My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Saturday 29 August 2009

Referendum/Tinan 10: Hau Halibur Belun Bo'ot Timor Oan Nain Rua: Francisco Lopes da Cruz no Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo.

Kalan nia malirin,
Anin nia is,
Ai han nia morin,
Labarik kiik nia haksolok,
Inan sira nia harohan,

Bandeira Nasional nia nabilan,
Knananuk furak do'ok hosi hau fatin,
Ema nia hadomi malun hakbesik hau-an ba rai TIMOR,
Ohin, loron Liberdadi no Ukun Rasik-an.

Celso Oliveira, loron 30 fulan Agosto tinan 2009




Caro Poeta Celso Oliveira:


Hau nia cumprimentos.


1. Timor oan tomak, namkari iha mundo rai-klaran, sei hanoin hikas loron 30 fulan Agosto tinan 1999. Iha loron nebá, Timor oan sira, ho aten berani habesik-an ba fatin votasaun, atu hili opsaun Indpendência ka Integração. Ema wain (87,5%) hili ona Indpendendicia, eh Ukun Rasik-an. Momento ida nebá, momento ida importante tebes, tan ba ho sira nia voto, sira muda tiha História rai Timor Loro Sa'e nian. Loron hirak tuir 30 de Agosto de 1999, ema barak terus: hare sira nia uma naksobu, em sunu...balu kanek, balu mate, balu halai ba foho, balu halai ba rai seluk. Maibé ikus mai, Rai Timor Loro Sa'e sai duni LIVRE no INDEPENDENTE. Buat nee hotu akontese tan ba Timor oan sira fiar ba sira kbiit rasik, fiar ba Naseosn Unidas, fiar Na'i Maromak, no ba Nai Feto Virgm Maria.

2. Buat nebé Timor oan sira hein, mak "benefícios" de Desenvolvimento tem que to'o ba Timor oan tomak: "sa'ude", "educação", "justiça", transportes" e buat sira hanesan: uma, ha-han, hatais, bee, ai-moruk. Habadak lia deit bele dehan, Timor oan sira precisa liu "justiça social". Tinan sanulu ona hanesan Rai ida que independente, Timor Leste labele iha ema nebé riku liu, no ema nebe kiak liu. Ita hotu-hotu iha Dignidade. Iha Tmor Loro Sa'e, labele iha Minoria nebé sai "Liurai Boot" no Maioria nebe sai ATAN ka DEPEDENTE iha nivel social, político, cultural e económico, tan ba, ho Referendo, Povo Tomak Independente ona!!!


3. Ita comemora Tinan 10 Referendo iha Timor Leste, hodi agradece ba Nai Maromak tan ba grasa Indpendencia no Liberdade. Maibé ita tomak sei serbisu nafatin atu harii Dame, Jutisa no Progressu ba Povo Tomak.

Viva Timor-Leste!


Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo



Belun Celso Oliveira,
Hau la iha biban atu hakerek kona ba tinan sanulu halo liu tiha consulta popular Timor Leste nian, maibe hau hakarak tatoli netik lia fuan oan ruma ba maun alin Timoroan sira, BAINHIRA COMEMORA 10º ANIVERSÁRIO CONSULTA POPULAR TIMOR LESTE NIAN:

MAUNALIN TIMOROAN SIRA, IHA RAI TIMOR LESTE LARAN, EH NAMKARI LEMO-LEMO IHA MUNDO RAI KLARAN!

MAI ITA HO MALU, BAKU MATAN BA KOTUK, HARÉ TO’OK BA, BUAT SIRA NEBE MAI TERIK ITA MORIS HORI-ULUK, HALO ITA HARÉ MALU MATAN LA MÓS, HALO ITA NIA RAIN LA’O LA LOS!

MAI ITA HAMUTUK ONA KAIR KNAR BADINAS, BA LORON OHIN, WAIN OHIN, BIAR SEI SUSAR, SEI MATAK, SEI KBAR, ATU HADIA DAUDAUN BA, HATOK DAUDAUN BA, LORON OHIN TIMOR LESTE NIAN, LORON ABANBAINRUA DIAK LIU TAN!

TIMOR LESTE NIA KBIT HO BERAN TO'O RESIN ATU BO'AS HANESSAN NASSAUN BOOT IDA, TUBA RAI METIN IHA RAI SELUSELUK SIRA KLARAN, HOLIAN NAKLIKI BA MUNDO TOMAK:

AMI TIMOROAN! AMI MAK NEE!
AMI NIA POVO! AMI NIA RAIN!
AMI UKUN ONA, UKUN RASIK AN
IHA TIMOR LESTE NIA LARAN!

Obrigado.
Um abraço.
Francisco Cruz





Referendum-10 Anos: SE EU SOUBESSE QUE "ERA" ASSIM O NOSSO DESTINO, EU NÃO LUTAVA

Encontrei este poema no site: http://www.geocities.com/joseramelau/diasporatimorense.
Acrescentei mais algumas palavras.

O TEMPO PARA REPENSAR

SE EU SOUBESSE QUE "ERA" ASSIM O NOSSO DESTINO, EU NÃO LUTAVA

Eu que andei na luta, que perdi a minha infância, a juventude, a minha formação e o futuro.
Eu que assisti à guerra, aos sofrimentos, às dores, às tristezas e às lágrimas.
Eu que vi a morte dos meus pais e a violações das minhas irmãs.
Eu que chorei pelo meu pai morrendo, pela minha mãe violada, pelo meu filho perseguido, pelo meu irmão desaparecido, pelo meu íntimo amigo esfaqueado,
pelo meu tio que chorou por causa da minha tia que foi violada e pelos meus
bens que foram saqueados.
Eu que percorri montanhas de Timor Lorosa'e, "sae foho, tun foho", com arma M-16 na mão, sem bebida nem comida e deixei a mulher e os filhos nas perseguições e ameaças, deixei o meu estudo e trabalho, deixei todo o meu ser: jovem, filho (a) e pai e mãe.
E, eu que andei por todo o lado do mundo, deixei o meu emprego e o meu futuro, abandonei os meus filhos e a minha mulher.

Se eu soubesse que tu ias chamar-me mestiço, árabe e indiano, eu não lutava.
Se eu soubesse que tu ias praticar a corrupção e o nepotismo, eu não lutava.
Se eu soubesse que tu ias chamar-me "sarjana super mi", eu não lutava.
Se eu soubesse que tu ias chamar-me "fuk foer, fuk naruk, fuk la fase", eu não lutava. Se eu soubesse que tu ias chamar-me "caixote em vez de caixa", eu não lutava. Se eu soubesse que tu ias chamar-me comunista, cobarde, oportunista e traidor, eu não lutava.
Se eu soubesse que tu ias esconder a verdade, eu não lutava.
Se eu soubesse que "era" assim o nosso destino, eu não lutava.

Se tu estivesses no meu lugar, já tinhas morrido.
Se tu estivesses no meu lugar, já te tinhas rendido.
Se tu estivesses no meu lugar, preferias viver sossegado em vez de seres vítima, em nome da liberdade e da independência.

"Era", ninguém me questionou acerca da minha raça, convicção, religião, estudo, trabalho, ideologia, partido, relação e família.

Eu lutei para que gente desta terra possa dizer «sou…sou…independente», e
ter harmonia, tranquilidade, liberdade, paz e justiça.
Eu não lutei para a injustiça e a incerteza do meu futuro.

Afinal, quem é que ganha com tudo isso?
Afinal, para que lutámos ? Para que sofremos ?

Se continuarmos assim, não seremos livres e independentes.
Se continuarmos assim, a Indonésia rir-se-á.
Se continuarmos assim, seremos todos "hipócritas".

Agora, é tempo de repensar…
BASTA !!!
A guerra civil entre nós.
As confrontações entre nós.
As manipulações e explorações entre nós.

Agora, a liberdade já é nossa, e
As cinzas também são nossas.

Celso Oliveira,
poeta timorense

(nota: Poema publicado no Diário de Notícias em Fevereiro de 2003)

Friday 28 August 2009

Historia Joana Alves no Deklarasaun hosi Bispo Belo, Mario Carasacalao, Lopes da Cruz, Ruak, Ramos Horta no Xanana iha selebrasaun Referendum 2009

Tinan sanulu liu ba, iha loron 30 fulan Agosto tinan 1999, Timor oan hotu-hotu ho aten brani ba iha fatin votu nian hodi hili Timor nia destinu.
Mos, tinan sanulu liu ba, laiha ema ida maka hanoin katak iha loron ida (besik atu selebra tinan 10 Referendum) sei mosu iha Renetil nia blog, historia real konaba labarik feto oan ida naran Joana Alves.
Joana Alves nia historia hanesan rihun ba rihun historia triste no real nebe ema Timor (liu-liu ema kiak sira) hetan no sei hetan nafatin iha sira nia moris loron-loron.
Historia oan ne'e bele fanun ita hotu hosi ita nia vaidade, arogansia, teimosia no dukur?

Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo, iha selebrasaun tinan 10 Referendum hateten iha blog ida ne'e katak: "Iha Timor Loro Sa'e, labele iha Minoria nebé sai "Liurai Boot" no Maioria nebe sai ATAN ka DEPEDENTE iha nivel social, político, cultural e económico, tan ba, ho Referendo, Povo Tomak Independente ona!!!"

Bispo Belo hateten liu tan katak:
"Buat nebé Timor oan sira hein, mak "benefícios" de Desevovimento tem que to'o ba Timor oan tomak: "sa'ude", "educação", "justiça", transportes" e buat sira hanesan: uma, ha-han, hatais, bee, ai-moruk. habadak lia deit bele dehan, Timor oan sira precisa liu "justiça social". Tinan sanulu ona hanesan Rai ida que independente, Timor Leste labele iha ema nebé riku liu, no ema nebe kiak liu. Ita hotu-hotu iha Dignidade".

Iha fatin seluk, vise PM Mario Viegas Carascalao hateten ba Lusa katak: "Tinan rua liu ba governu AMP tenki gasta osan barak hodi bele sosa paz tamba governu tenki resolve problema deslokadus no petisionariu nian, maibe tinan 2009 hanesan tinan transisaun hodi kria filafali estabilidadi nebe bele atrai investidores internasionais".

"Segundo o vice-primeiro-ministro, os dois últimos anos foram gastos na resolução dos problemas da crise e 2009 é o ano "da transição", adiantando que as novas condições de estabilidade estão a atrair grandes investidores, interessados em projectos turísticos, com intenções já manifestadas para Taci Tolo, nos arredores de Díli, e Baucau". (Lusa)

Iha fali fatin seluk, Francisco Lopes da Cruz, Timor oan hanesan embaixador Indonesia hela iha Jakarta, defende Unidadi Nasional hanesan baze forti hodi defende Soberania Timor Leste.

"duranti funu ema Timor hatudu Unidadi Nasional hodi hetan Independensia, agora kontinua Unidadi Nasional ba Soberania".

"Os timore
nses certamente querem ver um Timor-Leste no gozo da sua plena soberania política, como louros da sua luta para a independência. Como se pode conseguir isto? A resposta é a mesma. Durante a luta: Unidade Nacional para a Independência! Agora, frente aos desafios depois da independência adquirida: Unidade Nacional para a Soberania", (Lusa)

Taur Matan Ruak, Komandanti F-FDTL hateten ba Lusa katak "la presija ona forsas estranjeiras iha Timor Leste. Se sira hakarak sai bele sai".

"Em qualquer altura que queiram sair, que saiam. Já deviam ter saído, mas pode ser mais tarde, não há problema". (Lusa)




Iha altura seluk PR Ramos Horta hateten ba Lusa katak "Hau hakarak fo amnestia ba ema hotu nebe komete krimi kontra umanidadi desde tinan 1975 to'o 1999".

"Em seu tempo, fará Justiça e acabará com a impunidade". "A maior dádiva de Deus ao meu país são a liberdade e a independência. Por essa dádiva, estou disposto a perdoar."
(Lusa)

Iha fatin seluk PM Xanana Gusmao defende iha Lusa "Perdaun ba autores krimi kontra umanidadi iha 1999. Ita hotu mesak santo no pecador".

“Abraçamos os valores universais da Justiça mas há uma certa dificuldade de se perceber que cada terra, cada povo, tem as suas próprias formas ou modelos de resolver os seus problemas e conflitos”. “Somos santos e somos pecadores.” (Lusa)



Konkluzaun:
Lisaun saida maka ita bele foti hosi historia Joana Alves ho deklarasaun hosi relijiozu, politiku no militar Timor oan iha selebrasaun tinan 10 Referendum 2009? Infelizmente hau laiha resposta.

Simplesmente hau kontinua hakerek deit nune: tinan sanulu liu ba, ita hotu-hotu sei moris iha funu nia laran. Tinan sanulu liu ba, ita hotu-hotu sei moris iha fantasia, iluzaun no imajinasaun. Tinan sanulu liu ba, ita dehan "se Timor la ukun rasik-an diak liu ita mate hotu tiha".

Ohin loron ita moris iha liberdadi nia laran. Hau lahatene se historia oan ne'e akontese iha tempu aktual ka akontese iha tempu Indonesia nia ukun iha Timor Leste.
Se historia oan ne'e akontese duranti Indonesia nia ukun iha Timor Leste, entaun presija ita nia komitmentu atu hadia buat nebe la diak. Maibe, se historia ne'e akontese iha tempu atual, entaun presija kritika no refleksaun hosi Timor oan hotu. Tamba, historia Joana Alves labele tan atu mosu iha momentu kuandu ema hotu-hotu koalia no goja "petroliu no gas" iha Timor Leste.

Ohin loron ita moris iha mundu real. Laiha tan ona fantazia, iluzaun no imajinasaun. Ohin loron,
atu hadia ema Timor nia moris, presija Unidadi Nasional no Justisa Sosial.

Ba ema Timor oan hotu iha mundu tomak nebe komemora tinan 10 loron Referendum hau hakarak hato'o hau nia "laran ksolok".

Atu le'e Joana Alves nia historia ho lian Tetum bele hare'e iha: http://renetil.blogspot.com
ou ho lian Portuguez bele hare'e iha: http://umalulik.blogspot.com

Celso Oliveira, poeta Timor oan.

Wednesday 26 August 2009

Karta Hosi Bispo Carlos F. X. Belo ba SG ONU Javier Perez de Cueller Hodi Husu REFERENDUM ba Timor

Loron hat tan ita Timor oan sei selebra tinan 10 loron Referendum iha ita nia rai doben Timor.

Amo Bispo Belo haruka mai hau i hau aproveita publika karta nebe Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo hakerek ba Sekretariu Jeral ONU, DR. Javier Perez de Cuellar, iha loron 6 fulan Fevereiru tinan 1986 hodi husu Nasoens Unidas atu organiza REFERENDUM ida iha Timor.


Dili, 6 de Fevereiro de 1989

Ex.mo Senhor DR. Javier Perez de Cuellar
Dig. mo Secretário-Geral das Nações Unidas
New York

Excelência:

Antes de tudo apresento-lhe os meus sinceros e respeitosos cumprimentos.

Tomo a liberdade de escrever a Sua Excelência o Senhor Secretário-Geral para levar ao seu conhecimento que o processo de descolonização de Timor Português ainda não está resolvido pelas Nações Unidas e convém não deixá-lo no esquecimento.

Para nós o Povo de Timor, pensamos que temos de ser consultados sobre o destino da nossa Terra. Por isso, como responsável da Igreja Católica e como cidadão de Timor, venho pedir ao Senhor Secretário-Geral para iniciar em Timor o processo de descolonização mais normal e democrática que é a realização de um REFERENDUM.

O Povo de TIMOR tem de ser ouvido através de um plebiscito quanto ao seu futuro. Até agora, o povo ainda não foi consultado. São os outros que falam em nome do Povo. É a Indonésia que diz que o povo de Timor já escolheu a Integração. Portugal quer deixar ao tempo a resolução do problema. E nós vamos morrendo como povo e como nação.

Sua Excelência é um defensor dos direitos humanos. Peço-lhe que demonstre por actos o respeito pelo espírito e pela letra da Carta das Nações unidas, que concede a todos os povos deste planeta o direito a decidir o seu próprio destino, livre, consciente e responsavelmente.

Excelência, não há maneira mais democrática de conhecer o supremo desejo do Povo de Timor Oriental do que realizar um Referendum para Timor, Referendum esse organizado pelas Nações Unidas.

Senhor Dr. Perez de Cuellar, agradecendo toda a simpatia e atenção para com o Povo de Timor, termino renovando os meus cumprimentos e formulando votos de alta consideração.

Mto. dedicado no Senhor,
Carlos Filipe Ximenes Belo
Administrador Apostólico de Dili

Plastiku mutin mamuk anin hu.

Plastiku mutin mamuk anin hu.
Iha dader san kuandu hau loke hau nia neon.
Iha dader san kuandu rai manas maibe udan turu.

Buat hotu nanok.
Laiha labarik ida maka halimar.
Laiha manu fuik ida maka lian.
La rona kareta lian.
La senti anin nia forsa.
Maibe, plastiku mutin loke hau neon hosi hau nia nanok.

Plastiku mutin mamuk iha rai maran nia leten,
Fanun duni hau hosi hau nia nanok.
Hodi hau kontinua hakerek hau nia poezia.
Hodi hau expressa nafatin hau nia hanoin.

Udan turu iha rai manas,
Anin hu hamutuk ho udan,
Halo plastiku mamuk la semo dok hosi hau nia fatin.

Hau, tu'ur nafatin iha hau nia fatin hodi hakerek konaba:
Tempu, udan, anin, plastiku mutin.
Udan mos turu nafatin iha tempu rai manas.

Celso Oliveira

Tuesday 25 August 2009

Expressaun Poetika III

Uluk, kuandu mundu ne'e hahu'u, ami labele koalia maski ami iha lian.
Agora, mundu lao nafatin ba oin, ami mos hakarak koalia tamba ami iha ona lian.

Ami Timor hakarak moris HAKMATEK tamba Timor ida hosi ita hotu nia hakarak maka: MORIS HAKMATEK.

Dok hosi funu labarik sira hamanasa.
Moris ho funu labarik sira tanis.

Celso Oliveira

Hare'e ba pasadu hodi hadia futuru. Iha mundu ne'e labele iha sofrimentu gratuitu.













Imajens sira ne'e maka koalia ba mundu molok no duranti loron bo'ot ba REFERENDUM iha Timor Leste, loron 30 fulan Agostu tinan 1999. Referendum organizadu hosi ONU nebe lori Ukun rasik-an ba Timor Leste. Tinan ida ne'e selebra tinan 10 loron REFERENDUM, loron 30 fulan Agosto tinan 2009.

Fonte imajens hosi: Google Images

Saturday 22 August 2009

Expressaun poetika II


Iha mundu ne'e labele iha sofrimentu ida maka gratuito (tiada penderitaan cuma-cuma). Kazu Timor Leste, duranti luta ba ukun rasik-an, Timor oan barak maka fo'o an ba mate hodi liberta rai Timor hosi dominiu Indonesia. Objetivu hosi funu ba ukun rasik-an laos deit atu hetan rekonhesimentu internasional, maibe liu-liu iha Timor Leste ema ida-idak bele senti livre, do'ok hosi intimidasaun politika-ekonomika, labele senti tan sofrimentu, labele senti injustisa, moris iha hakmatek nia laran, moris iha igualdadi nia leten, respeitu ema ida-ida nia direitu (akompanya ida-ida nia dever), etc....dan lain-lain. Maibe, se karik iha faze "mengisi kemerdekaan" sei iha nafatin intimidasaun politika-ekonomika, sei iha desigualdadi, la moris iha hakmatek nia laran, kontinua ejisti sofrimentu (liu-liu ema kiik sira), kontinua ejisti injustisa, la respeitu ema seluk nia direitu (liu-liu ema kiik nia direitu), etc...dan lai-lain, entaun hanesan ema Timor ita presija halo refleksaun beibeik hodi nune bele hadia ema Timor nia moris.

Se funu duranti tinan 24 pertense ema Timor nian, entaun ema Timor iha direitu "atu goja sira nia liberdadi no independensia".

Ida ne'e hanesan hau nia refleksaun hodi selebra tinan 10 referendum, 30/08/1999 - 30/08/2009.

Wednesday 19 August 2009

Kritika Fotografika



Momentu hanesan ne'e (atu komemora tinan 10 REFERENDUM), tuir lolos tau imajem nebe fo'o esperansa ba povo Timor. Fotografias iha kuadrus rua iha leten hatudu PR Ramos Horta ho MT Gil Alves hamnasa maibe PM Xanana Gusmao hirus ou iha termu fotografia bolu imajen maten.

Hau, pessoalmente la konkorda ho imajem hanesan ne'e nebe sai iha publiku tamba fotografia ida diak vale liu lia fuan rihun ida. Ema kuandu hare'e ba imajem iha leten, imediatu ema hare'e ba PR Ramos Horta, MT Gil Alves no PM Xanana Gusmao hanesan figura central. Kuandu hau loke imajen ne'e iha hau nia komputador, imediatamente hau hare'e hetan kedas PM Xanana nia oin hirus enkuantu PR Ramos Horta ho MT Gil hamnasa ou kontenti.

Ne'e duni, hau sugere atu iha momentu seluk tuir mai tenki seleksiona halo didiak fotografias nebe diak (melhor) molok tau iha publisidadi.

Ohin, 19 fulan Agosto loron mundial fotografia.

Celso Oliveira

Expressaun poetika I

Se ema politiku no militar kontinua uza "esquadrão de morte" hodi bosok povo, entaun ami sei uza "hakerek" hodi hadia diak liu tan Timor Leste.

Se buat nebe hau hakerek la pertense hau nian, entaun buat nebe hau hakerek mos sei la pertense liu imi nian.

Se iha Timor, Indonesia no Portugal hau hakerek konaba "hau ho funu ou Funu iha Timor", entaun iha Inglaterra hau sei hakerek konaba "Timor Leste hafoin tiha Funu".

Tuir lo-los jerasaun hafoin tiha 1999 ita konsidera hanesan jerasaun dame, maibe ema politiku no militar kontinua halo jerasaun hafoin tiha 1999 hanesan jerasaun funu (Labarik sira kontinua moris ho mentalidadi "rama ambon"). Entaun jerasaun ohin loron tenki ser jerasaun dame.

Celso Oliveira

Monday 17 August 2009

Loron 17 fulan Agosto, historia ida atu konta....

Loron 17 fulan Agostu hanesan loron independensia Indonesia nian. Uluk, Timor Leste sei halo parti iha Indonesia, kuandu to'o ona loron 17 fulan Agosto, ema hotu-hotu tenki ba tuir upacara bendera iha lapangan pramuka (ohin loron bolu lapangan demokrasia).

Uluk kuandu temi SGI nia naran , ema hotu-hotu (grupo independentista) tauk tamba iha SGI nia fatin (Kolmera), Timor oan barak maka hetan kastigu, hetan interogatoriu, hetan intimidadasaun, hetan tortura, hetan keimadura, hetan violasaun seksual, barak maka mate, mate, mate,... etc...dan lain-lain.

Se maka tama iha SGI nia fatin, sempre sai ho trauma bo'ot iha sira nia moris.

Iha loron ida, besik ona loron 17 fulan Agosto tinan 1992, prisioneiru politiku ida konsege halai sai hosi SGI nia fatin. Iha momentu neba, grupo integrasionista prepara upacara bendera bo'ot, konsertu musikal, no feira (pameran), iha Timor Leste, liu-liu iha Dili hanesan kapital Timor Timur.

Eis-prisioneirus politikus sira seluk (ema klandestiunu) buka atu salva prisioneiru nebe foin halai sai hosi SGI. Atu haruka ba ai-laran labele tamba Falintil laos fatin ida atu rekolha eis-prisioneirus sira. Falintil atu halo funu armada. Kontinua moris deit iha Dili mos labele tamba Dili hanesan fatin estratejia ba funu klandestina. Hanoin tun hanoin sae, ikus mai mosu duni ideia ida atu lori sai prisioneiru oan ne'e hosi Dili, Timor Leste.

Hafoin tiha prepara dokumentu falsu (KTP falsu) ba prisioneiru politiku oan ne'e, ikus mai buka dalan atu lori sai prisioneiru politiku hosi Dili. Iha momentu neba, Dili kontroladu maka'as hosi polisia no militar sira. Tamba hafoin tiha masakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991, Indonesia hakarak hatudu ba mundu katak situasaun politika-militar iha Timor Leste diak hela (kontrolada). Ne'e duni, polisia-militar kontola maka'as Dili hodi nune labele akontese manifestasaun hosi grupo independentista duranti preparasaun ba loron 17 fulan Agosto 1992.

Enkuantu polisia-militar kontrola maka'as Dili, ema klandestina sira prepara lori sai prisioneiru politiku hosi Dili. Iha loron 16 fulan Agosto, militar Indonesio obriga populasaun Dili hamo'os lapangan pramuka. Ema klandestinu aproveita hatama prisioneiru politiku ba kareta tanki (laran mamuk).

Tuku sanulu dader kareta tanki mamuk lori prisioneiru sai hosi Dili. To'o iha tasi tolu, militar haruka kondutor para. Militar husu ba kondutor: mau kemana? (ba nebe?). Kondutor hatan: mau ambil air untuk siram lapangan pramuka. Besok peringati hari kemerdekaan indonesia. (atu kuru be hodi rega lapangan pramuka. Aban loron independensia Indonesia nian). Kondutor foti sigaru Gudang Garam fo'o ba militar Indonesia, militar mos husik kareta tanki liu.

Iha kareta laran, prisioneiru politiku uza mangeira ida aponta ba liur para bele dada is. Hodi KTP falsu, prisioneiru politiku konsege halai sai hosi Dili ba to'o Indonesia. Iha Indonesia, klandestinu (gerakan bawah tanah) Timor oan konsege salva prisioneiru politiku to'o ohin loron kontinua moris.

Celso Oliveira....

Grupos milisias nebe mosu iha Timor Leste duranti referendum 1999

Grupos milisias nebe mosu iha Timor Leste duranti referendum 1999, maka: Alfa (Lautem), Saca/Sera (Baucau), Makikit (Viqueque), Ablai (Manufahi), IAH (Aileu), Mahidin (Ainaro), Laksaur (Covalima), Aitarak (Dili), Sakunar ( Ambeno), Besi Merah Putih (Liquica), Halilintar (Bobonaro), Jati Merah Putih (Lospalos), Darah Merah Putih (Ermera).

Se maka iha tan informasaun bele akresenta iha blog ida ne'e....

Tuesday 11 August 2009

NASIONALIZMU TIMOR-LESTE NIAN HATEKE HOSI NINIA POETA SIRA- NIA HANOIN


(Ensaiu ne'ebe hato'o iha konferensia iha UNTL kona-ba "UNDERSTANDING TIMOR-LESTE" iha loron 2, fulan-Jullu, tinan 2009)

Hosi: Abé Barreto Soares

“Poetry is existential communication”
Breyten Breytenbach

INTRODUSAUN

Kestaun nasionalizmu sempre sai nu’udar tópiku ida-ne’ebé interesante atu elabora no ko’alia, partikularmente iha rai hanesan Timor-Leste, ne’ebé hakat liutiha ona periodu kolonializmu iha tempu Portugál no Indonezia nia ukun.

Hanesan mós eskritór sira seluk iha kolonia Portugeza iha kontinente Áfrika ne’ebá, eskritór Timoroan sira mós hala’o knaar ida-ne’ebé signifikante tebetebes hodi sunu lakan sentimentu nasionalizmu entre sira-nia maluk patriota sira-nia leet durante funu ba libertasaun nasionál. Ezemplu konkretu ida maka ita bele foti hosi rai Angola maka ninia eskritór, António Agostinho Neto ne’ebé, “la’ós sai de’it nu’udar Angola nia Prezidente ba dahuluk maibé kontinua sai ninia poeta ne’ebé prominente liuhotu, ho nia obra sira publika iha lian oioin. Neto nia poezia sira lida ho luta atu hetan liberdade, no ninia poema sira balu transforma sai inu sira libertasaun nian.”

Ensaiu badak ida-ne’e tenta atu analiza no diskuti oituan kona-ba obra literária poeta prominente Timor-Leste nian na’in tolu: Fernando Sylvan, Francisco Borja da Costa no João Aparício, ne’ebé--oituan ka barak--ajuda tiha ona hodi forma konsiénsia nasionalizmu ema Timoroan nian iha pasadu resente ba istória kontemporánia Timor-Leste nian.

Ensaiu ne’e mós sei buka atu diskuti oituan liután kona-ba relevánsia obra literária poeta na’in tolu ne’e nian iha kontestu Timor-Leste ne’ebé livre no independente, no sira-nia vizaun ba Timor-Leste ne’ebé pásífiku no mós prósperu iha tempu ikus mai.

Fernando Sylvan: “....nem por um minuto me calarei”

Timoroan ida-ne’e la’ós koñesidu hanesan poeta de’it, maibé nia mós koñesidu hanesan prozadór no ensaísta ida. Nia naran loloos maka Abílio Leopoldo Motta-Ferreira. Nia moris iha Dili, Timor-Leste iha loron 26, fulan-Agostu, tinan 1917. Nia mate iha Cascais, Portugal iha loron 25, fulan-Dezembru, tinan 1993.

Tempu barak liu maka nia halo hotu iha Portugal. Wikipedia fó sai liután katak, apezarde “distánsia jeográfika entre Portugál no Timor-Leste, eskritór oan ida-ne’e kontinua nafatin hakerek kona-ba nia rai. Nia elabora kona-ba lenda, tradisaun no foklórika Timor nian iha nia obra sira. Nia mós, to’o ikus, koñesidu hanesan poeta boot ida lian Portugés nian, no nia sai mós prezidente ba Sosiedade Lian Portugés.”

Hosi livru “A Voz Fagueira de Oan Tímor” ita bele koñese kuaze obra poétika tomak Fernado Sylvan nian. Hosi livru ida-ne’e maka ita hetan poema balun, ne’ebé deskreve sentimentu forte espiritu nasionalizmu ema Timoroan nian.

Iha tinan 1971, tinan tolu molok Revolução dos Cravos akontese iha Portugal, Fernando Sylvan hahú fanun ona nia maluk sira kona-ba kestaun rasizmu.Tinan 1971 ne’e sai nu’udar tinan Internasionál kontra Rasizmu. Hanesan portavós ida povu kolonizadu nian hosi nasaun Terseiru Mundu, Fernando Sylvan espresa nia sentimentu profundu kona-ba asuntu ne’e liuhosi nia poema Mensajem do Terceiro Mundo. Hosi liña balu poema ne’e nian, nia marka nia pozisaun firme, hodi hananu,

“Não tenhas medo de confessar que me sugaste o sangue
E esgravataste chagas do meu corpo
E me tiraste o mar do peixe e o sal do mar
E a água pura e a terra boa
E levantaste a cruz contra os meus deuses
E me calaste nas palavras que eu pensava.
.............
Não tenhas medo de confessar o esforço
De silenciar os meus batuques
E de apagar as queimadas e as fogueiras
E desvendar os segredos e os mistérios
E destruir todos os meus jogos
E também os cantares dos meus avós.
.....
E eu sobrevivi
Para construir estradas e cidades a teu lado
E inventar fábricas e Ciência,
Que o mundo não pôde ser feito só por ti.”

Iha tinan 1981, hafoin tiha tinan neen Timor-Leste hetan invazaun no okupasaun hosi nia rai viziñu Indonézia, Fernando Sylvan mosu fali ona, hodi fó korajen ba maluk Timoroan sira atu luta kontra dominasaun estranjeira ne’e, atu to’o ikus hetan liberdade no pás. Nia lamenta mós ho Portugál nia reasaun maka la forte hasoru realidade ne’e. Poema Timor-Leste ne’ebé Fernando Sylvan hakerek ne’e, fó sai nia sasin, fó sai nia hakilar:

“Timor,
teu grito fretilin ecoará
com Portugal quieto
com Portugal calado
sem um acto de força a tua força
sem um gesto de orgulho ao teu orgulho
sem um nada de nada a tua História

Mas tu resistirás a Indonésia
e lutarás
e redesfraldarás a tua bandeira
e recantarás o teu hino
e reproclamarás a tua independência

E na liberdade das tuas liberdades
terás a justiça da tua justiça
e no amor do teu amor
terás a paz da tua paz......”

Fernando Sylvan iha vizaun katak, sedu ka tarde, funu Timor-Leste nian hasoru Indonézia atu hetan pás no liberdade, sei to’o nia rohan. Nia fiar katak, to’o ikus Timoroan sira sei ku’u duni ai-fuan ukun rasik an nian. Vizaun ida-ne’e partilla ho momós hosi líder Timor-Leste nian iha estranjeiru, José Ramos-Horta (Prezidente Repúblika atuál Timor-Leste nian) bainhira nia hala’o luta diplomátika iha tinan barak nia laran. Hosi Ramos-Horta nia livru, “Funu: The Unfinished Saga of East Timor”, ita mós bele hetan poema ki’ikoan ida Fernando Sylvan nian kona-ba funu, mak laiha títulu, ne’ebé nia sita:

“Funu, guerra. –A guerra
há-de terminar
a sorrir amor.

Semente a partir-se
tem seu fim na flor.”

Espiritu Mauberismu ne’ebé iha tinan barak haburas no promove hosi Fretilin iha luta ba libertasaun nasionál Timor-Leste nian, inspira “homen das letras” ida hanesan Fernando Sylvan. Liuhosi poema Manifesto Maubere, Fernando Sylvan hakarak haforsa liután determinasaun povu Timor-Leste, povu Maubere nian atu afirma nia identidade rasik. Maluk Timoroan barak iha rai estranjeiru, liuliu iha Portugál ne’ebá, kostume uza poema ne’e iha sira-nia atuasaun kulturál, hanesan omenajen ba lia-na’in ida-ne’e.

MANIFESTO MAUBERE

A cultura é a memória
de um povo que não morre!

A acção é a história
de um povo que não morre!

Ouviram?
Ouviram bem?

A vida é a liberdade
de um povo que não morre!

A independência é a vontade
de um povo que não morre!

Ouviram?
Ouviram bem?

A justiça é a oferta
de um povo que não morre!

A luta é a descoberta
de um povo que não morre!

Ouviram?
Ouviram bem?

Nicolau dos Reis Lobato, líder Timoroan nian ne’ebé mate iha kombate iha ai-laran, iha tinan 1978, laiha dúvida katak, halo Timoroan sira nia morál atu luta ba ukun rasik an sai nakdoko tebes. Fernando Sylvan tenta atu hamoris filafali espiritu luta nian, hodi deskreve Nicolau Lobato nia grandeza, ne’ebé sei kontinua moris no eziste iha Timoroan sira-nia fuan no laran. Poema Vozes Mauberes tuirmai haktuir sentimentu klean ida-ne’e:

VOZES MAUBERES

Uma criança chama:
-Presidente Nicolau Lobato!

Outras crianças chamam:
-Presidente Nicolau Lobato!

Vamos responder-lhes com as vozes dele:
-Presente!
-Presente!

Hanesan omenajen kmanek ida ba Xanana Gusmão (Primeiru Ministru atuál Timor-Leste nian), ne’ebé uluk iha ai-laran sai nu’udar lider prominente rezisténsia nian, Fernando Sylvan hananu iha nia poema tuirmai. Nia uza metafora manu aman atu deskreve funu-na’in, no tara hanesan kroat ka kilat. Maibé, iha nia poema ne’e, nia deskreve katak Xanana, hanesan manu-aman, la uza tara atu hafetu. Ne’e hatudu katak Xanana uza nia matenek, uza nia diplomasia atu manan nia funu-maluk sira.

Poema a Xanana Gusmão

Depois
(mas só depois)
os galos
lutarão sem lâminas

Poema ne’e mós hanesan esforsu ida hosi nia autór nian atu hatan no kompleta knananuk populár ema Timoroan nian, ne’ebe buras iha funu laran, hanesan deskreve tuirmai:

Manu aman Timor-Leste
Manu futu fatin
Lalika tau tara manu futu fatin

Iha seremónia sira bainhira selebra loron boot Timor-Leste nian, ema kostume hanoin filafali funu-na’in sira-ne’ebé mate iha funu laran--luta ba ukun rasik an, hodi halo “um minuto de silêncio”. Hanesan poeta ida-ne’ebé iha hanoin alternativu, Fernando Sylvan reaze hodi hatete iha liafuan poétika sira-tuirmai, hanesan aktu protestu nian ida:

“Pedem-me um minuto de silêncio pelos mortos mauberes
Respondo que nem por um minuto me calarei!”

Francisco Borja da Costa: “ ……Na ponta da minha baioneta/Marcarei na história a forma da minha libertação”

Lia na’in ida-ne’e koñesidu liu ho nia naran apalidu, Borja da Costa bainhira ita ko’alia kona-ba “Sé maka Sé” iha mundu literária Timor-Leste nian. Nia moris “iha Fatuberlihu, iha kosta sul Timor-Leste iha loron 14, fulan-Outubru, tinan 1946. Nia mate ho tinan 30 bainhira Timor-Leste hetan invazaun hosi tropa Indonézia iha loron 7, fulan-Dezembru. Tropás parakedista sira maka oho nia.

Borja da Costa iha nia observasaun di’ak ba kestaun diskriminasaun durante tempu ukun koloniál Portugés nian “bainhira nia tuir obrigasaun militar ba tropaz Portugés no haknaar iha Laclubar. Nia haree katak knaar militar ne’ebé nia hala’o nu’udar
“esperiensia di’ak”tanba nia hetan aten boot atu ko’alia hasoru diskriminasaun rasiál. Liutiha halo hotu knaar militár, nia fila fali ba knaar governu nian. Hosi nia pozisaun iha governu, nia bele observa prosesu sensura ne’ebé la’o iha ukun Portugés. Nia halo peskiza pesoál ba diskriminasaun hasoru ema Timor iha servisu fatin.”

Bainhira Revolucão dos Cravos mosu iha Lisboa iha loron 25, fulan-Abril, tinan 1974 Borja da Costa iha ona Portugal ne’ebá “hala’o estájiu iha “Diario de Noticias” “ Bainhira nia iha Lisboa, “nia haknaar no hela hamutuk ema Timor-Leste seluk iha Casa dos Timorenses, sentru ida ba nasionalista Timor-Leste iha liur. Tuir nia liafuan rasik, nia “politikamente hetan matenek” hosi ema Timor-Leste ne’ebé radikál”

Durante iha Portugal, Borja da Costa nia espiritu literáriu-revolusionáriu hakroat liután liuhosi nia leitura ba obra eskritór famozu sira.“Tuir nia, hakerek na’in ne’ebé iha influensia boot maka Bertold Brecht, Pablo Neruda, Maxim Gorky,”knaar Marxista” no poezia Mao Tsetung nian.”

Borja da Costa nu’udar lia-na’in ida ne’ebé “hakerek poezia iha forma klásika, iha lia-Tetum. Nia imajen sira ne’e hotu kona-ba buat murak sira Timor nian; foho tutun maka kleuk tun sa’e, manu sira iha knua laran, kona-ba mota sira ne’ebé fahe malu no hamutuk filafali ho laiha rohan laek.”

Borja da Costa hahú tenta atu fanun Timoroan sira hodi “loke matan didi’ak hodi haree realidade katak sira moris iha ukun koloniál nia okos” bainhira nia fila hikas tiha mai ona hosi Lisboa iha tinan 1974. Hamutuk ho nia maluk Abílio Araújo iha Fretilin ne’ebé nia rasik halo parte, sira “kria poezia no hananu ne’ebé fo sai hanoin nasaun povu Timor ne’ebé kleur tebes ona moris iha hanehan laran. Sira muda hananu tradisionál….Knaar ba dahuluk hosi rarosan ida-ne’e maka “Foho Ramelau” ne’ebé tuirmai hatene hanesan “hananu revolusaun” Fretilin nian..”

Foho Ramelau
…….
Tan sá timur ulun sudur uai-uain?
Tan sá timur oan ata uai-uain?

Hadeer rai-hun mutin ona lá!
Hadeer loron foun sa’e ona lá!

Loke matan loron foun to’o iha knuak
Loke matan loron foun iha ita rain

Hadeer kaer rasik kuda talin eh!
Hadeer ukun rasik ita rain eh!

Hosi knananuk Foho Ramelau Timoroan sira sinti katak sira tuba metin atu kaer rasik sira-nia destinu, sedu ka tarde.

Iha tinan barak nia laran, durante funu rezisténsia, knananuk ida-ne’e sunu lakan nafatin ema Timoroan sira-nia espiritu atu luta hodi hetan direitu ba auto-determinasaun. Iha vila laran Timor-Leste nian maka knananuk ne’e forsa okupante Indonézia sira bandu Timoroan sira atu labele kanta, maibé iha ai-laran no iha rai estranjeiru ne’ebé Timoroan sira iha ba, porezemplu hanesan Austrália no Portugál, knananuk ne’e ema kontinua rona nafatin.

Iha nasaun ne’ebé de’it iha mundu rai klaran ne’e sempre iha nia inu nasionál rasik. Borja da Costa kontribui nia obra “Pátria, Pátria” ba inu nasionál Timor-Leste nian. Bainhira independénsia Timor-Leste nian deklara iha loron 28, fulan-Novembru, tinan 1975 inu ne’e hananu ba dahuluk públikamente.

Hino Nacional

Pátria, pátria!
Timor-Leste, nossa Nação
Glória ao Povo e aos heróis
Da nossa Libertação.

Vencemos o colonialismo
Gritamos, abaixo o Imperialismo
Terra Livre, Povo livre
Não, não a exploração.
Avante unidos
Firmes e decididos
Na luta contra o Imperialismo
O inimigo dos Povos
Até a vitória final
Pelo caminho da Revolução

Pátria, pátria!
Timor-Leste, nossa Nação
Glória ao Povo e aos heróis
Da nossa Libertação.

Tinan atus ba atus, Portugál ukun Timor-Leste. Timor-Leste nia ema sira moris iha opresaun boot nia laran. Hafoin tiha prosesu dezkolonizasaun Timor-Leste nian ne’ebé, to’o ikus, la hamosu rezultadu di’ak iha tinan 1970 nia laran, Timor-Leste tenke obrigadu enfrenta invazaun no okupasaun Indonézia nian durante tinan 20 resin. Ema Timoroan sira sinti katak sira la sai na’in rasik ba sira-nia rain ho okupasaun ida-ne’e. Sira moris iha nakukun, sira moris laiha liberdade. Poema “O Rasto da Tua Passagem” tuirmai deskreve Borja da Costa nia revolta maka’as kontra asaun kolonializmu no forma libertasaun povu kolonizadu sira-nian. Ativista Timoroan sira iha Austrália konsege halo gravasaun ba deklamasaun poema ida-ne’e ho lian-Inglés no lian-Portugés no buka atu halo sirkulasaun gravasaun ida-ne’e iha Timor-Leste laran no iha Indonézia klandestinamente, durante tempu rezisténsia. Deklamasaun poema ida-ne’e ajuda kehe ahi espiritu nasionalizmu nian, liu-liu iha juventude Timoroan sira-nia fuan laran, ne’ebé frekuenta universidade sira iha Indonézia.

O Rasto da Tua Passagem

Silenciaste minha razão
Na razão das tuas leis
Sufocaste minha cultura
Na cultura da tua cultura
Abafaste minhas revoltas
Com a ponta da tua baioneta
Torturaste meu corpo
Nos grilhões do teu império
Subjugaste minha alma
Na fé da tua religião

Saqueaste
Assassinaste
Massacraste
Pilhaste

Minha terra, minha gente
Banhada em sangue
Escorragada, exangue

Barbaramente civilizaste na demagogia da tua grei
Brutalmente colonizaste na ambição da tua grandeza

Na ponta da tua baioneta
Assinalaste o rasto da tua passagem
Na ponta da minha baioneta

Marcarei na história a forma da minha
Libertação

João Aparício: “…….Timor, ó Terra minha,/És o meu nome!”

Laiha informasaun barak atu deskreve kona-ba poeta foin sa’e oan ida-ne’e. Haktuir ba situs-web Editora Caminho nian katak “João Aparício ne’e nu’udar poeta ida ne’ebé sai refujiadu iha Portugál. Iha tinan 1999 nia hala’o knaar hanesan aprezentadór ida ba Rádio Renanscença, Lisboa iha programa Timor, Sol Nascente, ne’ebé fó sai diariamente iha Timor-Leste. Nia públika tiha ona obra poétika iha livru ho títulu Versos Oprimidos ne’ebé nia uza naran pseudónimu Kay Shalay Rakmabean iha tinan 1995. Hafoin tiha iha tinan 1999, nia públika livru poezia ho títulu A Janela de Timor, no iha tinan 2000 nia publika tan livru poezia ida ho títulu Uma Casa e Duas Vacas.

Poema sira balu ne’ebé foti atu diskuti no analiza iha ensaiu ida-ne’e mai hosi livru A Janela de Timor. Lansamentu ba livru ne’e hala’o iha Lisboa, iha fulan-Abril, tinan 1999. Iha parte nia diskursu ba lansamentu ne’e, João Aparício afirma nia vizaun poétika hanesan tuirmai, “O sofrimento do Povo de Timor foi e continua a ser o alicerce da minha poesia. Não vivi em mim mesmo. Vivi a vida e alma dos meus irmãos
timorenses. Fui obrigado a reflectir mais cedo sobre o mundo e sobre o drama
da minha Pátria. Aquilo que escrevi é o que maioria do Povo de Timor pensa
e sente, desde que a tragédia se abateu sobre nos. É a sumula da
consciência de um Povo que está presente: a consciência do Povo de Timor. É pensar de modo novo o que foi dito e vivido pelos meus antepassados e pelas gerações de actualidade."

João Aparicio nia afirmasaun ne’ebé dekreve iha leten ne’e han malu loloos ho saida maka poeta Libanéz, Kahlil Gibran hatete kona-ba esensia poeta nian katak, “The poet is the mediator between the creative power and people” Hanesan poeta, João Aparício prenxe kritéria atu sai portavós ba nia povu nia moris, ne’ebé nakonu ho midar no moruk.

Poeta sira iha ne’ebé de’it kuaze iha karakterístiku hanesan. Siha iha domin boot ba sira-nia hun no abut moris nian. Hanesan raan Timor-Leste nian ida, João Aparício fó valór boot tebes ba nia rain doben, Timor-Leste nia ezisténsia. Nia apresia tebetebes panorama foho boot tolu: Ramelau, Matebian no Kabalaki nian, ne’ebé Timor-Leste iha. Kona-ba ida-ne’e, nia haktuir iha poema Meu Nome tuirmai:

Meu Nome

"Timor,
Imagem viva de Ramelau, Cablaqui e Matebian,
Tres almas gemeas, imortais e sagradas,
Loucas no combate e mansas no amor.

Timor, o Terra minha,
E's o meu nome! "

João Aparício haree Timor-Leste hanesan nia bersu moris nian, ne’ebé nia sempre hadomi. Timor-Leste hanesan nia klamar, hanesan Timoroan sira-nia klamar. Poema Timor-Leste deskreve sentimentu ida-ne’e:

Timor-Leste

És o meu berço natal,
Onde p’ra sempre Te amarei,
E onde sempre Te Espero!

Jamais voltarei a perder-Te..
P’ra que continues a ser
Alma minha, terra úbere.

Ahi-oan Timor-Leste nia luta ba ukun rasik kuaze atu mate mohu ona molok massakre Santa Cruz akontese, ne’ebé fanun mundu tomak nia konsiensia katak iha Timor-Leste iha buat ruma la’o la loos. Loron rua tiha hafoin massakre ne’e akontese, João Aparicio foti nia kaneta no buka atu hato’o nia sentimentu, no buka atu hato’o korajen ba povu Timor-Leste nian maka tama iha momentu lutu nasionál nia laran. Ho poema Timor-Pedra-de-Toque nia enkoraja nia maluk sira:

TIMOR—PEDRA-DE-TOQUE

Timor,
Pátria da ha’u-inan e dos aswain,
Está as escrever a Sua História
Com letras de sangue e de lágrimas,
Está a construir o Seu futuro
Com os cadáveres dos Seus filhos.
……
……
Timor,
Pátria de Xanana e dos jovens de Santa Cruz,
Continuará a bater os portões do mundo
Com a Sua mão cansada e ensanguentada;
Continuará a gritar para Portugal
Com a Sua voz de irmãos de séculos.

…………”

Xanana Gusmão ho nia karakterístiku revolusionáriu, ne’ebé Timoroan barak tuir nia hanesan sira-nia matan-dalan iha luta ba libertasaun nasionál inspira João Aparicio atu fó sai nia hanoin iha poema Xanana –Mito tuirmai:

XANANA-MITO

És o oan-mane-kmanek de todas as mães,
O maun Boot X dos nossos jovens,
O áman das crianças de Timor…

És a uma lulik dos velhos,
O lia-na’in dos sábios..
És o mito do povo de Timor-Leste.
…….”

Rezisténsia Timor-Leste nian tama fali iha faze nakadoko bainhira Xanana Gusmão tropa sira Indonézia nian kaer iha Dili iha loron 20, fulan-Novembru, tinan 1992. Timoroan sira laran taridu, laran susar, laran tanis tebes, konserteza. João Aparício hamrik filafali ho nia kaneta, dezafia Timor-Leste nia funu-maluk sira hodi dehan iha poema Xanana tuirmai,

XANANA

Caíste nas mãos do inimigo;
Em angústia e luto está
O coração do teu povo amado…
Quem te traiu, meu irmão?
Que te traiu?
…….
…..
Toda a ilha chora…
Todos os homens de boa vontade choram..
Até os túmulos dos heróis choram por ti…”

Relevansia Obra Poétika sira Iha Kontestu Timor-Leste nian iha Loron-Ohin no Loron- Aban

Timor-Leste oras ne’e moris iha ukun nia laran. Desde 20 Maiu, tinan 2002 Timor-Leste restaura hikas nia indepéndénsia. Timor-Leste tama ona iha komunidade internasionál nia leet hanesan nasaun livre, independente no soberanu. Hanesan mós ho nasaun sira seluk, Timor-Leste iha nia pasadu ne’ebé nia hakat liutiha ona, iha prezente maka oras ne’e la’o daudaun ho intensidade, no iha nia futuru maka sei mehi atu alkansa.

Atividade dezenvolvimentu nian hala’o iha aspetu hotu-hotu. Pergunta ida maka mosu: oinsá relevansia obra literária poeta Timoroan sira-nian iha aspetu dezenvolvimentu kulturál iha oras ne’e, no iha aban bain rua?

Obra poeta na’in tolu: Fernando Sylvan, Francisco Borja da Costa no João Aparício nian, sein dúvida iha knaar boot atu hamoris nafatin valór sosiál, polítika, no kulturál ne’ebé sira fiar ba Timor-Leste nia vida-moris hanesan nasaun soberanu ida iha mundu rai klaran.

Hanesan indivíduu ida, Fernando Sylvan mehi atu harii buat foun. Nia hakarak hadomi ema, idea no sasan sira. Nia iha serteza ba pás iha futuru. Mehi ida-ne’e bele partilla mós hosi nia maluk Timoroan sira, ne’ebé halo parte hanesan sidadaun sira mundu nian. Iha liña poema ida maka lahó títulu, nia hananu:

“…… Quero só ajudar a propor a outra vida/Quero só ser mais um a fazer novo mundo.
Tenho de amar pessoas e coisas e ideias.
Tenho de ter certezas na paz do futuro.”

Labarik sira nu’udar futuru nasaun nian ne’ebé sei kontinua luta foun ida mundu modernu nian kontra buat sira maka hanesan: kiak, hamlaha, analfabetizmu, n.s.t.. Nia husu ba labarik sira atu hadeer ona:

Acorda
Meu filho
Acorda..
Não podes
Dormir sonhar:
Guerrilheiro tens de ser
Que o povo
Tem de lutar!

Valór unidade nu’udar valór klasiku ne’ebé sei kontinua relevante iha prosesu harii nasaun. Lia fuan cliché dehan, “A união faz a força” kontinua sai matan-dalan ida-ne’ebé bele konsolida vida nasaun nian. Unidade nasionál Timor-Leste nian maka metin sei lori Timor-Leste atu alkansa estabilidade iha oras ne’e no aban bairua. Borja da Costa, dezde tinan 1974, halo tiha ona apelu ba Timoroan sira atu hamutuk. Poema Kdadalak espresa nia vizaun poétiku:

Kdadalak

Kdadalak suli mutuk fila ué inan
Ué inan tan malu sá ben ta’han

Nanu’u timur oan sei hamutuk
Hamutuk atu tahan anin sut taci
………
KDADALAK SULI MUTUK FILA UÉ INAN
TIMUR OAN HAMUTUK TANE ITA RAIN

Iha mundu ohin loron, tenke halakon opresaun iha forma oioin. Iha Timor-Leste ne’ebé livre no independente, tenke iha mudansa mentalidade ba nia ema sira. Poema Povu Maubere Sei La Sai Atan ba Ema Ida kontinua fó hanoin Timoroan sira kona-ba buat sira-ne’e:

“…..
Ita tenke hamosu
Moris foun ida
Atu haluha tiha
Katak povu ne’e sei sai atan
….
Ita tenke hamosu
Ema foun ida
Husi rai ne’ebé ita hamrik ba ne’e

Ita tenke harahun
Tauk no todan
Opresaun koloniál”

Hanesan mós Fernando Sylvan hananu iha nia poema Manifesto Povo Maubere, atu marka identidade kulturál Timoroan sira-nia rasik, Borja da Costa mós hakarak Timoroan labele tan sai atan ba ema ida iha oras-ne’e, bainhira sira goza namanas sira-nia ukun-an:

ITA TENKE HAKILAR HO LIAN MAKAS TEBES
KATAK POVU TIMOR
POVU MAUBERE
LA SAI ATAN
BA EMA IDA

Funu-na’in sira-nia luta iha pasadu atu ukun rasik an la saugati. Sira-nia rezultadu luta nian maka ohin loron Timoroan sira hetan ona liberdade, maka sira hein iha tinan barak.
Nu’udar nasaun ida, nudar povu, Timoroan sira labele haluha sira-nia aswain sira. Borja da Costa fó hanoin Timoroan sira atu hamutuk ho nia iha “Um Minuto de Silêncio” hanoin hikas aswain sira-nia knaar:

“….Hakmatek ba,
Imi-nia hakmatek, ita-nia hakmatek
BA MINUTU IDA
Oras atu hakmatek
Ba hakmatek tempu nian
Ba moris nian
Ba ema hirak be saran an

BA RAIN
BA NASAUN
BA POVU
BA
ITA-NIA LIBERTASAUN
HAKMATE BA-MINUTU IDA ATU HAKMATEK

Dezde tinan 1976, João Aparício hakarak mós konvida maluk Timoroan sira, bainhira moris ona iha ukun-an nia laran, atu simplesmente moris ho hakmatek, lakohi iha funu, no hakarak kabun bosu:

MINHA PAZ

Sou rouxinhol do Oriente,
Alma de rosas…

Não querro guerra
Porque me rouba a paz

Quero mais arroz
E uma simples guitarra

LIAFUAN IKUS

Hanesan mós povu iha rai ne’ebé de’it atu bele sobrevive iha aspetu hotu-hotu, ema Timoroan sira tenke, hamutuk ho nia poeta sira, halo beibeik reflesaun: hateke ba pasadu hanesan lisaun boot atu aprende, moris iha prezente ho fuan no laran tomak, no hein atu hakoak loron-aban ho laran ksolok no kmanek. Atu reforsa kompromisu ida-ne’e, Kahlil Gibran hakerek tiha ona katak, “But if in your thought you must measure time into seasons, let each season encircle all the other seasons, and let today embrace the past with remembrance and the future with longing.”

Referénsia:

APARICÍCO, João—A Janela de Timor, Editorial Caminho, Lisboa, 1999
BREYTENBACH, Breyten --End Papers, McGraw-Hill, 1987
CAMÕES--- Revista de Letras e Culturas Lusófonas, Julho-Setembro, 2001
EVANS, Boddy Alistair-- Internet (About.Com), “Biography: Antonio Agostinho Neto
FERRIS, Anthony—Spiritual Sayings of Kahlil Gibran, New York, 1962
INSTITUISAUN SAHE BA LIBERTASAUN--Poezia Borja da Costa iha Luta
Hasoru Kolonializmu, Dili, 2005
GIBRAN, Kahlil – The Greatest Works, Jaico Publishing House, Mumbai, 2003
JOLLIFE, Jill—EAST TIMOR Nationalism & Colonialism, Queensland, 1978
SYLVAN, Fernando—A Voz Fagueira de Oan Timor, Colibri, Lisboa, 1993

Fonte: http://lianainlorosae.blogspot.com/

Monday 3 August 2009

Titulu Laiha....

Metan ka mutin nia oan halimar hamutuk.
Lorosa'e ka Loro Monu nia oan halimar hamutuk.
Integrasionista ka Independentista nia oan halimar hamutuk.
Mauhu ka Funu nain nia oan halimar hamutuk.

Metan nia oan hamnasa fo haksolok ba ita hotu.
Mutin nia oan tanis ita hotu nia mata ben.
Lorosa'e nia oan la eskola ita hotu sei moe.
Loro monu nia oan moras ita hotu nia sala.

Labele temi tan Integrasionista.
Labele temi tan Independentista.
Labele temi tan mauhu,
Labele temi tan funu nain.
Labele temi tan Lorosa'e.
Labele temi tan Loro Monu.

Musisi sira buka fatin atu hananu.
Hakerek nain sira naok tempu hodi hakerek.
Inan-aman entrega sira "neon no moris" iha Aman Maromak nia liman.

Uluk, uluk liu, hau la hatene saida maka Lorosa'e no Loro Monu.
Uluk, uluk liu, hau hatene deit maka Timor.
Uluk, uluk liu, ema hotu ho "orgulho" temi Timor Lorosa'e.
Uluk, uluk liu, nein ema ida imajina katak sei mosu funu entre Lorosa'e kontra Loro Monu.

Bainhira, bainhira ita nia neon klot, ita sei temi nafatin Lorosa'e kontra Loro Monu.
Bainhira, bainhira ita nia neon la book-an, ema sei fasil esplora ita nia moris.

Agora, agora to'o ona funu entre Lorosa'e kontra Loro Monu.
Agora, agora to'o ona temi bei-beik Lorosa'e konta Loro Monu.
Agora, agora husik labarik sira moris iha haksolok nia laran.
Agora, agora husik labarik sira moris kahur malun entre: metan, mutin, Lorosa'e, Loro Monu, integrasionista, Independentista, mauhu no funu nain.
Agora, agora husik ba ita sai KNUA ida deit.
Agora, agora mai ita hanorin labarik sira hodi hadomi manu fuik sira.
Agora, agora mai ita moris fila fali hanesan uluk, laiha Lorosa'e kontra Loro Monu iha ita nia moris loro-loron.

Kada vez labarik sira tebe bola barak liu tan, sira sei senti haksolok no hamnasa barak liu tan.

Moris ne'e atu hakerek deit, hau sei hakerek nafatin.
Kuandu labarik sira hamnasa no haksolok, sasan sira nebe ita bolu "benda mati" mos sei haksolok.
Hananu ho lian midar sei furak atu rona.
We nebe sulin hosi we matan halo barulhu iha hau nia neon.

Celso Oliveira

Saturday 1 August 2009

Titulu laiha.....



Moris ne'e buat ida furak.
Bainhira ita tau ita nia-an iha fatin lolos.

Moris ne'e buat ida simples.
Bainhira ita fiar iha ita nia neon no hahalok.

Moris ne'e sei iha sentidu diak,
Bainhira ita moris iha familia nia laran.

Ita nia familia maka ita nia forsa.
Bainhira ita moris iha familia nia laran, ita sei senti lolos moris ninia sentidu.

Ita moris iha mundu modernu, dalabarak maka ita monu.
Maibe ida ne'e la signifika ita sei labele atu hamrik fila fali.
Bainhira ita monu, ita sei haka'as-an atu hamrik fila fali.
Lao nafatin ba oin.

Ema ida-idak moris tuir nia kbit.
Ema ida-idak moris tuir nia hanoin.

Se hau bele hakerek, hau sei hakerek nafatin.

Celso Oliveira