My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Wednesday 27 January 2010

Dala ida tan Teoria Konspirasaun iha Timor Leste iha 2010

Koalia konaba dezenvolvimentu nasional, lia fuan “rejionalizasaun” ou “desentralizasaun” hanesan forma ida atu halo dezenvolvimentu lao hanesan i sei lori efeitu diak ba povo.

Koalia konaba politika konspirasaun, ita kompriende katak konspirasaun hanesan forma ida atu estraga governu ida ou sistema legal ida.

Akompanya akontesimentu ikus-ikus ne’e iha Timor Leste, iha inisiu tinan 2010 hanesan: kazu Ninja iha Suai, baku malun entre grupos iha bairro pite, komoro no fatin seluk tan, hatudu hipótese rua.

Ida, mosu "spontanitas" –alias- ema ida ou grupu ida tamba laiha buat ida atu halo entaun naran-naran halo ninja. Ou, tamba “kenakalan remaja”, entaun grupos sira baku malun iha estrada laran ou bairro laran.

Rua, mosu tamba "direkayasa" ou "dipolitisasi". Iha teoria ida ne’e, iha grupo balun hakarak kria instabilidadi iha Timor Leste, hodi hahu’u kria grupo ninja iha foho i provoka rungu-ranga iha Dili laran. Objektivu final maka halo governu fraku, halo polisia sira desorientadu, halo parlamentu nasional labele halao servisu i ikus obriga presidenti da republika konvoka eleisaun antesipada.

Iha funu nia laran, ho ita nia natureza de pensamentu no aksaun, ita aprende buat barak konaba oinsa sobu ou destrói inimigu nia atensaun. Ida maka oinsa kria instabilidadi iha bairro oi-oin hodi halo fraku inimigu nia forsa. Iha tempu funu bele dehan katak ita “berhasil”.

Maibe, iha tempu atual, hau hanoin laos ona tempu atu kontinua kria grupo oi-oin hodi provoka instabilidadi iha Timor.

Ne’e duni, se akontesimentu ikus-ikus mosu tamba “spontanitas”, tuir hau nia hanoin, ida ne’e hanesan sinal ida hodi obriga governu atual kria servisu barak-barak ba povo, liu-liu ba klosan sira.

Maibe, se karik mosu tamba “direkayasa” ou “dipolitisasi”, entaun, tuir hau nia hanoin, governu atual tenki “mantém vigilância máxima”. Tamba, estabilidadi nasional hanesan baze forti ba dezenvolvimentu.

Celso Oliveira

Wednesday 20 January 2010

Sekretaria Bonita Nebe Servisu Loron no Kalan Hamutuk ho Hau

Hau nia sekretaria hatais blusa kor mutin.
Hanesan bai-bain, nia nunka prega butaun to’o iha leten, besik kakorok.
Nia sempre husik butaun nakloke iha nia hirus matan, hodi hatudu nia hirus matan nebe kabuar hanesan ai-fuan “masan”. Ema hotu-hotu kuandu koalia ho nia, tenki hateke ba nia hirus matan.
Nia uza perfume nebe hau rasik maka hola iha Bali, kuandu nia halo tinan 20. Perfume ne’e sempre halo hau nia gabinete laran morin hela deit, atrai hela deit ema hotu ninia atensaun. Nia Díli-oan maibe moris iha Jakarta, kapital Indonésia.
***
Tuku 8 dader hau tama iha hau nia gabinete. Hanesan bai-bain, kuandu hau tama iha hau nia gabinete, hau nia sekretaria prepara hotu ona hau nia ajenda de trabalho: ema se-se deit maka hau atu hasoru, dokumentus saida maka hau atu asina, seluk-seluk tan.
Hau soe jornal iha hau nia meja leten, hodi fo’o tiha bom dia ba nia, i, hau ba tu’ur liu iha hau nia kadeira. Komesa liga hau nia komputador marka Compaq. Hau loke uluk e-maills hodi hare’e ema se-se maka hakerek mai hau, hafoin loke face-book, Hi5, ikus liu lê notisias.
Derepenti, hau nia sekretaria hamrik hosi nia kadeira, lori ajenda de trabalho hatudu mai hau hodi dehan: “Ohin, ajenda de trabalho maka ne’e”. Nia hakruk iha hau nia sorin hodi hatudu ajenda de trabalho ohin nian. perfume nia morin atrai kedas hau, fanun kedas hau hosi hau nia silensiu.
Hau komesa loke konversa ho nia iha dadersan manas ida ne’e. Temperatura hatudu 38ºC.
Díli, maski dader, ema senti manas ona tamba kareta no motor barak konsentra hotu iha Díli, kapital Timor Leste.
***
To’o fali meio-dia, hau telefone ba hau nia kaben hodi aviso katak tamba “busy”, tamu barak hosi liur, ohin hau labele han iha uma.
Hau nia sekretaria prepara tiha ona restaurante diak iha Bidau. Buat sira ne’e hotu halo parti iha ajenda de trabalho. Hau maka selu.
***
To’o lokoraik, ami nain rua fahe malun hodi promete loron aban sei diak liu tan hodi hasoru malun fali. Hau desliga emaill, facebook no hi5.
Hau hateten ba hau nia sekretaria nune: “desde ke laiha marcha, ita nain rua sei hasoru malun nafatin”.
Hau nia sekretaria husu nune: “nusa maka loro-loron koalia maka marcha, marcha, marcha? Sira la baruk ká?”.
Hau hateten ba hau nia sekretaria katak ohin dader molok hau sai hosi uma, hau nia kaben mos hateten nune mai hau nune: “Loro-loron koalia maka marcha, marcha, marcha. Sira la baruk ká?”.
Ami nain rua hamnasa hodi piska matan ba malun. Hau mos husik hau nia sekretaria bonita tuur mesak iha gabinete laran ho perfume "CUIR DE LANCOME", nia morin.

Boa Leitura, Selamat membaca.

Celso Oliveira

Monday 18 January 2010

Sucessu (Insucessu) Governu AMP iha 2009


Konaba sucessu hosi governu AMP iha tinan 2009, merese ita hotu nia rekonhesimentu. Tamba, de faktu, jeralmente, ita hotu hare'e no senti duni katak "duranti governasaun AMP iha tinan 2008/2009, Estabilidadi Nasional sai prioridadi". Iha teritoriu nasional, povo senti duni moris iha estabilidadi, iha seguransa. Kuandu povo moris iha seguransa no estabilidadi nia laran, entaun povo sei iha oportunidadi atu hadia sira nia moris loro-loron.

E
mbora iha sektores balun maka presija hadia. Maibe, ohin loron, importanti no urgenti maka estabilidadi no seguransa hanesan baze forti ba dezenvolvimentu nasional.

Maibe, ultimu akontesimentu iha 2009, loron 29 fulan Dezembru, iha Delta Nova, halo hau atu hakerek uitoan konaba klosan "Kuka" nebe mate iha momentu kuandu polisia Timor halo atuasaun.
Hau konhese klosan "Kuka" kuandu iha tinan rua liu ba nia to'o iha sidadi nebe hau hela ho interesse (hanesan klosan Timor barak) hodi buka servisu, hakarak mandiri.
Konsidera klosan "Kuka" hanesan klosan ida nebe la gosta halo problema, pasifiku, gosta divertimentu, i, sempre hatudu dedikasaun iha moris laran. Ikus mai, hau rona klosan "Kuka" fila ba Indonesia atu hatutan ninia estudu. Ikus fali, hau rona katak nia iha Timor hodi servisu. Derepenti rona nia mate.

Hau konsidera hanesan akontesimentus:
(1) Triste tebes ba familia no amigos hosi klosan "Kuka" nebe nia husik hela.
(2) Triste tebes iha final 2009 iha Timor Leste tamba mosu iha momentu kuandu governu AMP ho orgulhu atu taka tinan tuan hodi hasai slogan furak duranti tinan 2009 "Adeus Konflitus, Bem Vindo Dezenvolvimentus". Desta vez, konflitus laos mai hosi povo, maibe mai hosi forsa polisial Timor nian tamba sala uza kilat.

Iha final 2009 (31/12), Timor Leste rejistu mos akontesimentu seluk iha Kulau nebe klosan sira hemu lanu hodi oho malun (klosan ida mate) i klosan sira asalta membru FFDTL hodi ta kanek nia.

Klaru, akontesimentu sira hanesan ne'e, halo ita hotu la kontenti tamba ita hotu hakarak atu sociedadi Timor sai hanesan sociedadi paz (dame), ou, sociedadi ida nebe neneik ba neneik tenki husik mentalidadi violenta hodi moris iha dame, iha progressu no dezenvolvimentu nia laran. Maibe. oinsa los atu hasai sociedadi Timor hosi mentalidadi violenta ba sociedadi dame? Klaru, laos fasil atu transforma sociedadi Timor sai hosi mentalidadi funu ba moris iha dame no progressu.

Ne'e duni, akontesimentus sira hanesan ne'e, obriga ita hotu (elites politikus, deputadus, relijiozus, akademikus, intelektuais no sociedadi civil) atu halo refleksaun hodi bele hadia Timor diak liu tan iha tinan 2010.

Celso Oliveira