My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Friday 13 February 2009

Historia Popular Ema Timor Nian

ATENTADU

(Historia Popular Ema Timor Nian)




Kapítulu sia

Fulan rua tiha...
Hanesan bai-bain, hau hader dadersan deit hodi hakerek. Halao lalaok nebe hau nia aman halo. Iha liur, rai udan monu tarudu iha zinku nia leten. Labarik kiik oan sira duni malun iha mota nia laran halimar ho udan ben. Eletrisidadi lakan mate tamba to’o oras ne’e enerjia seidauk bele fahe tomak ba territoriu laran. Governu sei preokupa ho akontesimentu foun, maibe hau iha esperansa katak loron ida governu sei resolve povo nia problema hotu.

Iha hau nia uma nebe maka hau foin konstroi hafoin tiha destruisaun nebe mosu iha hau nia rai, iha 1999 i 2006, dalabarak maka hau konsidera hau nia aman nia mate hanesan ema beik.
Hau halo montajem rasik konaba assaltu iha presidenti ho primeiru ministru nia uma. Skenariu hau monta tuir informasaun nebe maka hau simu, nomos tuir hau nia imajinasaun rasik.
Skenariu ida……
Hau apresenta kestaun psikolojiku. Grupu revolusionariu RKM senti frustradu ho solusaun nebe maka governu unidadi nasional ho partidu eskerda promete ba sira. Duranti kampanya iha eleisaun lejislativa, politiku nain sira (eskerda ho direita) halo promesa oin-oin ba grupu revolusionariu katak se karik sira maka manan iha eleisaun lejislativa, entaun, problema grupu RKM sei sai hanesan prioridadi. Maibe, realidadi sai oin seluk. Governu unidadi nasional abandona i dada naruk solusaun ba grupu RKM. Partidu eskerda preokupa liu ho Lei Pensaun Vitalisia du ke grupu RKM nia futuro. Tamba senti frustradu ho realidadi ida ne’e, entaun grupu RKM halo planu hodi oho tiha presidenti ho primeiru ministru. Relatoriu hosi prokurador jeral dehan katak; grupo RKM iha droga, marijuana no ganja.
Skenariu rua….
Kestaun atu hadau poder ou eleisaun antesipada. Tamba partidu eskerda la hetan mandatu hosi presidenti atu forma governu foun, entaun, partidu eskerda hakbesik-an ba grupu RKM hodi orkestra planu atu oho ou kaer moris presidenti ho primeiru ministru. Se karik iha planu ida ne’e maka grupu RKM oho ou kaer moris duni presidenti ho primeiru ministru, entaun, partidu eskerda sei proklama-an hanesan forsa ida ke iha liu "power" iha teritoriu laran.
Iha kazu ida ne’e, partidu eskerda avansa kedas ho planu atu halo eleisaun antesipada.
Iha partidu eskerda nia fatin (sede), lista foun prepara tiha atu fo’o sai ba publiku kona ba formasaun iha governu foun. Presidenti eskerda prepara tiha ona textu proklamasaun nian atu lê, i, osan iha kofre eskerda nian prepara tiha ona atu loke hodi halo kampanya politika eskerda nian.
Skenariu tolu…
Traisaun iha grupu revolusionariu RKM nia laran. Grupu RKM nia ulun bo’ot mate tiha ona iha kuartel RKM laran tamba traisaun. Tamba tauk atu hetan revolta iha kuartel nia laran, entaun, elementus balun lori grupu RKM nia líder nia isin mate ba rai iha presidenti nia uma oin. Halo hanesan ne’e hodi grupu RKM bele kondena katak governu unidadi nasional maka oho grupu RKM nia líder.
Skenariu hat....
Grupo revolusionariu RKM hakarak hatudu ba populasaun tomak katak iha teritoriu nia laran sira maka manda/ukun. Laos forsas armadas ou polisia nasional. Tamba ne'e maka grupu RKM hakarak hatudu katak se sira konsege naok moris ou oho presidente ho primeiru ministru, signifika kredibilidadi hosi forsas armadas ho polisia nasional sei tun rabat rai.


Kapitulo Sanulu


Tinan ida tiha....
Governu Unidadi Nasional konsege halo buat barak hodi tulun populasaun tomak iha teritoriu nia laran. Partidu eskerda kontinua akuza governu Unidadi Nasional hanesan governu ida koruptu i inkonstituisional. Hakerek nain no poeta sira kontinua hakerek.
Hau nia inan nebe faluk kontinua reza nafatin. Hau nia aman nebe mate tiha ona iha tasi ibun husik hela rekordasaun ida atu sese deit maka ukun Timor tenki ukun halo lolos no diak.
Iha hau nia poesia nebe hau hakerek ho portugues "Meu pai morreu nas mãos dos seus maun-alin, camaradas. Meu pai morreu não por querer dele mas por querer dos outros. E, eu só quero PAZ", hau halo fali tradusaun ba lian Tetum: "Hau nia aman mate iha nia maun-alin, kamardas nia liman laran. Hau nia aman mate laos tamba nia hakarak. Maibe, hau hakarak deit DAME".
To’o oras ne’e, hau seidauk hatene labarik oan be fahe informasaun ne’e pertense grupo ida nebe? Se nia oan? Hela iha nebe? Tinan hirak? Seluk-seluk tan, etc, etc. Informasaun nebe cirkula iha hau nia bairru kona deit ba: reforma iha sistema governu nian, aprova orsamentu geral iha Parlamentu Nasional, loke eskola foun, estrada foun, kios foun, mosu feto foun, seluk-seluk tan.
Hau deskonfia labarik oan ne’e halo parte iha grupo árabe nian nebe foin moris iha hau nia bairru ho objectivu: atu buka i halibur kamiza, kalsa, sapatus, livros, kadernus, bonekus, etc hodi haruka ba Índia ho rai kiik i kiak seluk tan. Ou, labarik oan ne’e, pertense grupo seluk nebe iha objektivu atu estraga estabilidadi iha hau nia bairru laran.
Dalaruma, loron manas maka’as, hau hare labarik oan ne’e túúr ho nia alin feto iha aihun ida nia okos hodi hanorin lê livru eskerda nian.



Fim



NB: Informasaun barak maka hau hetan hosi meius komunikasaun nebe sirkula iha internet.

No comments:

Post a Comment