My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Friday 30 September 2011

Dunia Internasional dan Timor Leste

Sebagian orang berbicara tentang perang tetapi mereka tidak pernah hidup dalam perang. Mereka tidak pernah merasakan pahitnya perang. Mereka tidak pernah merasakan penderitaan, kesengsaraan dan kematian akibat perang. Sebagian orang berbicara tentang perang karena mereka pernah hidup dalam perang. Mereka pernah merasakan penderitaan, kesengsaraan dan kematian akibat dari perang. 

Tentang perang di Timor Leste, 1975-1999, semua orang Timor Leste telah menderita, hidup sengsara dan mati karena perang. Oleh karena itu, berpatokan kepada penderitaan, kesengsaraan dan kematian selama 24 tahun, seharusnya mereka berani berbicara kepada dunia internasional tentang perang itu sendiri. Mereka boleh bercerita kepada dunia internasional tentang hubungan antara "perang dan manusia", "akibat-akibat dari perang", "kenapa perang terjadi di Timor Leste", "bagaimana perang di Timor Leste", "bagaimana orang Timor Leste ingin hidup aman dan sejahtera setelah perang", dan lain-lain.

PM Timor Leste Xanana Gusmao, dalam setiap kesempatan internasional, ia selalu berbicara tentang "Timor Leste: Dari Konflik Menuju Stabilitas". Hal tersebut bisa dimengerti karena ia pernah hidup dalam perang dan ia tahu persis akibat perang bagi kemanusiaan. Oleh karena itu, didalam setiap kesempatan internasional, ia berbicara tentang beberapa harapan dari orang Timor Leste sendiri paska perang. Harapan dari orang Timor Leste paska perang adalah: kesejahteraan, kemakmuran, pembangunan nasional, keadilan, ketenangan, dan lain-lain.

Oleh karena itu, berbicara tentang apa yang seharusnya dilakukan untuk membangun sebuah negara Timor Leste paska perang, bagi saya lebih berpatokan kepada suatu pembangunan kemanusiaan. Alias, bagaimana dunia internasional memberi bantuan yang mengarah pada pembangunan kemanuasiaan.  

Menurut saya, perang itu sendiri adalah sebuah ambisi. Tetapi setelah perang manusia memiliki ambisi untuk hidup sejahtera, aman, adil dan makmur.  Karena kesejahteraan, kemakmuran, keamanan dan keadilan bukan sebuah hadiah yang harus diberi kepada rakyat Timor Timur tetapi adalah hak rakyat Timor Leste dimasa paska perang.

Selamat membaca...Uma boa leitura....

Celso Oliveira




Monday 26 September 2011

WHERE THE SUN RISES / ONDE NASCE O SOL


28 Setembro | 21h45 | documentario 


WHERE THE SUN RISES / ONDE NASCE O SOL

No dia em que a Universidade de Coimbra atribui o Grau de Doutoramento Honoris Causa a
Kay Rala Xanana Gusmão, o Salão Brazil abre as suas portas a este fantástico documentário. 
Diversas foram as vezes que nos associámos a eventos sobre Timor-Leste, desta vez 
fica esta sentida homenagem a Kay Rala Xanana Gusmão. Seja Bem-Vindo a Coimbra!




XANANA GUSMÃO é uma lenda viva do nosso tempo. Este poeta guerrilheiro 
liderou a luta de libertação, de 24 anos, contra a ocupação indonésia de 
Timor-Leste, sete desses anos a partir de uma prisão em Jacarta. 
Ele escalou todos as montanhas do país (descalço!), sobreviveu ao mato e lutou 
ao lado de seus compatriotas. Ele ouviu-os gritar o seu nome quando caíam na 
batalha. Essas vozes continuam a assombrá-lo. Ele surgiu, após as 
dificuldades de encarceramento, não amargo, mas como o principal defensor do 
perdão e da reconciliação. Ele é respeitado pelos seus antigos perseguidores, 
e amado pelos guardas da sua antiga prisão. Xanana Gusmão é globalmente
reconhecido como um extraordinário homem da paz, um combatente da liberdade, 
um líder visionário - uma inspiração.

Ele é também um homem de humildade, paz de espírito, carisma e humor.

Sobre o que é este documentário?
ONDE NASCE O SOL / WHERE THE SUN RISES é uma exploração da natureza e 
do poder do perdão. Líder de Timor-Leste e, agora ex-Presidente, Xanana Gusmão
é o veículo desta exploração. A sua história é um microcosmo da história da luta de 
libertação de Timor-Leste pela. Independência, e luta actual do jovem país para a 
libertação do ódio, e por um futuro viável como nação independente. 
A longa jornada de Gusmão, através da guerra e da prisão, e a sua transformação 
pessoal, da amargura à "paz de espírito", conta uma história íntima e poderosa 
da jornada corajosa para o perdão e para a verdadeira liberdade.

Porquê assistir a este filme?
ONDE NASCE O SOL / WHERE THE SUN RISES é o único documentário inteiramente 
narrado por um Chefe de Estado. É o primeiro e único filme no qual o Presidente 
Xanana Gusmão concordou ser pessoalmente envolvido. O roteiro de filmagem 
inteira foi organizado exclusivamente para o documentário e Gusmão viajou expressamente 
para esta produção. Esta história é uma jornada de múltiplas dimensões: de 
transformação pessoal através da guerra, da prisão, do sacrifício, e do ódio ao 
perdão, levantando a nação a partir das cinzas. Atravessando o tempo e a história, é 
também uma viagem física, em todo o comprimento e largura, pelo acidentado 
terreno do Timor-Leste e suas paisagens deslumbrantes, revelando ao mundo, pela 
primeira vez, a beleza estonteante do país. Uma produção sem precedentes.

Festivais
Jakarta Intl Film Festival 06 – Amnesty Intl MOVIES THAT MATTER award
Australian Cinematographers Society – Gold Award cinematography
Asian Festival of 1st Films 2006 – Best Documentary Award nominee
DOCNZ 2006 – Best International Documentary Award finalist
Sydney Film Festival 2006 – Top 3 Documentaries, Audience Award
AFI Dallas International Film Festival 2007 – In Competition
Melbourne International Film Festival 2006 – Official Selection
Amnesty International FF Netherlands 2007 – Official Selection
Bangkok International Film Festival 2007 – Official Selection

Detalhes Técnicos
Duração 81 minutos
Língua Inglês com algum Português e Tétum
Legendas Português
Formato DigiBeta PAL, 16:9 anamorphic, colour, stereo sound
Edição May 2006
Sitio oficial: http://wherethesunrises.com/index2.html
Agradecimentos especiais a: Grace PhanHelena EspadinhaMargarida AzevedoTelmo Costa entre muitos outros.

Fonte: http://salaobrazil.blogspot.com/2011/09/28-setembro-21h45-documentario-where.html

Friday 23 September 2011

Hau Nia Vizita ba Timor Leste

(Timor Leste Haka'at ba Dezenvolvimentu)



Foin daudaun hau halo vizita partikular ida ba Timor hafoin tinan 10 tiha hau husik hela rai Timor. Desta vez hau desidi liu hosi Bali, Indonesia. (Hau nia vizita dala rua ba Timor, liu hosi Darwin, Australia, 2000, 2001).

Pela primeira vez hau foin tau fali ain iha teritoriu Indonesia hafoin tinan 15 tiha hau sai hosi Indonesia. Tinan 15 tiha hau foin tama fali teritoriu Indonesia hafoin tinan 12 Timor Leste livre hosi Indonesia iha 30 de Agostu 1999.

La hanesan tinan 15 liu ba nebe hau ba moris iha Indonesia nudar activista pro-kemerdekaan. Tinan 1 ne'e hau tama Indonesia nudar ema normal hodi halo transitu, i, hela kalan ida, dia seguinte ba liu Timor. Sentimentu nebe iha maka ne'e: "hau senti orgulho ho povo Indonesia nebe pasifiku i simpatiku. Timor Leste no Indonesia bele habelar relasaun bilateral ida diak i forti".

Iha ona Timor Leste, desta vez hau senti livre tebe-tebes hodi sirkula tun-sae iha Dili laran ba to'o fatin seluk tan. La hanesan ho tinan 10 liu ba nebe Timor Leste sei iha dominiu hosi ema internasional sira, Untaet no Interfet. 

Tinan ida ne'e oin seluk tebes. Tamba, kuandu ita luta ba rai ida nia ukun-an, ita tenki fiar katak kualker sistema nebe mosu/hari'i iha rai ne'e ninia objektivu maka atu fo'o proteksaun ba ninia sidadaun rasik, atu hadia politikamente, ekonomikamente, kulturamente rai no povo ne'e ninia moris. Ne'e duni, tinan ida ne'e hau hare'e mudansa barak, hosi aspektu mental to'o dezenvolvimentu fiziku iha Timor Leste. Hau iha esperansa katak "neneik maibe sei lao duni ba oin. Loron ida Timor Leste sei sai diak, sei sai rai dezenvolvidu ida, ema hotu-hotu sei moris iha harmonia nia laran".

Dezenvolvimentu fiziku nebe ohin loron halao iha Timor Leste seidauk to'o iha territoriu tomak. Tamba iha fatin balun seidauk iha estrada, seidauk iha eletrisidadi, etc...
Por exemplo: iha suku Fatumakerek, sub distritu Laklubar, distritu Manatuto to'o agora seidauk iha estrada no eletrisidadi.

Ezisti korupsaun. Ministru ou ministra balun sai riku derepenti. Ne'e duni, ita hotu-hotu tenki deposita konfiansa ba KAK hodi halo servisu diak i lolos.

Konaba seguransa, kuandu halo komparasaun tinan 10 liu ba, ou, depois de krisi nasional 2006, ohin loron komesa rekupera daudaun sistema seguransa nasional. Target 1 hosi target seluk-seluk nebe governu AMP, lideradu hosi PM Xanana Gusmao hakarak atu atinji maka estabilidadi nasional, tamba, kuandu laiha estabilidadi, entaun dezenvolvimentu sei la lao. Ne'e duni, objektivu ida ne'e merese hetan apoio total hosi povo Timor tomak, Igreja Katolika, partidus politikus, etcc....

Iha parti seluk, hau hare'e katak ema barak komesa rekupera sira nia uma adat/sira nia lisan/sira nia kultura nebe hetan destruisaun duranti okupasaun Indonesia. Independensia signifika fo'o oportunidadi hanesan ba ema hotu-hotu hodi rekupera sira nia moris, espiritualmente i fizikamente.

Preparasaun ba eleisaun 2 (presidensial no lejislativa) 2012, hau hare'e partidus politikus komesa halo kampanya maka'as. 2012 sei sai festa demokrasia bo'ot iha Timor Leste, i, sei sai hanesan exame ida ba Timor oan tomak, liu-liu politikus sira.

Laiha tauk, laiha hakfodak, laiha reseio hasoru eleisaun 2012 tamba ema Timor oan hotu-hotu iha komitmentu atu hadia sira nia rain. Liu hosi eleisaun 2012, Timor oan hotu-hotu hatudu sira nia maturidadi politika.

Popularidadi PM Xanana Gusmao bo'ot liu Mari Alkatiri nian. Iha Timor, ema hotu-hotu koalia konaba ba Fretilin maibe hare'e ba Mari nia figura, halo ema hotu sai baruk tamba lideransa maximu iha Fretilin koloka tiha ona problema barak iha Fretilin nia laran, halo Fretilin sai rahun, rungu-ranga, etc...

Politika dezenvolvimentu nebe oras ne'e daudaun PM Xanana Gusmao halo, merese apoio total hosi povo Timor tomak, Igreja Katolika, Veteranus, partidus politikus, sociedadi civil, grupu feto, artes marsiais, universitarios, ONG, etc...

Hau iha serteza katak ema Timor oan hotu-hotu sei kontinua fo konfiansa ba Kayrala Xanana Gusmao atu kaer tan peridode 1 nudar PM Timor iha tinan 2012-2017.

Celso Oliveira, 

Friday 16 September 2011

Maijen Taur Nia Resigna-an Hare'e Hosi Aspektu Humana

Hosi: Celso Oliveira*

Abertura

Bainhira hau le notisia konaba pedido formal hosi Major General Taur Matan Ruak nebe husu resigna-an hosi FFDTL, primeira kestaun nebe hau koloka maka kestaun humana.

Maioria opiniaun sirkula nasional i internasionalmente hateten katak Maijen Taur sai hosi FFDTL hodi prepara-an ba eleisaun presidensial nebe sei realiza iha tinan oin, 2012. To'o ohin loron kontinua sirkula opiniaun ida ne'e iha povo nia le'et.

La iha ema ida mak duvida ho "Nasionalismu no Patriotismu" hosi Maijen TMR no seluk-seluk tan. Jerasaun ida ne'e maka lori funu hosi inisiu to'o hotu (fim) hodi ohin loron ema Timor oan hotu-hotu bele tu'ur ho "digna" nudar ema independenti i "menikmati hasil kemerdekaan". Jerasaun ida ne'e maka halo hodi ohin loron Timor Lorosae sai espasu bo'ot ba Timor oan hotu, seja nia uluk nudar integrasionista/autonomista/mauhu, seja uluk nia nudar independentista/lutador ba ukun rasik-an. Jerasaun ida ne'e hatudu tiha ona sira nia "NASIONALISMU no PATRIOTISMU" ba rai Timor. Jerasaun ida ne'e la sura kole, susar, terus no mate. 


Maijen Taur: Hosi militar ba vida civil

Fila fali ba kestaun humana nebe hau koloka iha leten relasiona ho Maijen Taur Matan Ruak resigna-an hosi FFDTL, hau apresenta hanoin simples nebe laos politiku, laos militar. Maibe, puramente humana.

Nudar ema normal, ema hotu-hotu, hafoin tiha funu sira buka atu moris iha ambienti ida diferenti. Laos kontinua moris iha funu nia laran maibe buka moris hakmatek, iha dame no domin nia laran. 

Ita hotu-hotu hatene katak Maijen Taur dedika nia-an iha moris militar duranti tinan 36 nia laran. Tinan 36 laos fasil atu ema ida moris nudar militar iha tempu funu nia laran. Hafoin tiha funu, Maijen Taur hakarak dedika ninia tempu iha vida civil, vida familia nian. Tamba desejo funu nain ida nian maka hafoin tiha funu, nia tenki moris hakmatek ho nia familia no maluk sira. Maijen Taur hakarak atu dedika nia tempu ba nia familia, amigos, leitura, divertimentu, etc...

Ita hotu hatene katak Maijen Taur ema ida sinceru, simples, i, sempre iha hanoin diak ba rai no povo Timor.

Ho resignasaun ne'e, ida ne'e la signifika katak Maijen Taur husik ninia responsabilidadi nudar ema Timor, nudar ema militar, nudar ema funu nain. Ninia espiritu atu servi rai no povo Timor kontinua existi, kontinua moris permanenti iha nia fuan laran. Maibe, modelu servi rai no povo Timor oin seluk ona -alias- laos militar, laos politiku.

Maijen Taur sei dezenpenha liu funsaun nudar homem da familia hodi kontinua hatudu exemplu diak ba jerasaun foun.

Parabens ba Maijen Taur Matan Ruak.

* Timor oan hela iha rai liur

Wednesday 14 September 2011

Se Mak Bolu Xanana Traidor, Nia Mak Traidor Duni


Komandante LERE ANAN TIMUR. Ha’u hanoin liafuan filozofia ha’u kombibiu mós baruk. Ha’u nia planu ne’e hanoin atu oho ema, hasai ema nia kilat para bele aumenta ita nia kapasidade kombate. Ida ne’e de’it


Brigadeiru Jeneral Lere Anan Timur

Ema barak koñese Asuwa’in ida ne’e. Temperamentu realsa, dixiplina no mós gosta lee. Tito Cristovão ‘Lere Anan Timor’ da Costa. Moris iha Iliomar Lospalos 2 de Fevereiru 1952. Esperiénsia iha militár komesa kedas iha tempu Portugés. Maski konsege eskola téknika agrikultura iha Fatumaka, Baukau. Ba Lere, situasaun difisil liu ba nia durante funu, bainhira militár Indonézia tiru kanek nia entre Same ho Ainaru. Liman kanek, ain rua tiru kanek hotu to’o nia liman fuan rua mós lakon. Tuir mai inter vista espesiál ne’ebé José Belo husi TEMPO Semanál halo ho jenerál fitun ida F-FDTL ne’e.
Ita boot, bele konta istória kona ba ita nia moris?
Ha’u oan primeiru husi inan naran Filipa. Ha’u nia inan jerasaun husi Don Leimeta husi Iliomar. Ha’u nia aman hanesan ema bai-bain. Médiu, la’ós riku liu mós laiha. Ha’u mai husi jerasaun ida ne’e. Ami hamutuk mane na’in 4 no feto na’in 2. Ha’u SD (Eskola Primária) iha Iliomar, mais la konsege remata. Depois hau halo tinan 7, Liurai Soru lori ha’u ba misaun Fuiloro. Ha’u eskola iha ne’ebá apartir 1960 komesa ho ABC ba kartilla primeira klase, segunda klase, terseira klase. Ha’u hakotu ha’u nia eskola kuarta klase iha tinan 1965, iha misaun Salezianu Fuiloro. Iha eskola, ha’u fraku liu mak kona-ba Matemátika. Mais, kona-ba Lisaun Portugés, sai ha’u nia gostu. Remata tiha eskola iha Fuiloro, ha’u aproveita tinan rua tuir eskola militár iha Lospalos. Depois eskola militár kuaze tinan 4 ou 5, iha tinan 1969 ha’u konsege rejistu iha Koléjiu Fatumaka, tuir eskola tékniku agrikultór nian. Ha’u gosta liu mak futeból. Ha’u moris iha dia 2 Fevereiru 1952. Momentu ne’ebá, katekista ida naran Carlos fó ha’u nia naran Tito. Tanba, dia 2 ne’e loron Santu Tito nian. Husi ami mane na’in 4, so ha’u mesak mak moris. Ha’u nia alin na’in tolu mate hotu iha funu laran. Ida mate iha 1994, ida fali mate iha 1987 no ida seluk mate iha 1988.
Husi saudozu na’in tolu ne’e se mak jenerál lembra husi sira?
La’ós sira na’in 3 de’it mak mate. Maibé, ha’u nia aman mós ema kaptura iha momentu la’o hamutuk ho ha’u iha 1991. Kaptura lori ba Bagia. Tanba, traidór sira laran moras sona hau nia katuas ho bee to’o nia mate iha 1992. Depois, tuir mai ha’u nia inan mate iha 2006. Tanba sira laran moras, fó ai-moruk venenu ha’u nia inan ho aman mós mate. Se kuandu ha’u nia alin na’in tolu no ha’u nia inan-aman mate nia dehan, ne’e konsekuénsia funu. Mais, moralmente nu’udar inan-aman no maun ho alin, ita hadomi malu. Maibé, liga ba nasaun, uluk ita ba halo funu ema ida la obriga ita, tanba konsekuénsia ba buat hotu-hotu. Ha’u nia inan-aman no maun alin sira mate hanesan mós sira seluk mate. Ne’e duni, ita terus tanba ita nia família rasik hasees husi ita. Ida ne’e pasiénsia funu nian.
Mais ou menus bele hatene alin na’in tolu ne’e nia naran?
Ida, naran Martinho da Costa ho naran kodiku ‘Mauama’, nia husik nia oan mane ida no feto ida. Nia oan ida agora FDTL ho deviza Kapitaun. Maibé, agora nia mós iha oan feto ida. Ida seluk naran Mauani mós husik nia oan mane ida no feto ida. Sira hotu eskola. Ida eskola iha Fatumaka no ida fali iha Dili. Alin ikun ne’e mak laiha jerasaun.
Sr. Brigadeiru Ita boot tama Fatumaka iha tinan 1969, mais ou menus remata STM Fatumaka ne’e sa tinan?
Ha’u momentu ne’ebá konsege hasai kursu tékniku agrikultura durante tinan tolu. Momentu ne’ebá ha’u hasai terseiru anu, finalista iha tinan 1973. Por ezemplu, ha’u nia maluk eskola mak David Dias Ximenes. Agora, sai deputadu iha Parlamentu Nasionál. Kolega sei moris ne’e rua ou tolu. Sira seluk mate hotu ona. Hanesan, João Branco no Adão Cristóvão. Sira mate iha funu laran.
Iha Fatumaka, oinsá mak ita boot bele akompaña prosesu evaluasaun polítika? Tanba, iha momentu ne’e situasaun komesa hahú manas ona?
Ha’u sai iha tinan 1972, ba fali vida militár iha ezérsitu Portugés ninian. Momentu ne’ebé padre nu’udar ami nia diretór nia mak fó morál. Padre ida moderadu. Momentu ne’ebá, polítika Portugál ninian mós komesa la di’ak ona. Anti saladazista ne’e komesa sa’e makas. Ema nia aman ne’e, ko’alia barak liu kona-ba polítika, direitu, igualdade, demokrasia, liberdade no mós auto determinasaun. Tanba, nia liga ba funu sira ne’ebé 1969-1970 koloniál Portugés nian de’it. Liu-liu iha Afrikanu. Timor mós neineik sei bele sai nasaun ida ou iha nia auto determinasaun. Tanba, ha’u iha imajen ida kona ba polítiku nasaun ida nia destinu.
Agora Sr. Brigadeiru sai tiha ona husi Fatumaka ba tama iha ezérsitu Portugés. Sa tinan mak ita boot remata?
Ha’u tama ezérsitu Portugés iha tinan 1974. Primeira rekruta iha Aileu, durante fulan tolu. Mai fali espesialidade konvensaun ninian iha Taibessi. Depois halo juramentu iha Dezembru 1975, muda ami ba halo kolokasaun iha Kuartél Jerál. La to’o fulan 2 ka 3, sira la gosta ha’u. Ha’u bertahan. Ha’u mós mete polítiku uitoan. Sira transfere ha’u iha primeiru despagamentu destakadista iha Kaikoli. Mai iha ne’ebá mós sira la liga ha’u nafatin. Tanba, ha’u iha ligasaun ho João Branco no Adão Cristovão, kolega sira ne’ebé uluk Fretilín ninian. Sira militár mós klandestina. Sira servisu hamutuk ho Fretilín. Ha’u mós hamutuk ho sira, servisu nafatin. Tanba, iha planu halo oinsá duni ema kolonializmu husi ita nia rai laran. Malae sira deskonfia nafatin. Iha fulan Jullu tinan 1975 Fretilín sira atu halo GOLPE. Maibé, planu sala tiha, entaun halo saneamentu duni sai militár barak. Maibé, liu tiha ida ne’e, hatama ha’u nia rekerimentu atu halo estaziu iha Fatumaka. Momentu ne’ebá Governadór Lemos Pires. Nia simu ha’u nia rekerimentu sai referidu. Iha fulan Jullu, ha’u sai husi destakamentu parakedista ba fali Fatumaka hamutuk ho kolega David Dias no kolega balun kuaze rua nulu resin. Ami halo estaziu atu sai funsionáriu públiku. Mais, situasaun komesa la di’ak ona. Fretilín ho UDT komesa sadik malu, ameasa malu, dala ruma baku malu. Situasaun la estabiliza hanesan uluk. Ne’e duni, ami iha Fatumaka mós sente la seguru. Ami mós komesa halo protestu no Padre sira mós la gosta ami. Iha loron 11 Augustu, UDT halo GOLPE. Ami nu’udar simpatizante pro Fretilín kontra reasaun ne’ebé UDT halo ne’e. Ami protesta padre sira, liu-liu padre Nacer hateten, koléjiu hotu tantu Fuiloro, Fatumaka, Baukau. Ida ne’e, uma ba povu Timor tomak. Sira lakohi partidu iha ne’e. Se imi hakarak partidu, imi sai. Ami tuir padre. Tanba, ami labele hela iha ne’ebá. Ami komesa halo planu reasaun. Tanba, ami nia planu uluk nian, ita bele dehan foin mak implementa. Ha’u ho kolega na’in haat la’o ketak. Vicente Maubosi agora iha partidu Fretilín Mudansa hamutuk ho kolega matebian naran Paulino Bagia sira ba Baukau. Tanba, Baukau situasaun UDT mak kontrola. Ha’u nia safra kaderneta militár nafatin. Sira, la book hau. Hanesan detensaun hela iha uma ida mais labele sai. Tanba, ha’u nia kolega sira nia aman mesak UDT, kuandu UDT ba Bagia ha’u aproveita. Husi Bagia mak foin ba ha’u nia rai Iliomar. Husi Bagia ba Iliomar ami la’o de’it.
Mais ou menus han tempu ?
Durante loron ida, sai dadeer madrugada to’o iha Iliomar 11:30 kalan hanesan ne’e.
Sr. Brigadeiru, iha tinan 1974-1975 to’o invazaun, saida mak ita boot halo iha momentu ne’ebá?
Iha tinan 1974-1975 to’o invazaun, UDT halo GOLPE. Ha’u iha Iliomar. Momentu ne’ebá Iliomar ema ne’ebé hetan kursu boot uitoan. Kursu boot liu iha Iliomar, mak ha’u. Kuandu UDT halo GOLPE, ha’u to’o iha ne’ebá. Ha’u konsege hakalma situasaun. Laiha vítima. Sira la baku malu, la oho malu. Mais, momentu Iliomar fas parte Administrasaun Lospalos ninia sekretáriu, komandante rejiaun. UDT balu kastigu iha ne’ebá mós ha’u haruka sai hotu. Depois, kuandu Fretilín kontra GOLPE, Fretilín kontrola fali situasaun. UDT sira refujia ba Indonézia atu husu apoiu. Fretilín fou-foun monta nia estrutura iha rejiaun no zona. Iha momentu ne’ebá, sira foti ha’u hanesan asistente polítiku zona Iliomar nian.
Hanesan asistente polítiku zonas Iliomar, funsaun saida mak ita boot halo?
Asistente polítiku zona Iliomar hanesan, ajitasaun polítika organiza masa, organiza juventude, rezolve problema. Sira ne’e hamutuk ho sekretáriu da zona.
Tolu ne’e funsaun polítiku liu duke militár iha momentu ne’ebá?
Ha’u momentu ne’ebá apezar de asistente polítiku. Maibé, ha’u kaer kilat. Momentu ne’ebá ema bolu barreira. Dezembru inimigu komesa invade ona ita. Momentu ne’ebá, tempu bai loron karik, inimigu Indonézia sira iha ona Lospalos. Iha tinan 1976 ha’u nu’udar asistente polítiku. Maibé, ha’u lori pelotaun ida mai halo barreira iha Lospalos nian.
Primeiru tiru malu ita boot envolve ho TNI?
Sim. Iha tinan 1976 iha Lospalos. Iha fulan Jullu ou Agustu. Tiru malu iha ne’ebá dehan ha’u nu’udar militár. Ha’u hatene téknika tátika militár. Maibé, momentu ne’ebá ita laiha hanoin kona-ba tiru malu ema ba ema. Ita laiha esperiénsia la hatene ha’u kanek, mate ou lae ita la hatene. Mais, ita nia ema ida la mate.
Durante tinan 1976 -1979, situasaun ai-laran difisil tebes?
Lae. Iha tinan 1976-1979 ita sei moris iha baze de apoiu. Baze de apoiu husi parte Oeste, parte sentrál inimigu kontrola ona, baze rahun. Únika baze apoiu Matebian des de 1977-1978. Ita nia populasaun Baukau, Vikeke no Lospalos konsentra iha ne’ebá. Inimigu mós serku metin. Aviaun mós mai rega. Ita nia populasaun, barak mak mate to’o situasaun manas. Ita la hatene ema na’in hira mak mate. Maibé, kada morteiru ida sempre ema na’in lima ou neen mak mate. Entaun, ita nia diresaun momentu ne’ebá Ministru Inácio Juvenal nia mak responsabilidade másimu ponta Leste ninian. Nia fó diretiva orden para populasaun rende. Ema ne’ebé kaer kilat mak hela iha ai-laran, iha Novembru 1978. Entaun, sira fahe malu ho populasaun. Populasaun ba vila, populasaun balu ne’ebé forte no brani, ba ai-laran hamutuk ho Falintil.
Depois haksumi kargu asistente polítiku iha zona Iliomar iha tinan 1975, to’o bainhira mak ita boot nia pozisaun muda husi aspetu polítiku?
Ha’u asistente polítiku iha 1975-1976. Iha momentu ne’ebá, sekretáriu mak Tomás Pinto aliás ‘Samau’ nia mate iha tinan 1989. Ha’u asistente. Depois halo reestruturasaun, nia ba fali sekretáriu de zona. Momentu ne’ebá nia zona naran Marabia. Depois nia muda fali, halo estrutura foun tan. Nia sai sekretáriu da zona. Ha’u akumuladu servisu funsaun rua, hanesan Sekretáriu de zona no mós sekretáriu rekonstrusaun Nasionál. Sira ne’ebé presu atu reabilita sira. Zona Marabia muda fali ba zona Tratór. Depois, halo tan reestruturasaun Bendito Xavio mak troka fali nia. Nia sai fali hanesan di luarkomisáriu Rudi. Iha tinan 1976 iha reasaun ne’ebé boot. Primeiru, iha Iliomar ne’ebé komité sentrál Fretilín deskonfia ema barak. Partikularmente husi Iliomar ninian dadur ema barak. Kuaze besik atus rua. Depois tuir inkéritu, na’in 15 mak ligadu ba katuas Xavier ninian. Entaun, komité sentrál Fretilín fó orden oho hotu. Sira ne’e mesak família de’it. Por ezemplu, grupu Francisco Hornay ninia inan ho nia inan bin alin. António Oliveira, ne’e ninia rian rasik no hanesan sira seluk parente de’it sira oho. Depois, la kleur Bendito Xavio ema kaer. Depois, ha’u ba fali nia fatin. Ha’u sekretáriu de zona no mós nu’udar komisáriu nafatin ba matebian to’o baze rahun.
Baze ida ne’ebé mak sai difisil iha ai-laran?
Situasaun difisil hotu ba ha’u. Mais, balun difisil liu. Primeiru, baze de apoiu difisil ba ita nia povu tomak. Tanba, ita hotu serku iha inimigu nia laran. Partikulár ba ha’u nia família, hanesan mós maluk sira seluk. Iha faze gerrilla apartir de 1986 mai oin. Iha 1979 baze rahun to’o 1980 situasaun la dun manas. Inimigu seidauk iha esperiénsia. Tanba, sira seidauk adapta ba funu no tátika foun. Iha 1981, situasaun di’ak hela. Maibé, iha tinan 1981 ho konferénsia Nasionál, sira foti ha’u sai membru Komité Sentrál Fretilín. Komisáriu polítiku, Sekretáriu da rejiaun Haksolok fronteira ninian. Iha situasaun fronteira difisil liu kuandu bainhira ema tiru kanek hau iha entre Same ho Ainaru. Kanek iha liman, ain rua ema tiru kanek hotu, ha’u nia liman fuan rua. Momentu ne’ebá sorte, saudozu Feras Maukaer 305 sira hotu iha oin. Brani sira konsege duni hasoru inimigu. Sira lori sai ha’u no serku ba subar ha’u, iha Kabalaki ninia hun. Iha loron 3 fulan Marsu 1984. Situasaun difisil ba ha’u. Tanba, ha’u book aan la di’ak durante loron 15 nia laran. Tanba, momentu ne’ebá tratamentu laiha, ha’u lori de’it ai moruk tradisionál. Alin sira husi Ainaru, mak trata ha’u nia kanek ne’e.
Karik Sr. Brigadeiru sei lembra katak iha tinan 1983 de Marsu iha Maubai?
Tinan 1981 iha Maubai ‘Bibleo’ hala’o primeiru konferénsia nasionál no iha tina 1984. Mosu istória ida ne’ebá komplikadu uitoan. Mauk Moruk, Kilik o Bere sira podia hein ha’u iha ne’ebá, para atu hala’o reuniaun ho ita nia maun boot Xanana Gusmão. Maibé, sira mai hasoru fali ha’u iha Bibileo. Tanba, 3 de Marsu ami tama iha ema nia serku. Ne’e mak akontese ha’u kanek.
Sr. Brigadeiru hetan responsabilidade barak iha momentu ne’ebá, hanesan komisáriu polítiku, membru komité sentrál Fretilín, maibé oinsá mak ita boot fahe ita boot ninia funsaun hirak ne’e?
Momentu ne’ebá ha’u nu’udar komisáriu polítiku, Sekretáriu rejiaun iha rejiaun Haksolok. Ami nia supervizaun atividade polítiku ho militár. No, iha momentu ne’ebá ita bele dehan katak serbisu seidauk barak. Hala’o oinsá ita organiza forsa sira atu mantein. No, hala’o oinsá sira bele moris no sobrevive ho operasaun barabarak husi inimigu sira. Iha tinan 1983 seidauk iha atividade polítika hanesan Frente Klandestina nian. Tanba, ita nia preokupasaun mak loron kalan hamutuk ho komandante unidade sira. Hala’o reuniaun, fó konxiensializa no mós fó formasaun polítika ba sira.
Brigadeiru bele esplika ba ami, mais ou menus iha ai-laran, hahú 1975 to’o 1999 tiru malun dala hira?
Akontese tiru malu ne’e ha’u la sura. Por ke, uluk iha ai-laran ne’e, ha’u ema polítiku. Militár mak tiru malu. Maibé, dala ruma ha’u ba tiru malu nafatin hodi halo emboskada. Ha’u la lembra. Maibé, sura ba mai ha’u bele dehan ema ne’ebé ha’u oho kuaze 100 resin.
Oinsá Brigadeiru bele fahe tempu hodi hakerek?
Kalan mak ha’u mai hakerek no dala ruma iha kuartél jerál, ha’u iha tempu ha’u bele hakerek.
Komité Sentrál momentu ne’e ema na’in hira?
Momentu ne’ebá ne’e iha ema na’in tolu mak hanesan, Fernando, Chai no Mauhunu.
Mais ou meius, ita boot sei lembra kilat air-kinze ka m16?
Kilat ne’ebé hasai ne’e, ha’u sei hatene. Maibé, ha’u hakarak hatene se mak uluk. Por ezemplu Saudozu Ular kanek mak uluk ou Barike mak uluk. Tanba, iha operasaun barak.
Oinsá operasaun iha Lospalos hodi hasai kilat primeiru air-kinze ne’e saa tinan?
Mais ou menus iha 1989
Mais ou menus tentara Indonézia barak?
Kuandu baze de apoiu rahun, 40-ital batallaun
Iha kombate laran ne’e saida mak iha ita boot nia hanoin?
Apartir 1983 mai oin, kuandu iha kombate laran, ha’u la hanoin katak, ha’u la mate ona to’o funu hotu. Ha’u preokupa mak ha’u nia alin sira. Molok atu ba emboskada kalan ne’e. Tanba, ita nia tradisaun sempre hatudu naroman. Aban balun kanek, mate, kaptura ho kilat i la kaptura. Ne’e ha’u hatene tiha ona. Se mak kanek ou mate. Mais, ema la temi naran. Uluk ne’e ha’u fiar, maibé agora la hatene ha’u prevene sira na’in rua asume diresaun superiór ai-laran too funu hotu. Ida ne’e mak ha’u la hatene. Mais, ida mak ha’u mós deskonfia ita nia atual jenerál ne’e. Ha’u hatene 1983 so 1990 mak ha’u fó hatene ba nia no ema seluk, mós la hatene hotu. Por ke, sira rona keta sira dezmoraliza ba rende. So 1990 transfere ha’u ba ponta leste mak ha’u hateten ba ita nia atuál jenerál Taur katak aban bain rua dala ruma na’in rua de’it mak sofre to’o funu remata. Ita nia soldadu sira sai mate mohu, hela uitoan. Dala ruma, ita na’in rua de’it mós iha. Momentu ne’ebá, saudozu Mauhudu mak atu ba hamutuk ho ha’u iha ponta leste. Entaun, nia dehan hanesan ne’e, lalika ba ona. Momentu ne’e Mauhudu la ba duni. Ha’u de’it mak ba. Iha 1984, ita nia maun boot Xanana haruka konvoka ba reuniaun iha areas Luka nian. Ha’u simu tiha kontaktu, depois hamutuk ho saudozu Feras, ha’u prepara ona pelotaun ida. Depois la kleur simu fali saudozu Kilik, Kimauk, Beremalilaka sira nia surat katak, sira hein ami iha área Bibleo nian. Entaun, ha’u ho pelotaun ida ba hasoru sira. Ami la konsege tuir enkontru. Tanba, ha’u rona de’it sira atu fila-fali ba sira nia rejiaun. Iha Marsu ne’e, mak ha’u mai kanek iha dalan. Depois, dala ruma katuas (Xanana) hein ami mais ida la mosu. Entaun, nia halo desizaun re-estruturál radikál iha Abríl. Bainhira re-estruturál radikál ida ne’e fó hatene ba ami hotu, Mauk Moruk, Kilik sira komesa la kontente ona. Mais, keta dala ruma la kontente uluk mak sira lakohi ba reuniaun. Iha momentu ne’ebá, ha’u kanek hela no subar iha areas Kablaki ninian. Ha’u rona reestruturasaun iha Juñu hanesan ne’e, mak ha’u foin rona problema hirak ne’e. Kilik, Mauk Moruk, Berek momentu ne’ebá sira sei iha ha’u nia rejiaun. Juñu mak sira dezloka fali ba sentru. Ida ne’e mós sira la besik ona katuas Xanana. Sira ketak-ketak ona halo sira nia baze hamutuk ho forsa brigada Vermella ho baze naran Hudi Laran. Sira na’in 4; Kilik, Mauk Moruk, Mau Seilou ho Oka. Iha momentu ne’ebá, katuas Xanana tetu kona ba Hudi Laran nian, depois ba mós. Mais, sira lakohi submete ona ba katuas Xanana. Ami rua tenta atu diálogu, kontaktu ho sira. Mais sira laiha. Iha fulan Janeiru 1985 Mauk Moruk ba rende tiha ho kilat 7 ka 8. Problema ne’e, loke hela de’it. Ami sira ne’e momentu ne’ebá, la hatene se mak sala se mak loos. Solusaun laiha ate funu hotu. Iha 1981 halo reorganizasaun nasionál, foti ami na’in 8 ba membru komité sentrál ba jerasaun foun ida mak Kilik, Mauk Moruk, Lelu, Sakinere, Arinere, Holinaca, Beremalilaka. Ami na’in 8. I reestruturasaun Abríl nian ne’e, la eziste ona. Membru komité sentrál estrutura konferénsia nasionál ninian ne’e reestrutura tia hotu ona. Ha’u, komisáriu polítiku ba fali komandante unidade. Mauk Moruk ba fali komandante operasionál. Kilik ba fali komandante setór. Ologari kolaboradór unidade. Buat sira ne’e tun hotu, ne’e mak ha’u deskonfia tama de’it polítika mak sira la kontente ou tanba de’it kadeira. Agora, problema ida ne’e mak laiha solusaun. Ita labele fó sala ba malun. Nein fó sala ba ita nia maun boot Xanana. Por ke krize ida ke solusaun laiha. Ha’u nia pozisaun tun ne’e, ha’u nunka hanoin. Boot iha ai-laran hanoin oinsá para ita labele mate. Ita nia kilat iha, ita aguenta too ukun aan. Ha’u dehan, o boot mós inimigu mai la dehan katak o ne’e boot ka ki’ik ida. Ka, tiru de’it mak ki’ik. Ne’e, laiha. Inimigu ne’e taka matan. Ha’u nia prinsípiu mak ukun aan. Ne’e, ha’u bele tun ba soldadu mós laiha problema. Agora mós hanesan de’it. Por ke ita moris mai ne’e, la’ós atu hadau malu kadeira, hadau boot mak ita sai ema. Naran, ita prestijiozu. Ita nia dignidade ida ne’e mak ita labele. Forsa sira ne’ebé terus liu, kuandu unidade i primeiru unidade, inimigu presede makas liu maka ami. Kuatru unidade ha’u mak komanda. Ami na’in rua saudozu Ular. Apartir 1987 de Abríl to’o 1988, inimigu nunka husik ami to’o tinan ida tomak. Sira nian momentu ne’ebá Bravo mak komanda. Sira nia objetivu hakarak estermina ami nia unidade ne’e. Ami lakon ema na’in 24-25 kada ema ho kilat ida. Situasaun difisil liu iha tinan 1987-1988. Iha momentu ne’ebá, ha’u deskonfia hela saudozu sira ne’ebé agora mate. Hanesan balun agora sei moris. Por ke, sira ne’e ha’u komanda husi levantamentu ninian. Ha’u deskonfia keta aban bainrua rende karik. Kuandu iha momentu situasaun di’ak ruma, ha’u tuur hamutuk ho sira. Ha’u hateten momoos ba sira. Se alin sira hakarak rende, rende de’it mais rai kilat. Labele hala’o atrasaun. Mais, ha’u nia alin sira hateten la rende ida. Mate, ita mate hotu iha ai-laran. Mais, ita sempre deskonfia ba malu. Situasaun difisil liu ba ha’u iha 1987 nia laran. Ne’e de’it. Selu-seluk ne’e situasaun hanesan bai-bain.
Mais ou menus métodu saida mak komandante uza?
Métodu mak ne’e. Ema kuandu bosu, ema sempre kontente nafatin. Entaun, iha ai-laran ne’ebá soldadu sira mós kompriende. Kuandu situasaun difisil, aguenta hamlaha, hamorok, la’o no hadeer. Mais, kuandu situasaun di’ak ita buka oinsá tenke re-koopera. Enkuantu, iha situasaun difisil ha’u aperta sira. Para evita mate, evita lakon. Kuandu situasaun di’ak, ha’u fó liberdade ba sira. Ami ba halo konvida. Halo kasa. Ami ba halo produsaun, halo sira kontente no halo buat oi-oin. Ha’u konsege lori sira to’o funu remata. Mais, iha kuatru unidade husi 1991 mai oin ne’e, situasaun di’ak ona. Viatura mak ita mate. Mais, kuandu uza ita nia kakutak ita la mate. Veteranu sira ne’ebé agora mai vila laran maioria husi ponta leste ninian. Por ezemplu, Falur, Sai la Fila, Rai Ria, saudozu Ular, João Lino kuartu unidade ninian. Ponta leste ninian mak Aluk, Renan, Larimau, Punu Fanu. Sira ne’e hotu, husi primeiru unidade ho kuartu unidade ninian.
Karik sei lembra ita nian forsa militár ?
Kona-ba sentimentu ba malu, ha’u hanoin kualkér ita ema iha sentimentu. Uluk iha ai-laran, ninia misaun primeiru mak oho malu. Mais hatene, ita dehan kilat matan laiha. Maibé, ema matan iha. Se mak oho, se mak la oho. Por ezemplu. Uluk, ha’u iha kuartu unidade ha’u komanda kompañia rua. Iha ha’u nia fatin ne’ebá ne’e, dispoin barak. Palavra de orden, espoin sira mak dehan katak fogu morte ou ispioens traizoens da patria.
Fretilín hanesan Partidu ida ke istóriku, saida mak ita boot lembra?
Partidu polítiku ne’e, ba ha’u foun no hanesan mós ba ha’u nia maluk sira selu-seluk. Tanba, Fretilín úniku partidu ho UDT. Maibé, Timor oan 90% nasionalizmu ne’e makas. Hakribi tiha ona malae ou estranjeiru. Sira nia hakarak ne’e, lakohi haraik aan ba malae no lakohi sai atan. La hatene independénsia ne’e mak lori ba sira ou lakohi submete ba ema riku. Ba malae, ne’e mak sai objetivu prinsipál. A finál, ita nia objetivu prinsipál ukun rasik aan. Tanba, lori demokrasia mai ita, lori liberdade mai ita. Entaun, iha momentu ne’ebá Fretilín úniku partidu hotu-hotu laran metin ba Fretilín. Ne’e mak ema balun dehan katak, kuandu iha unidade nasionál Falintil sai husi Fretilín militár barak mak dehan hanesan ne’e, ita lakon ona funu dehan iha tinan 1987, ami simu mensajen Primeiru Ministru nian kona ba depozisaun Falintil ninian. Iha tinan 1988 ami ta’uk, entaun ha’u ho saudozu Mauhudu divulga ba forsa sira. Forsa sira iha reasaun makas, sira dehan katak Fretilín agora ita la’ós Fretilín funu lakon ona. Maibé, Ha’u intervein katak lakon ou manan depende ema ida-idak mak deside aan. Tanba, la’ós Fretilín haruka ita mai funu, entaun ami rezolve tiha problema. Fretilín nia objetivu no manuál polítiku dehan katak, Independénsia totál ou Inkondisionál. Ita kuandu tempu iha mak lee manuál polítika Fretilín, foin mak ita hanoin katak ukun aan nia filme mak ne’e. Mais, ha’u nunka hanoin funu atu lakon tuir manuál polítika Fretilín. Tanba, povu mak halo funu. Entaun, povu Timor sai indeterminadu mak ema bele ukun Timor. Maibé, enkuantu gerrilleiru ida sei moris Timor sei hakilar mate ka moris ukun rasik aan. Ne’e Fretilín nia prinsípiu. Ha’u nunka lakon esperansa atu ukun aan ne’e. Mais, ha’u deskonfia Falintil bele sai esterdiminadu. Mais, ita nia povu ha’u hanoin primeira vés iha mundu, povu ida sai esterdiminadu tanba de’it ninia estratéjia, hodi hetan ukun rasik aan ne’e.
Mais ou menus obstaklu boot saida ita boot liu ba komandante?
Momentu se iha ai-laran ho agora ne’e la hanesan. Mais, ida esénsia ne’e kuaze ke hanesan. Iha ai-laran ne’ebá problema boot kuandu forsa sira laiha hahán. Ne’e ba kualkér komandante. Kuandu sira hamlaha, moras, kilat musan laiha, kilat laiha, o bele komandu halo oinsá mós ema nunka fiar o. Ne’e sira halo demonstrasaun hasoru ita. Soldadu hotu-hotu hakarak komanda. Komandante laiha fiar, atu komanda ninia soldadu sira. Tanba, sira hamlaha, kilat musan laiha. Ida ne’e problema boot ba kualkér komandante ai-laran. Agora, ami la deside buat ida. Deside tenke mai iha kampu tékniku tátiku operasionál. Forsa ba mai han ka la han, depende orsamentu. Kuandu ema matenek jere didi’ak, ita nia forsa la’o di’ak hela. Ate agora ha’u bele dehan problema laiha. Tanba, ita atende forsa ninia nesesidade. La’ós atende totál. Por ezemplu, problema ida iha komponente ida-idak. Komponente Navál iha ró haat fulan tolu ou haat mai ita iha ró hitu. Portu laiha, ne’e problema boot. Agora ita nia ró ne’e atu ba ne’ebá. Tanba, ró ne’e ema mak iha leten. Ema iha ró laran ne’e atu lori ba ne’ebé? Ne’e sira sei levanta problema. Problema ida fali, agora ita nia forsa kazarsa barak hakarak lori nia feen oan besik sira. Ita tenke rezolve. Se ita rezolve mós problema iha nafatin.
Sr. Brigadeiru, ita boot nia idade agora daudauk hanesan idade katuas nian. Mais ou menus, preparasaun ba jerasaun ne’ebé mak atu simu ida ne’e oinsá. Tanba, obstaklu ba ita boot sira nu’udar veteranu. Oinsá atu prepara ema ida ke iha morál forte no nasionalista, atu bele kaer instituisaun ida ne’e?
Agora ita nia instituisaun problema boot mak rekursu umanu. Rekursu umanu ba nivel superiór ninian. Por ezemplu, atu troka ita nia Jenerál ha’u bele ba troka nia. Atu troka ha’u ida bele. Agora, atu troka tan ida ne’e mak problema. Ita nia forsa sira foin mak harii iha tinan 2001. Ita nia forsa sira ne’e sei joven hela de’it. Balu foin Majór, balun foin Kapitaun, balun foin Tenente. Prepara ida ne’e, atu asegura forsa iha ami nia fatin hanesan atu kria estabilidade iha instituisaun nia laran. Ne’e, problema boot. Problema duni. Mais, ita tenke rezolve problema ne’e. Jenerál, bele tinan lima tan. Ha’u mós tinan lima de’it. Ha’u labele liu ida ne’e. Tanba, idade mós avansa ba daudauk. Mais tinan 10 to’o 15 se mak atu kaer? Ida ne’e mak ami nia preokupasaun. Maibé, ami la haluha halo oinsá para ita bele iha komandante foun. Atu bele kaer kna’ar boot para responsabilidade instituisaun. Ema la matenek la buat ida. Militár ne’e la’ós órgaun ida deside. Nia halo desizaun iha tátika operasionál. Mais, desizaun hotu-hotu mai husi leten. Desizaun polítika halo funu ou la halo funu. Polítika mak haruka. Por ezemplu, hala’o operasaun tiru malu iha fronteira ou iha buat hotu iha leten. Agora, halo patrolamentu sira ne’e, kestaun interna. Ne’e problema laiha, tanba ita iha tékniku barak. Ne’e mak ha’u hanoin katak ladún iha problema. Mais, ita iha problema iha rekursu umanu kona-ba aban bainrua. Estadu Majór Jenerál foun ida ne’e mak ami nia preokupasaun, i agora ami prepara daudauk ona.
Sr. Brigadeiru gosta lee livru saida?
Uluk ha’u iha ai-laran ha’u gosta lee mak prinsípiu militár ho teoria. Ida ne’e, mak ha’u gosta lee. Ikus mai, ha’u hakarak lee kestaun polítika. Kestaun defeza ninian iha ínternet, ha’u buka mak kona-ba defeza Brazíl ninian, Estadus Unidus no nasaun sira selu-seluk. Para pelu menus iha ideia ruma atu bele kondús ho ita nia forsa sira ne’e. Ha’u lee mós livru polítika. Por ezemplu kona ba korrelasaun demokrasia ba polítika sira iha nivel mundiál. Por ezemplu, iha Portugál demokrasia la’o oinsá. Iha Amérika ou Timor la’o oinsá. Kualkér tempu ha’u lee buat hirak ne’e.
Mais ou menus lider ida ne’ebé mak sai hanesan idola. Por ezemplu, balun gosta Mahatma Gandhi?
Ha’u la duun koñese lider internasionál ho nasaun seluk. Di’ak liu ha’u ko’alia lider Timor nian. Tanba lider ne’e iha aseitasaun internasionál no aseitasaun nasionál. Internasionál ladún influensia makaas interna. Tanba, internasionál ema matenek hira mak hatene. Por ezemplu ha’u lee sira halo operasaun ba Xanana, Ramos Horta, Taur sira ne’e hotu. Ne’e sira mak apresia. Por ezemplu, Xanana bele fó 20%, Ramos Horta fó 30% mais internamentu 30 % bele fó ba Xanana, 20% ba Ramos Horta mós iha. Tanba sira mak moris hamutuk. Liu-liu lider di’ak ne’ebé hadomi nia povu no hadomi nia rai.
Iha ema ruma mate ona ka sei moris?
Kuandu ita elojiu ema ne’e mós kritika ida. Por ezemplu ha’u bele dehan iha kestaun polítiku ema ne’ebé labele nega ita nian maun boot Xanana nu’udar lider karizmátiku. Por ezemplu ohin loron ema bolu Xanana traidór. Sei mak bolu Xanana traidór, nia mak traidór duni. La’ós Xanana mak traidór. Uluk ha’u rona Cláudio Vieira nia oan bolu katuas Xanana iha Lospalos, traidór. Ha’u mak iha ne’ebá kariik? Ha’u dehan ba nia katak ita boot nia aman mak traidór. Duke ita bolu Xanana mak traidór. Trai prinsípiu Indonézia nian. Mais, nia la trai ninia prinsípiu nu’udar Timor oan. La hatene kestiona. Ne’e kestiona. Ida ne’e mak ha’u dehan, Xanana ha’u seidauk nega ninia lideransa husi ai-laran to’o agora. Xanana, ema ida iha Timor mak úniku. Ita nia maun Presidente Repúblika ema diplomátiku, ita la apresia. Ohin nia koalia ida, aban nia ko’alia seluk. Mais maun Xanana, ha’u moris hamutuk ho nia durante tinan 24. Ha’u apresia nia. Por ezemplu, ema bolu nia korruptor. Ha’u dehan lae. Ema ne’ebé iha ninia okos ne’ebá mak hala’o korrupsaun. Xanana mak lori todan. Nia (Xanana) sala mak ne’e, lakohi toma medida konkreta ba ema ne’ebé atu estraga ita nia nasaun. Mais, agora presiza evidénsia. Tanba saida mak ita ezije ba Xanana. Tanba sira ne’ebé akuza ne’e la fó sai evidénsia. Ida ne’e mak problema boot.
Iha momentu ne’ebá Sr. Brigadeiru, iha reestruturasaun radikál fila ba komandante unidade husi 1984 to’o saa tinan?
Iha 1984 reestruturasaun ha’u husi komisáriu polítiku ba fali Komandante unidade,  too 1991. 1991 transfere ha’u ba fali ponta leste. Ha’u sai responsabilidade másimu rejiaun ninian. I primeiru komandante rejiaun. Ikus mai, Sub Chefe Estadu Majór Jenerál.
Iha Chefe Estadu Majór Das Falintil ne’e iha saa tinan?
Iha 1993 mai oin.
Depois momentu kaer ema barabarak mate, oinsá mak ita bele jere ho kapasidade ne’ebé mak iha para luta kontinua nafatin?
Jere ida ne’e, la’ós ema ida de’it mak jere. Momentu ne’ebá, depois kaer katuas Xanana, hela ita nia maun Saudozu Konis, Ruak, Daitula ho ha’u. Ami jere kestaun desentralizasaun diretiva atividade. Depois iha mós sentralizasaun. Kestaun dixiplina iha responsabilidades. Por ezemplu, ita nia Majór Estadu Jenerál nia ba deside hanesan ne’e. Ita tuir depois ita iha inisiativa rasik ne’ebé kontrolu. Por ezemplu, dehan labele oho ema, nia ba organiza klandestina tenke organiza klandestina. Depois de dentru atividade ne’ebé mak fó ne’e, ita toma inisiativa iha laran. Por ezemplu, iha momentu ne’ebá ha’u iha ponta leste. Ha’u iha kompañia ida, unidade ida rejiaun ponta Lospalos de’it. Depois, ikus mai ami na’in rua Saudozu Daitula koordena nia entrega sorin. Por ezemplu Baukau, Laga, Bagia, Uatu Carabau. Ba ha’u atividade kestaun polítika. Depois mak ami koordena. Ha’u hanoin katak, jere la’ós ema ida de’it mak jere mais ami hamutuk mak jere. Ami hala’o koordena ba kestaun dixiplina ba idak-idak ninia responsabilidade ba atividade ne’ebé konkreta atu hala’o.
Mais ou menus, Sr. Brigadeiru sei lembra kuandu soldadu ida monu iha ita boot nia oin, bainhira iha kombate nia laran. Tanba, iha momentu ne’e ita nia soldadu barak?
Sempre nu’udar ita umanu maluk ruma mate iha ita nia oin, sempre hanoin dunik. Kuandu ita liga ba funu ita la konta atu hetan ema ne’e difisil. Ne’e mak iha ai-laran, ami prevee ami lakon ema duke lakon kilat. Por ezemplu, soldadu balun soe kilat maibé ami fó kritika. Mais, la’ós kritika ida ne’ebé todan. Kuandu kritika todan, nia bele mate ou nia bele rende. Mais, kuandu mate ita nunka bele hetan ema ida hanesan nia. Bele dehan, uluk ha’u sei joven iha 1985 ha’u gosta diverte dansa tebe. Buat hirak ne’e hakarak hala’o. Mais, iha tinan 1987 mai oin ha’u la gosta diverte ona ate agora. Tanba, primeiru katuas sira nia lian dehan hanesan ne’e. Labarik sira labele halimar iha parente sira nia rate leten. Ita nia maluk sira mate, ita halimar ne’e kerdizér ita haluha tiha sira. Apartir, kuandu inimigu muda nia tátika gera komisional kontra gerrilla ita lakon ema barak liuliu ba ha’u. Ha’u iha ne’e hanoin barak bainhira mak ita bele re kompleta ema sira ne’e, hala’o funu ba oin nafatin. Keta mate hotu, ha’u atu komanda see. Ita manan funu ka lae? Ha’u komesa dezanima la’ós dezmoralizadu. Ha’u hanoin liafuan filozofia ha’u kombibiu mós baruk. Ha’u nia planu ne’e hanoin atu oho ema, hasai ema nia kilat para bele aumenta ita nia kapasidade kombate. Ida ne’e de’it. (*)
  Fonte: http://www.tempo-semanal.com/?p=581

Monday 12 September 2011

Povo Fatumakerek Presija Estrada no Ahi











Fatumakerek hanesan suku ida isoladu tebes iha Timor Leste. To'o oras ne'e, seidauk iha estrada no ahi tama to'o Fatumakerek.

Povo Fatumakerek presija estrada no ahi hodi bele hadia sira nia rain. Tuir observasaun nebe hau halo duranti hau nia vizita loron 3 kalan 2 iha suku Fatumakerek, sub distritu Laklubar, distritu Manatuto, hau hare rasik problemas nebe povo Fatumakerek hasoru tamba deit estrada laiha.

Chefe suku Fatumakerek Cesar Soares Oliveira hateten katak “estrada maka sei sai hanesan problema bo’ot ba povo Fatumakerek. Estrada nebe ke’e tiha ona, komesa hosi Funar, oras ne’e hanesan lolos kuda nia dalan. Tamba udan nebe fulan hirak liu ba tun la para, halo estrada a'at/kotu hotu.”
Populasaun Fatumakerek hamutuk 1136 hosi 283 familia (kepala keluarga). Inklui ferik, katuas, klosan, feto ran no labarik kiik. 
 
Ne'e duni, povo Fatumakerek husu atu governu Timor tulun lalais hadia estrada nebe liga Laklubar ba to'o Fatumakerek. Atu nune povo Fatumakerek bele senti valor hosi independensia.

Celso Oliveira