My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Tuesday 10 February 2009

Historia Popular Ema Timor Nian

ATENTADU

(Historia Popular Ema Timor Nian)


Kapítulo tolu

Hafoin tiha akontesimentu ne’e, kompletamente hau husik hotu hau nia servisu. Hau konsentra maka’as hodi akompanya evolusaun hosi akontesimentu ne’e.
Polisia nasional komesa halo operasaun iha bairru laran. Polisia kaer ema sira nebe fo suporte ba grupo revolusionaiu.
"Ita nia povo moris iha tauk nia laran. Ami tenki salva povo ida ne’e. Ne’e duni, ami husu atu povo kolabora hamutuk ho ami hodi fo’o sai naran hosi ema sira nebe maka halo parti iha grupu revolusionariu nia laran. Se maka subar elementu revolusionariu, ami sei kaer hotu i sei lori ba kastigu", dehan polisia nia bo’ot, liu hosi jornal nasional.
"Se-se deit, atu jornalista fali ka, padre ka madre, deputadu ka ministru, mediku ka professor, NGO ka politiku nia bo’ot sira, maka la respeitu Estado de sitio, ami sei kaer hotu", hatutan polisia nia bo’ot.
Liu tiha fulan ida, iha Parlamentu Nasional simu keixa barak konaba hahalok polisia nasional no forsa armadas nebe tama sai povo nia uma arbiru deit, baku klosan sira iha estrada ibun, i halo violasaun direitus humanus.
Relatoriu hosi Provedor Direitus Humanus hateten katak hahalok bruto hosi polisia nasional no forsas armadas a’at liu iha mundu. Polisia uza kareta ho vidru metan, laiha zapa (zapa=plat) hodi duni ema iha estrada laran. Polisia la uza naran iha sira nia farda hodi kaer i baku ema iha uma laran. Polisia halo hanesan ne’e hodi povo lahatene sira nia naran. Polisia kaer ema la uza surat hosi tribunal. Polisia halo para kareta nebe uza reben, i les hotu.
"Laiha nessecidadi atu uza forsa agresiva hodi kaer ema. Hahalok ne’e hatudu katak ita nia polisia seidauk profissional. Semana kotuk liu ba, forsas armadas ba foti ema civil ida iha aeroporto tamba deskonfia ema ne’e halo parti iha grupu revolusionariu," dehan provedor direitus humanus.
Provedor direitus humanus haruka surat ba Parlamentu Nasional ho Primeiru Ministru hodi kesar hahalok polisia nebe viola direitus humanus.
NGO/LSM hateten katak Estado hakarak uza "Estado de sitio" hodi bele hametin sira nia poder.
Ulun bo’ot (líder) eskerda sira nian, kondena polisia nia hahalok i konsidera katak hahalok polisia nian hanesan "persegisaun politika i ditadura".
Maibe, governu, liu hosi ministru defesa, koalia iha Parlamentu Nasional katak: to’o oras ne’e povo seidauk kesar konaba hahalok hosi polisia nasional i forsa nasional nebe la respeitu direitus humanus.
"Elementus polisia nasional nebe pratika violasaun direitus humanus sei responde iha tribunal. Ne’e duni, ami husu atu povo kesar elementu polisia nebe maka pratika violasaun direitus humanus", dehan ministru defesa.
Forsas armadas nia bo’ot hateten katak militar nebe maka tortura i kastigu povo, sei lori ba tribunal militar nian.
Polisia nasional nia bo’ot hateten katak polisia nebe maka la respeitu povo sei hetan kastigu bo’ot.



Kapítulo hat

Presidenti nebe hetan tiru iha kotuk laran i estomogo, lori liu ba hospital iha rai seluk hodi bele halo operasaun. Operasaun nebe halo dala lima konsege salva PR nia moris. Grasa hosi Nai Maromak, presidenti rekupera-an iha hospital internasional.
Fulan ida ho balun tiha, PR hato’o lian tatoli (mensajem) ba povo tomak. Iha mensajem nia laran, PR husu ba povo atu labele halo tan violensia ba malun.
Molok husik hospital privadu, presidenti fo agredese barak ba medikus ho enfermeirus nebe hare presidenti komesa hosi loron atentadu.
Presidente lao ho cuidadu tebes sai hosi odamatan hospital tuku 9.15. Presidente hatais kamisa algudaun kôr kastanyu i kalsa kastanya. Hasanrahun mahar. Isin krekas uitoan. Presidenti hamnasa kuandu kaer liman ho jornalistas sira i enfermeirus sira nebe akompanya toó iha odamatan. Presidenti lakohi uza kareta roda nebe hospital prepara tiha ona.
Molok husik hospital, Presidenti fo’o presenti fotografia presidenti ho Santo Padre ba diretor hospital.
"Kuando hau hetan atentadu, Santo Padre reza mai hau", dehan Presidenti.Depois Presidenti fo presenti kafe ba medikus i enfermeirus sira. "Ne’e melhor kafe iha mundu", dehan presidenti. "Hakarak hateten ba sira katak kafe ne’e iha vinagre ne’e duni kafe diak i melhor iha mundu", hatutan presidenti.
"Hau hakarak fo’o agradese ba imi hotu nebe kuidadu hau to’o ohin loron, medikus, enfermeirus to’o kriada hospital nian", dehan presidenti.
"Imi hotu mesak laran diak, tamba imi kuidadu hau halo diak. Laos imi iha ne’e deit, maibe mediku i enfermeirus iha hau nia rai. Se karik sira laiha, hau lahatene oinsa hau nia moris", koalia presidenti ho emosaun maka’as.
"Hau sei hanoin tin tin por tin tin, komesa hosi ema tiru hau, iha ambulansia antigu nia laran nebe laiha sintu hodi aperta hau. Kuaze hau atu monu maibe hau haka’as-an kaer metin kama maski ran fakar maka’as", dehan presidenti.
Kareta ida para iha hospital oin lori presidenti lakon hosi hospital.
Semana ida tiha….
Iha loron Paskoa, presidenti ba agradese Nai Maromak iha missa paskal iha katedral bo’ot.

Kontinuasaun...

No comments:

Post a Comment