halo mudansa nebe sgnifikativu tebes ba konseitu Unidade Nasional, nebe define duni katak 'bele simu ema hotu-hotu, la hare ba nia se, nia halo saida, desde ke hakarak ukun-an; katak mos, atu partisipa iha funu no hametin Unidade Nasional, la ezije, la impoen, la obriga ema ida tenki tama FRETILIN'. • Iha Konferensia ne'e, iha debates durante loron tolu, iha eleisoens ba Presidente foun ba Partido no ba membros foun ba CCF. La iha ema ida impoe, la iha ema ida mesak mak deside. • Xanana mak aprezenta duni Abilio Araujo nudar kandidato ba Presidente Fretilin, maibe Xanana tenki argumenta tamba sa. • Membros CCF foun mak: Mau Hodu, Konis Santana, Lu Olo, Harin Nere, Holly Natxa, Lere Anan Timor, Bere Malai Laka, Kilik Uai Gae, Mauk Moruk no seluk tan. • Husi parte militar, reorganizacao nia resultado maka: Chefe do Estado- Maior, Kilik Wai Gae, Vice-Chefe do Estado-Maior, Mauk Moruk, ao mesmo tempo, Comandante da Brigada Vermelha, no Ologari Aswain, nudar 2o. Comandante da Brigada Vermelha. • Kolaboradores do Estado-Major das FALINTIL — Taur Matan Ruak ho Sakin Nere (nebe mate iha Setembro 1981, iha cerco Aitana, hamutuk ho Harin Nere ho Holy Natxa). • Conferencia Nacional ne hari CRRN (Conselho Revolucionario de Resistencia Nacional). • Xanana hetan responsabilidade politica nudar Presidente CRRN no responsabilidade militar nudar Cmdt-em-Chefe das FALINTIL. 

Ha'u mak hakerek 'Tematica da Guerra', tamba ha'u nia obrigasaun atu halo ida ne'e, nudar Membro CCF no Responsavel ba Guerrilha, nebe foufoun iha deit Ponta Leste, maibe tamba situasaun, tenki estende ba Territorio tomak. Se-se deit maka partisipa iha I Conferencia Nacional ba Reorganizacao da Luta tenki lembra ne'e hotu!!! Tamba, tuir ha'u lembra, Mauk Moruk la partisipa iha Conferencia ne. 
Maluk sira nebe sei moris, maka bele kontesta ha'u nia actividades sira ne! Maluk sira nebe hela iha ai-laran, periodo de resistencia ne'e tomak, maka bele hatudu `oinsa' mak ha'u la tuir regras de funsionanento ba direcsaun kolectiva.

II 
Segundo ponto maka KONTRADISAUN mosu iha 1983, tamba Xanana infringe principios diresaun koletiva, ho ninia POZISAUN AUTORITARIA no ABUZU de PODER'.

Kona ba ida ne'e, ha'u tenki informa katak: 
• Depois de cerco Aitana, iha Setembro de 1981, tamba forsas ho populasaun mate barak, no forsas husi Ponta Leste fila hotu, ha'u maka tenki ba perkorre fali kompanhias sira, iha Ponta Leste, hodi konvense Membros Comite Central balun, Komandantes no Forsas sira atu ba Centros no Fronteiras, tuir Reorganizasaun nebe hala'o tiha ona, iha Conferencia. • Bain-hira Forsas sira ba kolokado iha Centros no Fronteira, ami deside katak Chefia do Estado-Major mak kaer Komandu Funu, iha Centros, nudar Rejiaun Cruzeiro, to'o Fronteira, nudar Regiao Haksolok. • Nudar Cmdt-em-Chefe, ha'u hare ba Organizasaun klandestina no buka dalan atu hatur ligasaun ba DFSE (Delegasaun da Fretilin em Servigo no Exterior, sob responsabilidade Sr. Mari Alkatiri nian). Nune mos, tamba ha'u hela iha Ponta Leste, ha'u mak sei tau matan mos ba Rejiaun ida neba, nebe hanaran Funu Sei Nafatin. • Iha 1982, ha'u komesa kontactu ho Pe. Luigi Prietto, iha Lospalos. Ho Pe. Luigi Prietto no Pe. Afonso Nacher, maka ami prepara, ho liurai Miguel, hasoru malu ho D. Martinho Lopes, iha Mehara iha Miguel nia uman, ho Kopassus sira fó seguransa hale'u uma. Iha enkontro ne, maka ha'u entrega dokumentus Reorganizasaun da Luta, husi I Konferensia, nebe depois D. Martinho haruka ba liur ba DFSE, hodi maluk sira iha liur bele hatene Resistencia la'o oinsa ona. 
Tamba ita nia organizasaun clandestina la'o diak daudauk, iha kedas Dezembro 1982, sei iha Ponta Leste, ha'u informado katak iha Major Kopassus ida maka koalia beibeik ba ita nia rede katak, Ulun sira TNI nian hakarak hasoru malu atu hakotu funu. Depois de ita nia rede fo informasoens no tuir ha'u nia instrusoens, dala barak, ha'u detecta katak nia Ulun sira hakarak konvense atu ba rende, maibe liu husi ‘cessar-fogo ida. Iha ona prinsipios 1983, iha foho Lalenu, depois de estuda diadiak 'kazu' ida ne'e, ha'u la'o ba to'o Centro, iha nebe membros CCF sira iha nebe, Ha'u bolu sira ba reuniaun hodi diskute possibilidade 'cessar- fogo' ne'e. Iha duni hanoin balun 'kontra', hodi la admite kedas bele tu'ur ho inimigo. Ha'u fo hatene ba hotu-hotu, se-ida deit maka inimigo hakarak: - Sira hakarak konvense atu ba rende, tamba exemplo husi sira nian rasik, depois de Indonesia ukun-an.

Maibe mos ha'u aprezenta ba membros CCF sira katak: 
- Ita sei la rende - kestaun ida ne'e maka fundamental ba ita;
- Ita bele aproveita oportunidade ida ne, hodi povo timor tomak bele hatene katak Resistencia armada sei iha, tamba iha fatin barak la konsegue rona; Ho prepara ho diak, povo indonesio mos bele hatene katak iha guerrilha nebe organizada;
- Tamba ita hetan ona dalan ba Exterior, ita mos bele haruka informasaun ne ba Ii'ur, hodi DFSE bele hatutan ba komunidade internasional; Tamba inimigo mai ho hanoin atu koalia kona ba 'hakotu funu', ita prepara Plano de Paz hodi fo ba sira, nune ita hatudu katak ita laos sa-ida mak sira dehan, katak subar deit, halai deit, maibe Guerrilha organizada duni, ho kakutak atu hanoin.

Ho argumentos sira ne'e, iha debate loron lubuk ida nia laran, maka hotu-hotu konkorda ho Enkontru ho Inimigo, no aseita 'Cessar-fogo'. 

Ami diskute Plano de Paz, depois de hotu-hotu konkorda tiha mak ha'u hakerek ho di'ak no ikus mai ha'u assina. 
• Ho desizaun kolectiva ida ne, maka ha'u ba mesak hasoru Koronel Purwanto. Ami prepara tenda oan ida, ho bandeira Indonesia ho RDTL nian, halo Purwanto ho nia oficiais sira hakfodak. Iha neba, la koalia barak tamba ha'u mos la hatene bahasa no Purwanto la hetene tetum. Ha'u koalia no depois entrega Plano de Paz ba Purwanto. Ho tradusaun tetum oitoan, Purwanto dehan nia simu deit no sei haruka ba Jakarta, nia la hatene politika no karik, ha'u aseita, bele iha enkontru ho Sr. Eng. Mario Carrascarjo. • Sira fila tina, ha'u mos fila hodi informa ba Membros CCF. Tamba hotu-hotu konkorda, mak ha'u ba hasoru Sr. Mario iha Larigutu, enkontru hotu tiha ha'u fila ba informa ba membros CCF. Ho Sr. Eng. Mario, ami la ko'alia barak no la ko'alia poiitika; atu dehan lo'os, arni na'in rua hasoru malu, ko'alia ba malu tamba ami konhese malu uluk kedas. • Tamba iha ‘cessar-fogo', ami hotu konkorda katak guerrilheiros sira bele ba visita familia no mos ami deside katak quadros politikus sira bele aproveita atu tama iha fatin-fatin nebe ita seidauk hetan ka hasoru populasaun, hodi esklarese no organiza sira. • `Cessar-fogo' la kleur ida, fulan lima deit. Tamba, iha Conferencia Nacional, ami define katak kestaun politiku-ideolojiku kestaun ida atu estuda didiak, iha tempu tuir mai, no redefine tiha ona konseitu `Unidade Nasional', mak ha'u propoen ba quadrus sira atu iha debate kona-ba 'social democracia', ho hanoin katak FRETILIN, resultadu tranformasaun ideolojika husi ASDT/Associacao Social Democrata de Timor. (Ohin loron karik, ita bolu 'workshop', iha funu laran ami bolu deit 'reuniaun' ka 'enkontru'). Laos atu hasai desizaun ruma, apenas atu provoka hanoin no debates. Iha duni, maluk balun nebe la konkorda ho debates sira ne. Ha'u tenki dehan katak, durante funu, buat ida maka ha'u la husik, la haluha, maka 'radio' ki'ik oan ida, hodi bele akompanha sa-ida deit mak akontese iha Mundu tomak, hodi hare, hodi sukat oinsa maka ita bele halo no lori ita nia funu ba oin ho diak. Bain-hira koalia kona-ba funu', ha'u hein hotu-hotu sei kompreende katak, tenki hare ba aspectus oi-oin nebe iha interligasaun ho Resistensia, husi komponente armado, tamba funu la manan ho kilat deit. Tamba ne, dader-dader, tuku tolu deit, ha'u hader ona rona Radio sira nebe ha'u bele kapta, hanesan Radio Netherland, BBC, Voz da America. 

Habito ida ne maka halo, ohin loron mos, ha'u kostuma toba 1/2 noite, dala ruma tuku ida, atu bele akompanha mundu tomak nia lala'ok, iha ekonomia, iha finansas, iha desenvolvimento, iha direitus humanos, iha demokrasia, iha konflitus, iha sistemas, hodi ita bele iha liu seguransa bain-hira ita halo politikas ka pianos ba ita nia Rain.

• Entretanto, Benny Moerdani troka Gen. Yusuf, ida nebe haruka hahu'u kontactu ne'e. Iha fins de Junhu/prinsipius de Julhu, Major Intelijensia nian ida tun husi helikopteru, hodi fó hatene katak Moerdani mak haruka mensajem ba ami. Mensajem mak hanesan ne'e: 'Yusuf mak halimar ho imi. Tempu to'o ona atu imi rende, imi la rende iha tempu badak, ha'u sei aruka batalhoens bara-barak serku imi no laho mos sei la liu'. Simu tiha mensajem ida ne'e, ami reuine. Ami analiza situasaun, hare katak difisil oitoan atu reagrupa forsas, tamba dispersa hotu no balun hamutuk hela ho familias sira. Ami hare katak sei presiza tempu oitoan, hodi bele bolu malu no reagrupa fali iha kompanhias sira. Ami preokupadu tebes ho liafuan 'tempo badak', ho ta'uk katak 'de repente' deit TNI bele hahu'u tiru malu ona, no ita nia Forsas sira la iha kbit, tamba la preparadu atu hatan
• Preokupasaun ida ne, mak halo ami hasai desizaun hanesan ne'e:
- Ami tenki buka mana'an tempu, maibe ami tenki asegura katak inimigo la quebra uluk 'cessar-fogo';
- Atu resolve problema ida ne, ha'u propoen atu husu, ko'alia ho Sr. Eng. Mario Carrascalao dala ida tan; karik sira aseita, ha'u bele manobra Sr. Eng. Mario hodi bele informa ba Purwanto no Purwanto ba Jakarta, hodi iha garantia katak sira sei la bok uluk;
- Ida ne sei la hamosu suspeita ka deskonfiansa husi TNI, bain- hira ami komesa bolu malu, liuliu, sira nebe ba hare sira nia familia;
- Membros CCF sira konkorda hotu ho hanoin ida ne, ami planeia katak: a) ha'u ba buka hasoru malu ho Sr. Eng. Mario; b) karik, buat hotu la'o diak, ha'u fo hatene ho surat ida hakerek deit 'SIM', karik la'o la tuir hakarak, ha'u sei fila atu reune; c) Maka sira simu mensagem 'SIM', ne katak levantamento armado, husi 'hansips', iha 8 de Agosto — foin daudauk halo tinan 30!; d) atu prepara ba levantamento, ha'u responsabiliza ba Ponta Leste no Estado-Major no Brigada Vermelha iha Centros no Fronteira.

• Depois de hasoru tiha Sr. Eng. Mario, ha'u haruka mensagem ba Membros CCF sira katak buat hotu los ona, no ha'u perkorre Ponta Leste, hahu husi Dai Tula nian to'o Mehara. • Iha 8 de Agosto 1983, levantamento armado husi fatin-fatin, nebe organizado, halo inimigo hakfodak no atrapalhado. La kleur, inimigo komesa halo operasaun. Iha Ponta Leste, Dai Tula, Sabika ho sira seluk oho inimigo no kaptura kilat, nabanaban deit. Iha liu Ponta, Koro Asu, ,Kulaa no sira seluk mos oho no kaptura kilat. • Nudar Cmdt-em-Chefe, ha'u simu relatorios ka informasoens husi rejioens no kompanhias sira hotu. Husi karik Ainaro ka Alas, bele lori tempo nebe naruk duni, maibe sempre to'o. Ha'u iha fali Ainaro karik, husi Lospalos ka Baguia, bele lori fulan rua ka fulan tolu, maibe sempre ha'u simu. • Nune, iha ona fins 1983, ha'u komesa simu relatorios husi Centro. Relatorios nebe lamenta katak, inimigo ba deskansa iha Centro no tiru mate ita nia guerrilheiros sira, tamba ita nia Forsas la actua. Informa katak, Kmdt Falur no Kmdt Ular sira, depois de sai tiha mai, apresenta plano atu, hamutuk ho Kompanhias sira nebe iha ona ai-laran, ba kedas assalta '745' iha Vikeke. Estado-Major Falintil dehan ba sira atu hein, tamba tenki haruka ema ba observa didiak. Embora Falur ho Ular sira dehan la presiza tan observa, tamba sira iha neba kleur, sira hatene kilat iha nebe, kilat musan iha nebe, tama husi nebe, naran iha deit apoio, husi kotuk, atu sira mak tama, maibe Estado-Major la konkorda, hodi lakon oportunidade diak tebes, atu aumenta ita nia material de guerra. Laos deit ne, husi Luka husu apoio, husi Lakluta mos husu apoio, hodi dehan 'ami mesak labele, imi mai tiru hale'u ba, mak ami iha ne'e arruma 'bapak' sira, hodi hasai kilat no kilat musan. Estado-Major dehan labele, tenki hein, tenki observa uluk no tenki tuir plano Estado-Maior nian. • Komandantes Kompanhias sira hotu hakarak halo actuasaun, maibe Comando BV no Estado-Major dehan labele, tenki hein plano superior. Relaterios nebe lamenta katak husi maluk sira nebe, foin sai, husi Buanurak no Kraras, balun ba fali ona Vila, tamba sira dehan 'ami hanoin katak ami sai mai ai-laran atu tiru malu no oho inimigo; ami lao husik hela ami nia fen ho feton sira ba 'bapak' sira viola, atu mai ke'e kumbili'. Tan ne, barak fila fali deit ho kilat. Ha'u sei lembra, husi Buanurak, Cmdt. Pelotao Dinis fila fali ho ninia pelotao tomak; ha'u tenki dehan katak Dinis, antes de levantamento, aktivu tebe-tebes iha klandestina, hodi organiza; tamba ne, nia la simu katak sai mai ai- laran, ba fali ke'e kumbili, hodi hare maluk seluk mate tamba inimigo mak tiru. • Nudar Cmdt-em-Chefe, ha'u labele tur nonok hodi rona situasaun hanesan ne'e no ha'u labele permite situasaun ne arrasta naruk. Tamba prinsipiu Funu nian katak 'tenki konserva forsas atu bele halakon inimigo' la signifika hakiduk deit, la actua. Nia sentido exacto maka prepara didiak ita nia Forsas, hodi toma inisiativa atu actua sobre inimigo, Bain-hira, ita prepara didiak ita konserva tamba evita mate barak; bain-hira inimigo mak toma inisiativa hodi ataka ka surpreende ita, ita lakon ema no kilat. Kuando lakon beibeik ema no kilat, ita la konserva ita nia forcas, ita permite redusaun de forsas, iha ema no material. Redusaun ema no material provoka mos forsas sira lakon moral, lakon konfiansa, lakon vontade, lakon determinasaun. • Iha prinsipius 1984, ha'u haruka mensagem ida ba Estado-Mayor no membros CCF seluk hodi aviza katak ha'u sei ba to'o sira, iha Hudi Laran (Suku Uma Tolu/Lakluta), atu reune kona ba probiemas nebe mosu iha Forsas. Bain-hira, iha ona Centro, iha besik Laline, ha'u hasoru Cmdt. Mau Kalu. Ha'u hanoin nia mai atu hein ha'u, hodi lori ba Fatin nebe sira seluk iha, maibe Mau Kalu informa katak sira (Kilik, Mauk ho Bere Malai Laka) simu duni ha'u nia surat no sira deside la hein, tamba sira dehan sira tenki ba Fronteira. • Ha'u mos fila mai Liaruka no Olo Gari mosu e, depois, Taur Matan Ruak, hodi ami ko'alia kona ba situasaun no hodi temi daudauk ona nesesidade atu reestrutura, hodi fo inisiativas ba Cmdts Companhias sira atu actua, hanesan akontese daudauk iha Ponta Leste. La kleur inimigo mos halo operasaun boot. • Operasaun inimigo nian liu tiha, ha'u haruka sira atu ba halibur Cmdts. no quadros sira atu reune hodi bele resolve situasaun nebe sira enfrenta hela. Cmdt. Olo Gari lakohi book-an, tamba dehan hamlaha no tenki rekupera no hela iha nia fatin. Taur maka ba to'o Alas nebe hodi hasoru sira, koalia kona ha'u bolu atu diskute oinsa restrutura forsas. • Bain-hira sira rona dehan atu reestrutura, mak Mauk komesa ona ko'alia kona ba hasai ha'u, tamba 'Xanana trai Revolusaun, Xanana trai ideolojia, Xanana trai ona FRETLIN'. Nia temi enkontros sira nebe ami hala'o iha periodo 'cessar-fogo' kona ba social-democracia. Nia buka atu influensia Cmdts no quadros politicos sira, maibe sira hotu lakohi tuir nia. Kmdt. Robo Roi ho Adjunto Kibi Sama, mesak Laga oan deit, la simu buat nebe Mauk ho Kilik koalia. Kilik haruka surat ba Quadros sira seluk atu influensia, hodi hakerek nune: 'Xanana laos ona revolucionario, maibe ita mos tenki rekonhese katak nia nasionalista ida, diferente oitoan ho Mauk Moruk, nebe bolu ha'u traidor, tamba trai Revolucao. • Iha ai-Iaran, Bain-hira atu halo reuniaun boot ruma, labele hein kleur tamba inimigo la aviza mai ka la mai. Komu ha'u simu informasaun husi Ruak katak sira lakohi ba reuniaun, no husi kuadrus sira seluk kona ba sira nia kampanha katak `Xanana trai revolusaun', ha'u ho kuadrus no kmdts sira deside atu hala'o reuniaun hodi reestrutura Forsas iha Centro, ho impaktu ba Fronteira. Ami bolu mos Olo Gari, maibe nia la mai tamba sei rekupera nafatin. Ha`u hahu reuniaun ho Kuadrus no Cmdts sira, hodi rona sira nia relatorio no sira nia analise kona-ba se-ida mak tenki muda, se-ida mak bele fo fali konfiansa ba Forsas sira. Iha Funu, demokrasia iha limites, iha Funu demokrasia hodi fo hanoin ba malu kona medidas nebe atu hola, para bele muda situasaun desfavoravel ba situasaun nebe bele favorese dezenvolvimento funu ne rasik. • Tamba membros ka responsaveis Chefia do Estado-Major lakohi hasoru malu ho Cmdt-em-Chefe atu diskute kona ba situasaun nebe at tebe-tebes ba Companhias no Forsas iha sira nia commando, ha'u tenki hili entre: satisfaz ema ida-rua, hodi enfraquese ita nia funu ou hili fo kbit ba Cmdts sira hodi komanda didiak sira nia Forsas, atu nune aumenta ita nia kapasidade atu resiste ba tempu naruk, hodi bele manan funu. Nudar Comandante-em-Chefe, ha'u labele hezita atu hasai desizaun nebe salvaguarda kbit atu resiste ba tempu naruk. • Nune'e maka deside, iha Reuniaun nebe Kuadrus ho Cmdts sira konkorda, katak:
- Ha'u mos kaer nudar Chefe do Estado-Major;
- Ruak, nudar Vice-Chefe do Estado-Maior, maibe nia kaer kontrolo no komando ba forsas sira tomak iha Centro no Fronteira;
- Fo kapasidade inisiativa tomak ba Kmdts Kompanhias sira atu reactiva sira nia Forsas, hodi ataka inimigo; 
- Kilat ho kilat musan hotu nebe Kompanhia ida kaptura hela ba Kompanhia ne rasik.

• Hodi rona rezultado reuniaun ne, mak buat hotu sai ladiak liu tan, hodi sira buka influensia kuadrus seluk no Forsas atu tuir sira, hodi hasai ona 'Xanana, tamba traidor ba revolusaun'. Olo Gari, punido tamba la komparese, la komparese tamba hanoin liu nia kabun, ba tan hamutuk ho Kilik ho Mauk. Okan, nebe rende tiha mak sai fali mai, mos revolucionario maka'as tebe-tebes  hamutuk tan ba Kilik ho Mauk, koalia deit teoria marxista. • Depois da reuniao,  hau fila ba Ponta Leste. Ha'u dehan hela ba Cmdt. Fera Lafaek, 4a. Kompanhia nian, katak bain-hira sira to'o mak provoka tan problemas karik, nia sei ba informa ha'u, atu ba Centro hodi resolve. • Konis, Ruak, Hodu, Lu Olo no Kmdts sira, Falur, Nana, Fera Lafaek, Ular, Selalu Mau sira mak hamutuk hodi resolve tiha problema nebe mosu, sem tiro ida, apesar de Mauk ameasa tun ameasa sa'e. • Depois de ida ne'e, Forsas sira komesa actua hodi kaptura kilat barak no oho inimigo barak. 1984 nia sorin, 1985, 1986 sai hanesan Tinan Osan Mean ba FALINTIL, iha territorio tomak, tamba iha fatin hotu- hotu inimigo book-an la diak. To'o 1987 maka inimigo muda tiha fali sira nia contra-guerrilha, hodi ataka deit grupus kiik no desprevenidos. Foin iha ona 1988, maka ita konsegue estuda didiak sira nia tactica foun sira ne, hodi ona evita perdas de homens ho materials husi ita nia parte. • Nudar mos Responsavel Principal ba Resistencia, no hare'e ba papel ladun relevante Comissarios Politicos nian, ha'u deside bolu Comissario Politico Lere hodi husu karik nia prefere kaer kilat, hodi bele activa diak liu tan ita nia Forsas. Comissario Lere aceita husik nia knar politiku no passa ba Cmdt. Unidade. Nune mos, bain-hira Komandantes sira komesa hala'o sira nia knar ho di'ak, ho konfiansa, ho determinasaun, ha'u husik knar Chefe do Estado-Major hodi entrega tomak Chefia do Estado-Major ba Taur Matan Ruak. • Ho hanoin sira uluk, nebe temi iha leten, maka iha fins de 1986, ha'u aprezenta ba Membros CCF hodi aprova, estabelesimentu CNRM (Conselho Nacional da Resistencia Maubere), hodi kria Comissao Directiva FRETILIN to'o funu hotu. Iha 1998, iha Peniche/Portugal, maluk sira iha diaspora muda CNRM ba CNRT (Conselho Nacional da Resistencia Timorense). 

• Atu fo hanoin fali katak Plano de Paz nebe apresenta ba Purwanto, Plano ida ne'e mak hetan aplikasaun lolos kedas iha Acordo 5 de Maio de 1999, husi Nasoens Unidas. Ha'u bele aproveita konta oitoan kona ba 'konsistensia no persistensia'. Sr. Mari hakerek mai ha'u iha Cipinang, hodi aprezenta Plano de Paz alternativo ida. Ha'u responde ba nia atu kaer metin nafatin Plano e Paz 1983. Dr. Mari simu, karik tamba ha'u uza 'autoritarismo no abuzu de poder'. Maibe, ita bele dehan: valeu a pena!

Karik, actuasaun ha'u nian sira ne hotu, maka hatudu 'Autoritarismu' no 'Abuzu do poder', ha'u la konsegue kompreende katak, iha FUNU, Dirijente Militar ida tenki aseita nia soldados sira mate hotu, tamba deit tenki respeita kuadrus superiores ruma nebe la kompetente no sai fali kontraprodusente ba prinsipio 'konservasaun de forsas atu bele derrota inimigo'.

III
Terceiro ponto maka 'PARTICULARIDADE' nebe Xanana lori no hala'o hela 'ATE AGORA' ka to'o ohin loron.

Kona ba ida ne, ha'u mos hakarak fó lembra ba hotu-hotu nebe keta la hatene, katak: 
O Iha Setembro 1999, fila mai Timor, ha'u ba hela hamutuk ho Forsas iha Acantonamento iha Aileu. Tamba, ha'u tenki tun beibeik mai Dili, hodi partisipa iha reunioens de konsulta ho RESG, Sergio de Mello, mak ha'u tenki husik Aileu. • Nune mos, tamba CNRT funsiona daudauk hodi sai parseiru de debates no desizoens ruma ba UNTAET. Maibe, sempre ke iha assunto importante ruma kona-ba Forsas, ha'u sempre ba Aileu.
• Iha 2001, bain-hira hahu prosesu atu transforma Forsas de guerriiha ba Forsas profissionais no modernas, ha'u sai husi FALINTIL, entrega responsabilidade tomak ba Taur Matan Ruak. Hamutuk ho maluk sira lubuk ida, ami tuir programa FRAP, husi Banku Mundial, simu $500 dolares atu reintegra ba sociedade. • Iha 2001, tamba ezijensia CNRT nian, maka UNTAET aseita hatama Timoroan balun ba administrasaun tranzitoria ONU nian ne. CNRT mos komesa hala'o planu kona-ba 'hand-over' ka transferencia poder. UNTAET propoen atu kria Conselho Nacional ida hodi debate no aprova regulamentos ka directivas nebe Sergio de Mello tenki assina. Xanana lidera duni Conselho Nacional ne no bain-hira aprova tiha Plano de Transicao lolos, hodi temi ona eleisoens ba Assembleia Constituinte no marka dia 20 de Maio 2002, atu restaura Independencia, ha'u sai husi Conselho Nacional. Nudar karik Presidente do Conselho Nacional, ha'u simu $100 dolares fulan ida. • Tamba kumpre ha'u nia knar, nudar Presidente CNRT, iha Junho 2001, ami dissolve CNRT, hodi fo dalan ba Partidos sira bele mosu atu partisipa iha eleisoens ba Assembleia Konstituinte. • Depois de dissolucao CNRT, maka ha'u buka tau matan ba Veteranos Frente Clandestina nian, hodi ami kria AVR (Associagao dos Veteranos da Resistencia). • Atu moris loro-loron, dala ruma hetan konvite ba koalia iha liur no simu osan oitoan no dependente ba salario nebe ha'u nia fen simu husi NGO australiano ida, to'o Alexander Downer haruka hakotu kontratu, depois de hatene katak Kirsty envolvida uluk kedas iha actividades clandestinas. • Iha ona Abril 2002, tamba presaun husi Koffi Anan, husi Governo indonesio liu husi Sr. Susibo Bambang Yudhoyono, enkuantu Menko Polkam, Primeiro-Ministro Japaun Sr. Koizumi no Secretario de Estado americano Sr. Collin Powell no, ikus ona, Sr. Jose Ramos-Horta ba to'o Balibar atu konvense, mak ha'u aseita, iha 24 horas finals ona, atu kandidata-an ba Presidente da Republica. • Los duni, ohin boron ha'u kaer Governo nudar Primeiro-Ministro. Karik, ema balun hanoin katak ha'u, Xanana, 'enjoy' sai Chefe do Governo, ha'u hakarak informa katak, depois de formasaun V Governo, iha Agosto 2012, ha'u dehan ba Membros do Governo no ha'u hatene sociedade rona ona, katak iha 2015, ha'u sai. • Atu informa deit ba povo tomak katak desizaun ida ne'e irreversivel ona. Hotu-hotu sei lembra katak ami, gerasaun tuan, tenta koko prepara jerasaun foun, ho Maubisse II, iha Palacio Lahane. ▪ Ha'u koalia tiha ona ho ha'u nia kolegas sira, gerasaun tuan, hanesan Dr. Mari. Ha'u ko'alia tiha ona ho Presidente da RepUblica, ha'u konsulta daudauk ho gerasaun foun balun. Ami hetan ona hanoin katak 2015, bele tarde liu! Ha'u repete, desizaun ida ne'e IRREVERSIVEL ona, katak la hakiduk ona! Ha'u hakiduk data ida, bainhira ha'u kandidata-an ba Presidente da Republika, tamba ha'u jura, iha ai-laran, ba Ruin hotu nebe namkari katak ha'u sei la buka 'poder'! Ha'u hatene matebian sira perdoa ha'u dala ida! Agora, iha ne'e duni, ha'u nia kompromissu maka, ida nebe ha'u hasai tiha ona, iha Agosto 2012 — atu sai, hodi fo ba metenek foin sa'e sira ukun Rai ida ne! Ami jerasaun tuan sei ezije nafatin atu gerasaun foun nebe hetan responsabilidade atu dezenvolve ita nia Rai Doben ne, UKUN ho diak, ho responsabilidade no, liuliu, ho sentido de Estado! Quando ita la iha 'sentido de Estado', ida-idak buka impoen nia hakarak, ida-idak buka hatudu nia metenek liu ema se k, hodi kria problemas ba prosesu 'konstrusaun Estado'! Hakarak partisipa tuir prinsipius demokraikus, kria partidu politiku hodi aprezenta programa nebe povo bele aseita, hodi bele hili! Revolusaun 'primavera Arabe' hatudu ba mundu katak fo dalan ba anarkia, ba destruisaun no ha divizaun social no intoleransia. Foin, iha 2006-2007, maka ita liu husi krize, hodi timoroan tomak hetan konsiensia ba 'Adeus konflitu, bemvindo ba dezenvolvimento'!

Ha'u la mai iha ne'e defende-an no ha'u konvida ema hotu-hotu nebe sente katak faktus sira nebe ha'u temi ne, inventa no bosok nian, ha'u bele simu, hodi husu deit atu apresenta faktus nebe hanoin los liu, ba puliku no ba Povo Timor tomak.

Bain-hira Sr. Mauk Moruk fila mai Timor-Leste, Presidente da RepUblica dehan ba ha'u atu lalika preokupa, hodi hare Sr. Ne nia koalia no hahalok to'o iha nebe. 
Maibe, bain-hira ha'u rona katak Sr. Mauk Moruk komesa distorse historia, ha'u maka husu ba Presidente da Republica atu loke debate publiku ida, hodi povo tomak bele esklaresido. Ha'u agradese tebe-tebes ba Presidente da Republica hasai konvite hodi, loron ohin ne, ita bele hasoru malu.

Iv 
Atu remata, ha'u husu deskulpa ba pabliku tomak, tamba ha'u sei ko'alia tan kona ba tema foun ida nebe, ikus-ikus ne'e, jovens intelectuais timoroan koalia iha forum balun, hodi hatun ha'u nia dignidade nudar humano no mos nudar lider ida durante tempu funu.

Mauk Moruk hakarak provoka revolusaun, hodi haruka ba liur, lista boot ida kona ba krimes nebe nia dehan, ha'u comete. Ha'u foin simu iha 11 horas, tamba ne ha'u aproveita atu koalia kedas.

Nova jerasaun, nebe matenek no ha'u hakru'uk be, komesa kestiona ha'u nia integridade, hodi dehan katak, afinal, iha ai-laran, ha'u oho ema. tenki deklara ba povo tomak katak:

• Xanana Gusmao la oho, la haruka oho, la baku nem haruka baku se-se deit. • Iha 1976, bain-hira Iiu husi Laklubar, Sr. Jose Osorio, !Lider APODETI, nebe oho iha Aileu, nia feton sira iha dadur laran. Xanana haruka hasai sira • Bain-hira kolokadu iha Ravin, Leste (Regiao Vikeke), husi Junho 1976 to'o Outubro 1977, maluk barak, kuadrus medius, iha Uatu Lari, prende ema arabiru, baku arabiru no ha'u ba hasai. Iha konfronto boot tebe-tebes entre ha'u no kuadrus medios, politikus no militares, tamba sira nia hahalok hasoru ema hotu nebe dehan uluk Apodeti. Ha'u lakohi temi kuadrus sira ne hotu nia naran, tamba ha'u tenki respeita sira, maibe ha'u bele temi ida, naran Germano Leki Hare, nebe rende tiha iha prosesu 'cessar-fogo' no hamutuk ho 'Um serra', husi Baukau. • Iha Osa, ita nia forcas kaer jovem ida, husi Vila, baku tasak didiak no atu oho tamba dehan espiao; ha'u haruka bolu, hodi nia la'o ho ha'u to'o sai husi Matebian. Sr. Jose Parada bele testemunha kona ba ne. • Iha 1976, husi Regiao Baukau, Sec. de Regiao Lari Sina haruka kaer Cmdt. Aquiles, Ponciano ho seluk tan. Lari Sina hakerek mai ha'u katak sira iha ligasaun ho ema balun iha ha'u nia regiao, hanesan Fernando Sousa, Adelino Carvalho, Cmdt. Tomes Uatu Karbau nian no seluk. Ha'u responde katak ha'u la aseita, maibe tamba Relatorio ba tiha ona CP Sahe, iha Kaskol, ha'u obrigado bolu sira. • Cmdt. Aquiles, Ponciano ho tempu neba sei padre, Luis Costa, ba hein iha Matahoi liu semana ida, hela ho ha'u, atu ba  hamutuk ho Fernando Sousa ho Adelino Carvalho sira. Aquiles ho Ponciano (heroi contra-golpe nian ida) husu ba ha'u atu labele haruka ba Cascol, atu kaer hela sira hodi bele la'o ho ha'u, hanesan eskolta. Depois de explika katak ha'u rasik la konsegue evita ha'u nia ema sira atu ba, sira mos hodi bit tenki ba duni. • Depois de sira be, ha'u ba tuir kedas ko'alia no husu ba CP Sahe katak ha'u lakohi ha'u nian ida mate, tamba sira laos traidor. Se sira la simu marxismo, hau labele kedas dehan traidor, tamba nudar membro CCF mos ha'u rasik seidauk hatene lolos. Ha'u husu tan ba CP Sahe atu hanorin sira. CP Sahe rona ha'u, no ha'u nia ema sira fila hotu, maibe Akiles sira mate iha Kaskol. Luis da Costa, agora iha Portugal, bele testemunha ba ne'e. • Iha Julhu 1977, Bain-hira CP Sera Key fila husi Ai-Kurus, informa kona ba violensia nebe hala'o iha neba. Sera Key mos informa katak, iha neba, mosu akuzasaun ba Afonso Sevio, nebe Cmdt. Regiao Ponta Leste, katak iha ligasaun ho Rede Xavier. • Sera Key husu ba ha'u atu bolu kuadrus Ponta Leste nian (uluk se! Distrito Lautern) ba ha'u nia Sede. Ha'u dehan ba nia, nia tenki hanoin didiak tamba nia tenki konhese nia kuadrus sira, lae deskonfia malu deit ladun diak. Nia lakohi rona no haruka bolu, kuadrus politikus no militares. Tamba ha'u regiao seluk no la konhese sira, CP Sera Key no Adjuntos Ma Hunu, Solan no Txai mak halo reuniao no depois interrogatorio. Ha'u dala ruma ba assiste interrogatorio no violensia nebe aplika, nebe ha'u labele simu. Pedro Sanches, Cmdt Sector, todan tebetebes. Ha'u ho 'bapak' nebe ami captura no ha'u mak trata sai diak, ami na'in rua mak hakbesik ba Pedro Sanches hodi fo han no trata nia kanek. Entretanto, sira oho Jose Santos no Adao Amaral. Ha'u la tahan tan ona, no ha'u husu reuniao ida ho CP no membros CCF sira seluk. Ha'u dehan ba CP Sera Key katak ha'u la admite, iha ha'u nia uma, sira baku no oho nune. Ha'u ezije kedas atu para no fila kedas ba Ponta. Ho ida ne, maka CP Sera Key aseita no entrega hela ba ha'u balu-balun nebe sira interroga hela. Ha'u simu, hodi sira fila. Ha'u sei lembra Cmdt Dinis Carvalho, Cmdt Dinis Conceicao, husi Irara, kuadro mediu naran Raul dos Santos ho seluk tan. Pedro Sanches ami kura tiha. Bain-hira, ha'u koloka ba Ponta, ha'u lori sira servisu ho ha'u. • Ha'u to'o iha Besi Manas, ema barak tebes iha prisaun, inklui Enf. Andrade, nebe hetan torturas barak. Ha'u haruka hasai sira hotu, hodi fila ba sira nia uma.
• Kona-ba Fernando de Sousa no seluk tan, ha'u rekonhese la konsegue salva sira. Karik, iha neba ha'u presiza sai Autoritaria no abuzu poder oitoan. Espirito Santo, kuadru mediu husi Baukau nebe liu kursu formasaun iha CP 2, revolusionariu ida nebe ami sempre iha konflitus kona ba prende no baku ema arbiru. Fernando de Sousa sira oho, iha momento nebe ha'u entrega daudaun ona rejiaun ba Solan. Iha kazus balun, bain-hira ha'u hatene ha'u tenki hakerek ba Solan atu interven, tamba ha'u labele konsente oho ema arbiru. • Ha'u temi revolusionario, tamba ha'u uluk konhese Sera Key ho di'ak. Maiba, iha Ai-Kurus, infiuensiadu ho 'violensia revolusionaria' nebe apiika iha neba , nia hatudu mudansa boot tebes iha nia atitude. • Iha ona Besi Manas, liu husi Mau Velis, ha'u hasoru Cmdt. Branco, nebe rende tiha ona. Ami koalia kona ba hahalok revolucionarias, nebe mosu, hodi oho Cmdts mesak diak tamba la simu marxismo no tau fiar ba Cmdts Sector jovens politikus nebe nem hatene kaer kilat. • Mauk Moruk haruka lista boot ida ba Organizasoens if-oin. Mauk Moruk devia iha ne'e, iha 2000, hodi assiste prosesu rekonsiliasaun iha fronteira. • Mauk Moruk la hatene katak, iha documento nebe ha'u haruka ba DFSE, hodi kria CNRM, ha'u deklara katak 'FRETILIN cometeu erros'. Ha'u, Xanana, dehan beibeik ona, nudar Membro Comite  Central FRETILIN, ha'u mos assume buat hotu-hotu nebe sala husi FRETILIN, hodi honra periode difisil tebe-tebes nebe timoroan sira, ho nia espirito patriotiku extraordinario, hanorin no eduka povo ne'e. Sira, HEROIS NASAUN TIMOR-LESTE nian! • Dr. Mari mak iha daudauk ne no ha'u fiar nia sei lembra katak, iha kedas 2000 ka 2001, depois de protestos barak, ha'u dehan ba FRETILIN: Ha'u maka ne'e, ha'u sei bele lao fali Timor tomak, hodi esklarese ba Povu buat hotu nebe akontese. Tamba ha'u labele ba temi FRETILIN, naran CCF hasai desizaun ida atu fo autorizasaun ba ha'u, hodi bele ko'alia no buka esklarese ita nia povo, kona ba passado. Ha`u konhese historia ida ne ho diak, no diak liu ema se-se deit sei moris iha Timor. Ha'u hein no tamba CCF la halo kazu, mak so ohin maka ha'u koalia fali, atu responde ba Mauk nia matenek kona ba processo libertasaun Povo Maubere nian, nebe uniku tebes. • Ita hari tiha ona CAVR, nebe faktus hotu-hotu relatadus iha neba. Resultado husi servisu ne maka, kompromisu nasional atu buat sira ne labele akontese tan, hodi Relatorio hanaran tiha 'CHEGA!' Ha'u ba  entrega Relatorio ne iha Genebra - hau rona katak Mauk Moruk, iha liur, sai Vice-Director Direitos Humanos. Diak tebes, problema mak ha'u la konsegue hare nia iha Genebra, karik ha'u entrega tiha kopia ida. • Presidente da Republika, foin fulan rua ba kotuk, bolu Presidente do Parlamento, Presidente do Tribunal do Recurso ho ha'u, ba almogo de trabalho ida, hodi koalia kona ba 'crimes graves'. Iha ha'u nia intervensaun, ha'u husu atu konsidera ita nia historia ho didiak, hodi kompara ho rai seluk no lalika haktuir deit Organizasoens internasionais nia exijensia. Iha neba hau husu ba Orga'os de Soberania tolu, atu encerra processo ne'e, tamba ita tenki honra ita nia Hero's. • Iha 2009, ita hetan problema ho kazu Matenus Bere no tamba ne'e, ha'u ba hatan iha  Parlamento Nasional. Atu informa deit, katak, Senadoras ka Congressitas Americanas rua, Senhoras, mai hotu participa iha selebrasoens no sira ba hasoru ha'u, hodi ezije katak tenki lori generals indonesios ba Tribunal Internacional, tamba tenki halakon tiha impunidade. Ha'u dehan, ha'u konkorda ho kondisaun ida: Ami fahe servisu, ha'u ba mesak Jakarta prende Generals sira no lori sira ba Tribunal Internacional, no Senhoras Rua ne ba prende, Boboot sira iha America nebe fo luz verde ba Soeharto, no sira nebe treina Oficiais TNI, fa'an kilat, kilat musan, aviaun , tanques de guerra, morteiros, hodi mai oho Povo. Ha'u husu ba sira, se sira aceita, ami bele assina kedas akordu ida. No sira labele haluha Rai sira seluk husi Europa nebe ajuda Indonesia atu hamohu povo maubere. Sira nonok, kaer liman fila kedas ba Amerika. • Tamba buat sira ne hotu, mak ha'u husu ba Jovens sira atu buka hetan no kompreende saida maka interesses nasionais. Ita tenki vigilantes, tamba husi liur, bele ema tama hela iha ita nia let, hodi kria konfuzaun, hodi halakon tiha ita nia hanoin. Iha rai sub-dezenvolvidus barak, iha mundu, konflitus ho instabilidade sempre agentes exteriores maka provoka. Ha'u husu ba Mauk Moruk atu hatudu katak, Tinan Runulu iha Holanda la saugati, katak lori netik hanoin mos no furak ruma mai fahe ba ami beikten sira, katak lalika soe rai-henek ba ema nia matan. Se ko'alia kona ba `konsistensia politika' ho kaer metin prinsipius, ha'u hare ita bot, Sr. Moruk, hanesan ema ida ke la hatene prinsipius, hanesan ema ida ke buka nia diak hodi uza propaganda oi-oin. Propaganda sira ohin loron nian, ha'u kompara hanesan lolos sira nebe Ita Boot uza iha 1984, hasoru ha'u.

No fim, sempre LIA LOS maka manan!


Dili, Centro de Convencoes, 11 de Novembro de 2013.

Kay Rala Xanana Gusmao 

Monday 25 November 2013

Moris do'ok Hosi Rai Rasik

Hamlaha,
Hamrok,
Liman no ain kole.

Hau ema lao rai,
Husik hau rain,
Husik hau nia emar sira.

Ohin loron,
Loron matan sae ona,
Hau nia hanoin mos fila ona,
Fila fali ba hamutuk ho hau nia rain,
Fila fali ba hamutuk hau nia ema sira.

Do'ok hosi hau rain,
Do'ok hosi hau nia ema sira,
Hau moris folin laek,
Hau moris lisan laek.

Moris iha hau rain rasik,
Moris hamutuk ho hau nia ema rasik,
Hau ema iha lisan,
Hau ema Iha knua,
Hau ema iha moris.

By: C. Oliveira

Wednesday 20 November 2013

Producer Film Peter Gordon Vizita Peterborough

Iha dia 11 de Novembro 2013, producer film Peter Gordon vizita Timoroan iha Peterborough hodi hatudu nia film dokumentariu foun konaba Timor. Film dokumentariu ho titulo: "Bloodshot: The Dreams and Nightmares of East Timor". Film ne'e hatudu iha John Clare Theatre, Peterborough hodi komemora tinan 22 masakre Santa Cruz.



Peter Gordon simu salendang Timor hanesan aktu amizadi hosi Comunidadi Timor iha Peterborough




Foto hamutuk comunidadi Timor ho Peter Gordon no mos Mrs. Parker hosi Gladstone Primary Scholl

Entrega hau nia livru rasik ba Peter Gordon hanesan aktu de amizadi