My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Monday 28 September 2009

Lia Fuan Balun Hodi Hanoin no Hakerek Konaba Ulises Gonçalves





Ulises Gonçalves nebe kostuma bolu naran Uli hanesan klosan Timor wain nebe dedika sira nia isin no klamar ba rai Timor iha loron 12 de Novembro de 1991. Iha tempu nebá, klosan Uli hatene deit maka hakilar lia fuan “Ukun Rasik-an”. Iha tempu nebá, klosan Uli hanesan mós klosan sira seluk, lahatene tan lia fuan seluk. Sira hatene deit maka “Ukun Rasik-an ba rai Timor”. Iha tempu nebá, Uli ho klosan sira seluk hatene deit maka “Mate ka Moris Ukun Rasik-an”.

Oan mane hosi Francisco Gonçalves no Maria Ximenes, Uli kuandu sai hosi uma hodi ba tuir manifestasaun 12 de Novembru de 1991, atu labele halo nia inan-aman laran tauk, hakfodak no triste, entaun nia lahateten ba nia inan-aman katak nia atu ba tuir manifestasaun kontra Indonésia. Iha momentu nebá, Uli sai hosi uma dehan deit ba nia aman nune: “Pai, hau sai lai”.

Kaer ho tersu ida (kor kafe), Uli ho tinan 22 sai hosi uma hodi ba hamutuk ho nia maluk sira seluk (maior parte mesak klosan deit) hodi tuir manifestasaun 12 de Novembru de 1991. Iha momentu nebá, sira lahatene se manifestasaun ne’e atu sai diak ká a’at, se militar Indonésia sei tiru ká lae, se tiru karik entaun tiru ba leten ká tiru hasoru sira nia isin no seluk-seluk tan. Ne’e duni, Uli no klosan sira seluk nebe mate iha 12 de Novembro de 1991 hanesan ema Inosenti.

Lia fuan Ukun Rasik-an oho ema barak. Ema Timor barak maka mate tamba lia fuan Ukun Rasik-an. Barak mate inosenti. Ohin loron, ema sira nebe mate tamba lia fuan Ukun Rasik-an, ita só bele hanoin fila fali deit sira. Uli mate ho kilat musan rua, ida iha fuan ida seluk iha kidan kotuk, iha dadersan 12 de Novembro de 1991.

Tinan 18 liu tiha, Uli nia ruin hetan fila fali iha vala komum iha Hera. (Hamutuk ho Uli hetan total ruin 16 maibe hosi ruin 16 maibe to’o hau hakerek kronika oan ne’e só ruin tolu maka identifikadu ona maka: Uli, Percópio no Venâncio).

Tinan 18 laos loron ida, semana rua, fulan hat ou tinan ida. Imajina, tinan 18 liu bá, sofrimentus hirak maka ita la liu? Esperansa hirak maka ita la iha? Ohh…se karik atu hakerek konaba sofrimentus no esperansa duranti tinan 18 nia laran, hau hanoin suratan mutin oan ne’e sei la to’o atu hakerek bá.

Loron 28 fulan Setembru tinan 2009, tuku hat (oras Timor) Uli nia família no kolega sira, halibur hamutuk iha bairo Bemori hodi simu Uli nia ruin entrega hosi Hospital Guido Valadares.
Hanesan testemunhã mate nebe sei moris nafatin iha memoria, Uli, Percópio, Venâncio no matebiam seluk tan representa matebian 12 Novembro tinan 1991 nian.

Hafoin tiha Uli nia mate, labarik barak maka moris i kontinua lori Uli nia naran iha família lutador ida ne’e.

Kuandu hau primeira vez hare’e hetan Uli nia naran iha jornal portuguêz ida nebe dehan “Ulises Gonçalves nia familia hetan ona nia ruin”, imediatamente hau buka halo kontaktu kedas ho jornalista portuguêz naran João nebe hakerek konaba ida ne’e. Jornalista João hakerek mai hau hodi konta tuir momentu ba hare’e Uli nia ruin.
Liu tiha semana rua, hau konsege hetan Uli nia fotografia. Hau tuur iha komputador nia oin hodi hare’e Uli nia ruin i hau mós tanis hanesan espressaun nebe iha hodi rekorda ami nia tempu infansia no klosan nebe furak iha Timor.

Loron 30 fulan Setembro de 09, Uli nia ruin sei hatama ho “digna” ba rai kuak iha nia uma Bemori.

Hosi do’ok, hau lori hau nia kaben no oan sira, hau lori mós primos no primas hotu nebe do’ok (iha Inglaterra, Portugal, Kuba no Indonésia), lori mós kolegas hotu nia naran hodi hato’o deit kumprimentus i kontinua reza ba Uli no matebiam hotu nia klamar atu bele fo’o nafatin isin diak mai ita hotu. Lia fuan ikus maka “atu ita husik odiu ba kotuk, fo perdaun ba malun hodi hare’e malun diak nafatin”.

Celso Oliveira, Uli nia primo

No comments:

Post a Comment