Komunidadi Timoroan iha Peterborough halo reuniaun iha Igreja St. Peter and All Soul's nia salaun, loron 18/05/12, hodi koalia konaba preparasaun vizita ofisial nebe Konsul Timor Leste iha UK atu halo mai Timoroan iha Peterborough no prepasaun atu komemora tinan 10 loron Independensia Nasional, 20/05/12, iha sidadi Peterborough.
Celso Oliveira, hanoin no hakerek konaba TIMOR
Dadolin, opiniaun, informasaun, fotos no seluk tan
Sunday, 19 February 2012
Komunidadi Timor Iha peterborough Prepara Festa 20/05/12
Komunidadi Timoroan iha Peterborough halo reuniaun iha Igreja St. Peter and All Soul's nia salaun, loron 18/05/12, hodi koalia konaba preparasaun vizita ofisial nebe Konsul Timor Leste iha UK atu halo mai Timoroan iha Peterborough no prepasaun atu komemora tinan 10 loron Independensia Nasional, 20/05/12, iha sidadi Peterborough.
Friday, 17 February 2012
Sofrimentus Ne'e La Iha Rohan Maibe Nia Iha Folin
Wednesday, 8 February 2012
Lista Tribunal Rekursu Konaba Kandidatu Prezidente Republika
Sesta-Feira, 3 husi Fevereiru 2012
Kinta feira(02/2) n'ee officialmenete, Tribunal Rekursu fo sai naran kandidatu sira ne'ebe ne'ebe rejistu legalmente ona atu kompete eleisaun prezidensial 17 Marcu.
Ekipa verikasaun Tribunal Rekursu, Jose Simões haktuit katak to’o oras ne’e dadaun hamutuk kandidatura nain 14 maka legal ona tuir lei.
Kandidatu sira ne'e mak hanesan:
1.Taur Matan Ruak ho ninia proponentes 10.000.
2. Francisco Gomes ho nia proponentes 5.177
3. Anjela Freitas da Silva ho nia proponentes 7.500
4. Angelita Maria Francisca Pires ho nia proponentes 5.100
5. Rogerio Tiago de Fatima Lobato ho nia proponentes 7.215
6. Lucas da Costa ho nia proponentes 6.890
7. Francisco Guteres Lu-Olo ho nia proponentes 22.590
8. Abilio da Conceição Abrantes Araujo ho nia proponentes 5.000
9. Jose Ramos Horta ho nia proponentes 7.977
10. Francisco Xavier do Amaral ho nia proponentes 7.262
11. Fernando de Araujo Lasama honia proponentes 8.314
12. Manuel Tilman ho nia proponents 14.170
13. Maria do Ceu da silva Lopes ho nia proponentes 5.541
14. Jose Luis Guteres nebe ho nia proponentes 12.222
Fonte: http://cjitlnoticias.sapo.tl/nasional/nasional/lista-tribunal-rekursu-konaba--142281
Mais de 628 mil timorenses vão votar nas presidenciais de 17 de março - STAE
Thursday, 2 February 2012
Vice-primeiro-ministro entrega candidatura às presidenciais de 17 de março
Saturday, 28 January 2012
Ema no Funu (Bazeia ba entrevista Constancio Pinto, atual embaixador Timor iha EUA) "Dalaruma Hau Mos Senti Kulpadu"
La iha tema espesial atu hakerek biar karik ba iha dadersan hanesan ne'e iha tempu livre atu halo leitura iha internet. Ohin loron, grasa hosi teknolojia, ita bele sharing ita nia hanoin no experiencia ba malun. Ida ne'e importanti tamba nudar ema kriatura Maromak nian, buat nebe diak ita tenki fahe ba malun. Laos tamba ita hakarak hatudu-an matenek liu ema seluk ou loko-an liu ema seluk.
Ohin loron, ita bele asisti iha internet evolusaun barak tebe-tebes iha ita nia rain Timor Leste. Foin daudaun hau halo peskiza ida iha internet hau hetan Timoroan barak maka hatudu sira ninia talentu iha muzika. Hau mos hetan iha youtube, karikatura konaba ema bo'ot sira nebe oras ne'e daudaun halo kampanya ba eleisaun prezidensial.
Independensia signifika fo'o mai ita ida-idak oportunidadi atu lao ba oin, atu dezenvolve ita nia-an, atu hadia ita nia moris. Independensia mos signifika desafiu mai ita nia-an atu husik ita nia mentalidadi antiga, mentalidadi funu, mentalidadi destruisaun. Ida ne'e konserteza laos fasil.
Iha fulan hirak liu ba, kuandu komemora 12 de Novembro 2011, hau le'e entrevista Constancio Pinto, atual embaixador Timor iha EUA, nebe sai iha jornal Publico, jornal iha Portugal. Constancio Pinto hateten dalaruma nia senti kulpadu tamba husik jovens sira ba halo manifestasaun hodi ikus mai forsa militar Indonesia tiru mate sira iha semiteriu Santa Cruz nia oin, iha 12 de Novembro de 1991.
Hau buka komprende sentimentu ne'e humanamente.
Ema, nudar kriatura Maromak nian laos fasil atu moris hamutuk iha makina funu nebe bo'ot, nebe fabrikadu, nebe manipuladu, nebe inventadu.
Ema, nudar kriatura nebe iha isin no klamar nakonu ho forsas no frakezas, nakonu ho otimismu no pesimismu, nakonu ho korajem no tauk, etc....maka sai vitima (korban) primeiru iha funu ida nia laran.
Konserteza Timoroan hotu2 iha sentimentu hanesan Pinto. Tamba Timoroan hotu2 moris iha funu nia laran duranti sekulu ba sekulu. Constancio Pinto hatudu mai ita aspektu humanu no realidadi iha funu laran no oinsa moris pos-funu. Pinto hatudu mai ita konsekuensia iha funu ida nia laran. Realidadi no konsekuensia ida ne'e maka meresa hetan rekonhesimentu no valorizasaun hosi ema hotu2, nivel nasional no internasional. Tamba de faktu moris iha funu laos fasil tamba koloka ona ema nudar faktor humanu no funu nudar makina fabrikada. Maibe se karik la lori korajem, otimismu, forsa no amor ba ita nia rain, entaun ita nunka liberta ita nia rain hosi dominiu Indonesia.
Sabadu diak ba maluk sira hotu.
Referensia hosi:
1. http://www.publico.pt/Mundo/as-vezes-sintome-culpado-por-ter-dado-orientacoes-para-a-manifestacao-1520561,
Celso Oliveira,
Gosta hakerek dadolin no historia badak ema Timor nian


