My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Friday 13 February 2009

Historia Popular Ema Timor Nian

ATENTADU
(Historia Popular Ema Timor Nian)


Kapítulo hitu


Buat uluk nebe hau halo kuandu hau rona konaba hau nia aman nia mate maka: hau hakerek poesia ho lian portuguez.
"Meu pai morreu nas mãos dos seus maun-alin, camaradas. Meu pai morreu não por querer dele mas por querer dos outros. E, eu só quero paz".
Eu só quero paz? Ema oho tiha hau nia aman, agora hau só hakarak dame? Laiha justisa? Hau husu mai hau-an rasik. Maibe, iha hau nia silensiu, dalabarak hau hanoin katak buat nebe akontese iha pasadu lalika atu temi ou hanoin beibeik. Tamba buat ida ne'e sei la kria domin iha ita ema nia fuan laran.
Politika rekonsilisaun nebe governu halo, lori efeitu diak ba povo. Maibe, atu politika rekonsiliasaun bele implementa halo didiak, tenki akompanya ho politika edukasaun, liu-liu edukasaun basika.
Família kaer funsaun importanti iha sosiedadi nia laran. Ne’e duni, edukasaun iha família nia laran tenki hetan prioridadi hosi governu. Kuandu família laiha edukasaun ou laiha edukasaun basika, sei difisil atu implementa politika rekonsiliasaun iha sosiedadi nia laran. Ne’e duni, governu tenki fo’o atensaun ba família.
Maibe, atu família bele hetan kondisaun diak, governu tenki kria posto de trabalho halo barak. Inan-aman tenki iha servisu atu nune bele eduka oan sira halo didiak. Oan sira tenki hetan livre assesu ba eskola i hospital. Maibe, atu governu kria posto de trabalho halo barak, uluk nanain tenki iha politika konaba seguransa ida diak i kapaz.
To'o oras ida ne'e, hau hare katak partidu eskerda ho direita kontinua kondena malun nafatin.
Iha hau nia rain, historia konaba ema oho malun, laos foun, laos novidadi. Lia kiik ka bo’ot, lia mate no lia moris, sempre akompanya ho oho malun. Talvés tamba hau nia rain hetan malisan, ou ....
Kuandu ema grego deskobre liafuan demokrasia, sira lahanoin katak loron ida, iha rai kiik no kiak sei uza liafuan demokrasia hodi oho fali malun. Tuir ema grego, lia fuan demokrasia signifika hosi povo, ho povo, ba povo. Iha hau nia rain demokrasia hanesan kurtina ida hodi taka politiku bo’ot sira nia hahalok. Ema nebe riku, kontinua riku, ema nebe kiak kontinua kiak.

Kapítulo ualu

Tinan rua liu ba, kuandu partidu eskerda maka kaer governu, mosu krisi bo’ot ida. Krisi ne’e mosu tamba governu halao ukun la lós. Forsas armadas ho polisia nasional tiru malu. Mate ema barak. Grupu ida iha forsas armadas nia laran deklara-an naran "grupu revolusionariu RKM" halai sai hosi kuartel forsas armadas nian. Tamba razaun simples ida: iha diskriminasaun iha forsas armadas nia laran. Governu tenta resolve problema iha forsas armadas nia laran hodi foti kastigu kontra ema 600 (atus nen) nebe halai sai hosi forsas armadas. Desizaun governu ida ne’e loke odamatan luan ba krisi nasional. Mosu protestu iha fatin hotu-hotu. Funu etnia, persekutuan no interrese atu hadau poder komesa mosu. Igreja Katolika organiza manifestasaun bo’ot tamba governu eskerda aprova lei ida atu bandu hanorin dutrina katolika iha eskola no universidadi. Organizasaun Laos Governu (ONG/LSM) organiza protestu iha estrada laran tamba mosu korupsaun, sasan folin sae, laiha justisa sosial, seluk-seluk tan.
Ikus mai, partidu eskerda lakonsege kontrola situasaun politika. Tamba krisi nasional ida ne’e, maka halo presidenti da republika toma desizaun tuir konstituisaun: sobu parlamentu nasional no demiti primeiru ministru.
Eleisaun lejislativa foun halo. Partidu eskerda manan, maibe la manan ho maioria. Partidu direita moderada forma koligasaun hodi hetan maioria absoluta iha parlamentu nasional nia laran.
Presidenti da republika fo poder ba grupu maioria iha parlamentu nasional hodi forma governu foun. Naran Governu Unidadi Nasional. Maibe, partidu eskerda la konkorda, konsidera desizaun presidenti da republika inkonstituisional.
Iha parlamentu nasional, partidu eskerda halo parti maibe kontinua konsidera governu unidadi nasional hanesan governu inkonstituisional. Partidu eskerda promete katak fulan nen tiha maka sei halo protestu kontra governu unidadi nasional. Partidu eskerda hakbesik-an ba grupu revolusionariu RKM ho objektivu atu sobu governu foun.
"Governu ida ne’e, governu inkonstituisional. Presidenti ho primeiru ministru troka kadeira ba malun. Uluk, aktual presidenti maka túúr iha primeiru ministru nia kadeira. Aktual primeiru ministru maka túúr iha presidenti nia kadeira. Agora, antigu primeiru ministru sai fali presidenti. Antigu presidenti sai fali primeiru ministru", dehan ulun bo’ot eskerda nian.
"Ne’e duni, partidu eskerda hakarak atu halo eleisaun antesipada. Se karik lahalo eleisaun antesipada, entaun partidu eskerda sei "boikota" governu nia programa tomak. Partidu eskerda promete katak hafoin tiha fulan nen maka partidu eskerda sei halo funu hasoru presidenti ho primeiru ministru", hatutan partidu eskerda nia presidenti.

Kontinuasaun...



No comments:

Post a Comment