My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Thursday 16 August 2012

HAU NIA TEMPU KIIK - Historia Karau Atan Nebe Sai Reitor DIT


Kontinuasaun historia real hosi Reitor DIT Estanislau Saldanha

Parte Rua 



Estanislau Saldanha ho ninia familia


Uatulari hanesan sub-distritu ida iha Distritu Viqueque nebee nia panorama natureza furak, iha foho ho planisia nebee diak, no tasi furak tebes. Mos riku iha ema, kultura ho tradisaun. Nunee rai nee mos riku minarai ho gas iha rai leten (Aliambata ho Atalele), no tasi okos iha Kosta Sul. Uatulari mos rai bokor ba agrikultura. Natar ho toos luang no produtivu tebes, plantasaun nuu, aiteka ho kiar barak. Ema servisu badinas no oan sira matenek barak no servisu makas. Nunee mos ema Uaturlari buras tebes (oan barak), ho familia ida rata-rata oan lima. Maske nunee, jerasaun ikus nee, hahu hamenus oan ona.



Iha historia Uatulari nian, rai nee iha ema veteranu Japoneza pro-Japones, Veteranu Revulasaun 1959 kontra Portugues, Veteranu Integrasi Pro-Indonesia ho Veteranu Pro-Ukun an. Nee hatudu politikamente Uatulari dinamika la halimar. Iha dinamika ho pluralismu opsaun politika nee, iha mos implikasaun boot, Uatulari oan barak mate, sofre, ho lakon sasan husi sekuensia ho eventu politika sira nebee nakonu ho violensia. Maske nunee Uatulari oan sira buras ho espiritu moris forti nafatin, tuir pepatah dehan “hilang satu, tumbuh seribu”. Agora ema hare no asosia Uatulari hanesan fatin “violensia ho estrada aat”. Nunee Uatulari sai hanesan sentru atensaun ba violensia. Uatulari riku rekursu natural no riku ema matenek, nunee hau fiar evolusionamente forsa otas nurak Uatulari nian sei sai forsa kohesivu ida hodi lori Uatulari sai fatin diak, hakmatek, naran morin, ho povu moris diak. 



Susar tebes hetan Uatulari oan sira sai “tabeledor” ho “bungalow” (muda koor), tanba nee ema dehan Uatulari oan sira mate bandeira hun ba sira nia opsaun sa ida deit. Exemplu ikus liu mak eleisaun prezidensial ka legislativu 2012, maske governu investa barak ho lori trator barak-barak hodi fahe iha Uatulari, maibe Uatulari oan la book an, la muda nia opsaun politika no mate bandeira hun ba Maun Boot Lu Olo ho Fretilin. Ezemplu kiik seluk mak hanesan hau nia maun Joao Mariano Saldanha, nia harii Partidu Republikanu, hetan votu kiik, la ultra pasa bareira, no nia bele muda fali ba partidu seluk hodi hetan pozisaun boot, maibe nia lakohi, maske kiik, nia hakarak servisu ho investa hodi haan no hetan fatin, laos tanba “tabele”, maibe tanba forsa no kapasidade mesak. Tanba bainhira tabele ona, susar tebes kualia ho defende buat loos, no hot-hotu bele depende ba maun ka aman boot, ita lakon identidade mesak, ho lakon oportunidade hodi defende ema barak nia interese. IT IS GREAT TO BE PART OF THE DYNAMIC, ENERGETIC, MOTIVATED, MILITANT, INDEPENDENT, CONSISTENT, INOVATED AND HARD-WORK PEOPLE AS UATULARI OAN. Hau orguilu moris iha Uatulari, no sai nudar Uatulari oan.



***



Iha tempu kiik, hau hela barak liu iha Uatulari ho Uatucarbau, liu-liu iha Uatulari Vila, no hela ho inan-aman ho maun-alin sira. Dala ruma, iha tempu feriadu, ba Nunumalau iha Knua hodi hela ho Tiu ho Tia sira. Nunee mos dala ruma ba Uatucarbau hela ho tiu ho tia sira husi parte hau nia inan nian. Tanba nee, ami familia Nunumalau (liu-liu ami maun alin sira) ho familia husi Uatucarbau iha relasaun metin nafatin too ami oan sira agora, maske ami hela iha Dili. 



Husi familia hau nia aman nian, ami mak hela iha Uatulari vila, nunee hau nia primu ho prima sira barak hela ho ami hodi eskola. Hau nia primu-prima sira balu mak hanesan Madre Celesta Carvalho (milisi mak oho iha 1999 iha Lautem), nia maun Gregorio Basilio Carvalho “Lobodara” (Bapak oho iha parte rai klaran), no Leo Carvalho (Fretilin oho iha Aileu), Jose Sousa, liurai Nunumalau, agora sai hanesan Sekretariu Distritu Viqueque, “Carlos da Silva Saky (membru Fundador RENETIL ida)”, ho seluk tan. 
Iha tempu halo natar no koa hare, bainhira feriadu, ami hotu hela iha uma natar, Faetun, besik Posto Sub-distritu Uatulari agora, nunee uma Uatulari vila taka tomak. Karik iha tempu halo toos, ami hotu hela fali iha Uatulari Vila tanba ami nia toos besik iha nee. 



Hau nia aman badinas, nunee ami nia toos ho natar luang. Hau nia tia ho tiu sira (hau nia aman nia feton ho maun-alin sira) mos badinas hotu, hanesan Tia Petronela (Carlos da Silva “Saky” nia inan), Tia Olimpia (nia laen Alberto Carvalho, malae mutin oho no soe tuir mota Bebui iha Uatulari tanba involve iha Revulasaun 1959) ho Tia Elvira (nia laen Feliciano, malae mutin oho tanba involve iha Revulasaun 1959), Tiu Costantino Soares (Fretilin mak oho iha Aileu), ho Tiu Napoleao (ema nebee berani no liman mamuk ba desarma ho hadau kilat iha Sekretaria Postu Uatucarbau iha Revulusaun 1959, no nia maun Carlos Carvalho malae mutin oho iha Baguia tanba involve iha Revulasaun 1959) nia toos mos luang. Konsekuensia husi toos ho natar luang nee, ami oan sira mos tenki servisu makas tulun hau nia aman ho inan hodi ba toos ho natar, hamutuk ho primu ho prima sira nebee hela ho ami, bainhira oras eskola hotu. Infelismente bainhira hau nia aman, tiu ho tia sira nee mate, ka sai ferik ho katuas, toos sira nee barak mak abandona. 



***



Iha tempu feriadu, dala ruma hau ba halimar ho tiu ho tia sira hamutuk ho hau nia primu ho prima sira iha Knua Nunumalau ka iha uma toos iha Kaikasabu’u iha Uatulari. Maske feriadu, ami la halimar hanesan labarik sira baibain, ami servisu nafatin tuir ida-idak nia idade ho forsa, tulun tio sira halo natar, toos ka hare “ami” nia karau ou hare manu iha natar. Maibe husi hau nia tian sira, husi aman nian, hau gosta liu Tia Petronela, tanba nia badinas, no hare ami diak. Nunee feriadu dala barak hau ba halimar ho nian, nunee tanba mos nia oan mane ikun, Carlos da Silva “Saky”, ami rua nia otas kuaze hanesan. Ami rua “Saky” baibain lao hamutuk, hare karau ka hare manu iha natar. Nunee mos eskola iha SMP ho SMA iha Dili ho estuda mos hamutuk, so universidade mak la hanesan, hau iha Universidade Diponegoro Semarang, nia iha Universidade Udayana Bali, Indonesia. Hau sente lakon tebes bainhira hau nia tia nee mate iha ami nia uma, iha Uatulari Vila (portu tuan), iha tempu ami sei kiik. Ami lakon ema ida nebee tulun hare ami diak. Nunee mos dala ruma hau ba halimar iha Buita, Vesoru, hela ho Avo Buita, ho nia oan Jose. Iha nee ami barak liu halimar no ba kaer ikan iha mota ain, Bua Lale. Hau hela ikus liu iha Buita iha tinan 1976, iha tempu nebee TNI sira hahu tama iha Uatucarabau liu husi tasi. Nunee hau ba fali knua Nunumalau hela hamutuk ho hau nia familia sira.



Hau mos dala ruma ba iha Uatucarbau, no hela ho Tiu Guilerme da Costa Guterres/Tiu Guilerme ho Tia Francisca de Sousa/Tia Sika (Sekretariu Estadu Seguransa, Francisco da Costa Guterres, PhD nia apa-ama. Tia Sika nee hau nia inan nia alin ikun) iha lesuribu (postu foun), ka iha Tirilolo, Pedro Xavier, Eis Diretor Nasional Terras e Propriedade, nia knua. Dala ruma halimar mos ho avo sira iha Nunuria/Sorudou (iha knua avo sira nian), ou Tiu Sousa (hau nia inan nia maun) iha Dotulita, besik fali ba iha Baiguia.



Iha Uatucarbau mos hau servisu iha toos ho hare natar. Lor-loron ho foos kalen ida (kalen leite kondesadu) tau kohe laran ida hodi ba hare manu iha natar tiu-tia sira nian iha Uaimataoli, distansia 6 kilometer husi hela fatin, Tirilolo, Uatucarbau. Lor-loron sai tuku neen dader, lao deit, no fila uma bainhira rai atu nakukun, no manu la iha ona. Meudia tein mesak, modo la iha, buka fore nia tahan ka aidila tahan ka hudi tahan nurak hodi tein kahur ho etu. Dala ruma atu muda menu, hau ba buka kumbili fuik (bia iha naueti) iha ailaran fuik hodi tunu. Hare manu iha natar nee lao dok, dala ruma udan tau boot, mota tun, abu-abu taka metin, ho idade kiik, sertamente hau tauk, maibe la iha opsaun no susar atu rejeita tiu ho tia sira nia instrusaun. 
Iha Uatucarbau, hau mos hare natar iha Baidubu ho Naekoan, tiu Guilerme ho tia Sika nian. Lor-loron lori foos kalen ida, ba mak te’in mesak iha natar laran. Modo la iha, te’in kahur ho fore tahan husi toos Avo Deroho’o, Tiu Francisco Soares “Borolaku” nia apa nian. Katuas ho ferik sira husik deit tanba lor-loron hau ba natar ho foos kalen ida iha kohen kiik ida laran ho modo la iha. Dala ruma sira dehan kuitadu, liu rai oan nee mai servisu fali hanesan “atan”.



Avo sira dehan liurai oan tanba sira hatene ami jerasaun liurai husi Afaloicai, hau nia, avo Lobodara ho nia primu sira mak simu rota ukun husi Wekeke, ho avo nia diviza mak Tenente Cornel. Uluk Portugues nia tempu, hau nia Avo “Lobodara” mos lao ho Dom Francisco da Costa Guterres, governador, ho liu rai Loi Hunu, Ossu, hodi dada baliza rai nian iha Ossu, Uatulari, Quelicai ho Uatucarbau. Nunee mos liurai sira ukun iha Afaloicai mak hau nia tiun sira, hanesan Abilio Soares (Portugues oho tanba involve iha Revulusaun 1959), Antonio Soares (destera ba Angola tanba involve iha Revulusaun 1959 no Fretilin oho iha Aileu) ho Adelinho Carvalho (Delegadu Fretilin iha Uatulari no Bapak oho iha Uatulari). Maske nunee, hau nia inan-aman la eskola, la hatene lee ho hakerek, no la iha asuliar, nunee nia profisaun mak agrikultor, nia tempu barak liu hotu iha natar ho toos laran, no ami mak servisu hanesan asuliar duni ba ami nia aan.



Iha Uatucarbau, Lesurubi, hau orguilu tebes tanba hau iha mesak toos ho luang hektar ida resin. Hau mak loke, hamos, kuda batar, feuk, aifarina, la keru, ho kumbili mesak. Hau nia toos nee moos no buras tebes. Nee tanba esperiensia halo toos iha Uatulari, no esperiensia mai husi ami nia “mestri”, hau nian aman rasik. Depois halo tiha toos, hau la bele mantein tanba fila ba Uatulari iha tinan 1980. Iha Uatucarbau mos hau triste tebes, tanba ami nia karau luhan boot ida nebee ami husik hela iha Buburaelale, Knua Lena-Buibela, Uatulari, antes sa’e ba Foho Matebean hodi evakua (mengungsi) iha tinan 1977, sira Uatucarbau hadau hodi lori ba iha Uatucarbau. Hau kuinese mos ami nia karau tanba hau mak hare ho hein karau sira nee antes sa’e ba Foho Matebean.



Hela iha Uatucarbau, iha mos historia “mendebarkan” ida. Hau haluhan tinan, hau ho hau nia bin boot, Jacinta, hela ho Avo Angelina (hau nia inan nia inan rasik) iha Sorudou. Ami hela kleur, no too tempu ida, hau nia bin nee moras todan, nia toba deit, too kotuk kanek hotu. Aimoruk la iha, dader-dader, malirin boot, ami sei toba, hau nia avo fanun ho haruka ami ba taka kabun, hirus matan ho ren toos iha fatuk boot (beli) nebee mos hanesan rate beiala sira nian. Nunee malirin bele tama iha ami nia laran, no tuir avo nian fiar, katak ida nee sei sai hanesan aimoruk ida. Iha tempu nebaa hau kiik, no hela iha Sorudou kleur ho baruk ona. Hau hakarak fila ba Knua Nunumalau. Maibe tanba dok, ailaran fuik no tauk mos Bale Koki (ema sira nebee nauk labarik), ho nanau (hantu) mak halo hau la berani fila mesak. Iha dader ida, sa ida mak selok, hau berani halai sai husi uma, no lao mesak ba Nunumalau, avo ho hau nia biin la hatene. Nunee hau lao tuir dalang, lao makas no halai deit, no too iha Nunumalau rai besik lokraik. Hau fo hatene hau nia inan katak Mana Jacinta moras todan. Nunee espera, hau bele hela ona iha Nunumalau no la ba fali ona Sorudou/Nunuria. Sorti aat, hau nia inan lori hau, ami rua fila kedas lokraik nee ba Nunuria hodi hare hau nia bin. Depois mak ami lori bin mai fali iha Nunumalau. 



***



Hau sei kiik sai hanesan karau atan ida. Tanba hau nia maun sira boot oituan ona, no sira hotu servisu iha natar ho toos. Nunee hau mak hare karau. Dala ruma, hau nia maun Domingos mak ba troka fali. Maibe bainhira hau nia maun Domingos mak hare, nia taa karau sira nee nia ain kanek hotu. Nunee mos hau nia Maun Joao mak hare fali, nia husik karau sira lao mesak, karau tama iha ema nia toos ho natar, halo hau nia aman sempre selu beibeik ema nia hare ho plantasaun. Tanba nee hau nia aman haruka hau mak hare ami nia karau. 



Hare karau nia aat mak nee. Bainhira karau lao ona, biar udan boot, abu-abu taka metin, ailaran fuik, ho dala ruma mota tun, pasiensia, ita tenki lao tuir, biar ita kiik no tauk. Se lae, karau tama ema nia natar ka toos, fila uma ita “tarutu” ona. Bainhira hare karau esperiensia boot mak nee, halo ita berani, pasiensia, halo konvivensia diak ho ema seluk, ho halo inovasaun oioin. 



Husi hare karau, hau hatene uza ahi fatuk tanba la iha ahi kose ou eskeru, no husi hare karau hau hatene koa tua husi tali metan. Nunee mos hatene halo saboko (hamdara), ho tokir (toki), kukus (de’sha) ho tunu naan, ikan, etu, feuk, aifarina, talas, ho maek. Husi hare karau mos hau hatene sa’e ai no nuu. Hau bele dehan nuu sira iha Faitun, Befun, Narkisi, Naedala, Uatulari too iha Nunumalau, hau sae hotu, maske aas ho la iha ainfatin. Nunee mos nuu sira iha Aliambata, Daradau iha Uatulari, ho Kumuoli too Baidubu iha Uatucarabau mos hau sa’e hotu. Hau buka sa’e uluk nuu ida hun aas, kuandu too iha leten, hau han tiha nuu mak tuun fali. Tanba sa’e nuu hatene, dala ruma hau tulun hau nia tia sira hodi hatun nuu hodi halo nuu maran hodi faan. Mas agora la bele ona, hau uluk koko sa’e dala ida iha Morgasari, Salatiga, Java Central, too duni nuu leten no hatun duni nuu fuan, maibe hau nia hirus matan sira kanek hotu, no ain nakdedar hotu. Nebee hau tauk ona sa’e nuu, agora hakarak han ho hemu nuu been, bele ba deit “sa’e” nuu iha Lecidere besik rezidensia Bispu nian, naran bolu ho “Sr. George Washongton” (alias dolar), du ke halo kole an. 
Husi hare karau mos iha kolega barak, husi karau atan sira nee. Tanba hot-hotu hare karau, too meudia lori karau ba mota, no hahu tuur hamutuk kualia, halimar, te’in/tunu/saboko/tokir ho han hamutuk. Nunee mos nani hamutuk iha mota laran. Iha mediu tinan 1977, atu sa’e ona ba Foho Matebean hodi evakua, loron tolu hau lao bolak-balik Foho Matebean ho Nunumalau. Distansia nee dok, no lao deit. Lokraik hatama karau iha luhan iha Nunumalau, depois ba toba iha Foho Matebean (Uaturui Kailelete). Dader nakukun, sai fali husi Foho Matebean ba Nunumalau hodi hare karau. Hau para hare karau bainhira sa’e ba matebean, tanba ami tenki husik hela karau, no la sa’e ba mateban leten. Hau hare karau ikus liu iha tinan 1979. 



Tanba nee, belun balu husi Uatulari dehan ami hadau sira nia karau hodi halo ami matenek, nee la loos. Tanba ami moos iha karau, desde Portugues nia tempu, no hau rasik mak hein ho hare. Maibe karau, plantasaun ho osan deit la too, tenki lao ho servisu makas, badinas, la arbiru, tulun ema, iha fiar (ba maromak ho matebean sira), mak bele tulun transforma buat sira material ba inmaterial iha ita nia kakutak/matenek. No ami mos hahu eskola, no tama iha eskola sira diak nian iha tempu Portugues, laos iha tempu Indonesia mak eskola boot. Fiar, laran mos, la arbiru, ho servisu makas, nee aset boot hau nia inan-aman hodi susesu eduka nia oan sira, maske funu ho violensia mosu beibeik iha Uatulari ka iha Timor Leste tomak.



***



Hau hahu eskola iha Escola Primaria Uatulari. Dader ba eskola, lokraik ba toos. So feriadu mak ba natar tanba dok. Karik la ba toos, entaun tulun hau nia inan ho bin sira hodi hare alin sira. Nunee mos ba kuru bee, hili ai no fai hare ho batar hodi te’in, hamutuk ho primu ho prima sira. Dala ruma tulun hau nia inan hodi halo sasoro no fo han alin sira. Nee tanba maun ho bin sira escola iha Kolegiu Ossu ou Liceu ho escola Tehcnica iha Dili, no primu ho prima sira fila ba knua tanba feriadu. Nunee tempu halimar kuaze la iha, foin halimar oituan kesak mai ona hodi ba servisu. Tempu labarik hotu tiha deit ho escola ho servisu. Ami hotu alumni kampus halo natar, toos ho hare karau, so hau nia alin sira mak ladun ona, tanba ami nia moris hahu muda oituan ona, no sira mos hela no eskola ona iha Dili. 
Ami kontente tebes bainhira iha tempu eskola no hau nia inan-aman sira iha uma natar iha Faetun, aktual postu sub-distritu Uatulari, no ami hela iha Uatulari Vila. Nunee ami bele halimar ona, bainhira eskola hotu. La hetan siak husi “ferik raizada”. Ami bolu ami nia inan nudar ferik raizada, tanba hau nia inan dader hader mai kualia ho siak too fali deit kalan tanba nia hakarak ami halo buat ruma, la bele tuur ho halimar deit. Nunee halo ita buka abrigu mos la hetan. 



Maske servisu todan, maibe eskola nunka falta. Iha eskola, hau nia maun ho bin sira hetan notas eskola diak hotu. Dala barak hetan “Quadro de Honra” (juara). Tuir exame eskrita, maibe latuir exame oral tanba nota eskrita diak ona. Hau la hatene, notas diak iha eskola nee tanba kultura servisu makas, ka tanba hau nia inan-aman nunka falta iha igreija ho kumpri nafatin sira nia adat. Maibe hau fiar, susesu iha eskola nee tanba kombinasaun entre buat sira nee hotu. 
Maske hau nia aman halo natar luang, maibe ami oan sira susar tebes han etu. Etu so han iha tempu koa hare, liu nee lae ona. Ami lor-loron rum batar daan, ou rotok husi batar (usaku), ho husi etu (kai rae roto). Dala ruma kombina ho aifarina kukus (“kai malae desa na”) ho hakmeri (kai rae rame). Ami nia hahan lor-loron nee jarang mutin, loron ba kalan, kalan ba loron mak aihan ida nebee hare ba matak hela deit. Aihan nee te’in husi foos oituan, aifarina, aitahan ho aidila fuan mak barak liu. Ami nia modo mos ida da’an nee. Han ona rotok, ho modo mak lakeru dikin, aidila, talas tahan, ho hudi lubung, tau hamutuk hodi da’an, tau bee no masin. Maske nunee, ami nunka moras ida boot, tama hospital, tanba moras malnutrisaun.



Bainhira ami hakarak han diak, ami kiik sira sempre hein iha uma oin hodi hare netik Tiu Guillerme da Costa Guterres, Sipai Kabu, husi Ossu, kaben ho hau nia inan nia alin ikun, Francisca de Sousa, Francisco da Costa Guterres, PhD, aktual Sekretariu Estadu Siguransa nian aman, sai husi servisu hodi han meudia. Ami sukat ona, bainhira Tiu Guilherme tama uma laran pasti han ona meudia, nunee ami ba halo fingi halai haleu sira nia uma, espera Tiu Guilherme ho Tia Sika bele bolu tama hodi han meudia. Nunee bele han etu, naan ho feijoada. Maibe dala barak halai too ain bubu mos sorti la iha, tia ho tiu la bolu. Oinsa mak bolu, kuaze lor-loron hanesan nee, kala tia ho tiu sira mos baruk ona. 



Tanba saa, natar ho toos luang, nunee mos ami iha karau, maibe ami susar haan etu ho naan? Ida nee tanba hare nebee produs, hau nia aman faan hotu (hela hare inan hodi kari fali), hodi hetan osan, ba ami oan sira nia eskola. Nunee mos karau faan hodi hetan osan. Nunee ami barak liu haan husi produtu husi toos. Maske nunee, osan nebee husi hare ho faan karau nee dala ruma la too ba ami nia eskola. Nunee hau nia aman tenki ba impresta ema nian, depois selu neineik bainhira too fali hare nia tempu. Dala ruma ba impresta too iha Uatucarbau hodi selu ami nia eskola. Hau nia aman dala ruma dehan hanesan nee, “ba imi nia eskola”, hau bele kiak no haraik an mos la iha buat ida, maibe imi tenki eskola, imi la bele beik hanesan hau”. 
Komitimentu hau nia aman nian ba oan sira nian edukasaun nee makas, tanba nia hatene, so eskola mak bele transforma moris, no eskola ma bele muda profisaun husi agrikutor kiak ba moris diak. Nunee hau nia aman dehan, “diak liu hau nia riku ho sasan tau iha imi nia ulun, nunee hau nia riku sei la hotu. Hau nia riku lakon bainhira imi mate. Maibe se hau riku, no imi beik, hau nia riku sei la iha folin, hau mate la lori ho, no funu ho konflitu ruma halo hau nia riku lakon saugate”. 



Hau nia aman, maske la hatene hakerek” maibe nia hatene analiza situasaun, tanba nia liu husi prosesu ho esperiensia ida naruk, konaba sa ida mak moris, funu, violensia, mate, lakon ho kiak? Esperiensia ninian hahu kedas husi funu Japoneza (WW II), Revulusaun 1959 too 1975 nebee nia maun alin sira barak mate, no lakon uma ho sasan tanba konflitu ho violensia. Nia mos dadur fila-fila, iha tinan 1959 no mos iha 1975 too 1977. Sekarik hau nia aman hatene lee ho hakerek, nia mos bele mate ona hanesan mos nia primu sira. 



Ho komitimentu nee, nia servisu makas, loron-kalan, hodi hetan osan haruka nia oan sira ba eskola. Iha Portugues nia tempu kedas, hau nia aman haruka ami ba eskola terbaik iha eskola primaria iha Uatulari, Kolejiu Ossu, Eskola Teknika ho Liceu Dili. Iha 1974, hau nia bin Jacinta ramata eskola no servisu sai nudar profesora hodi tulun fali alin sira. Nunee tinan 1975 la iha mudansa politika ruma karik, ami balu ba tiha ona Portugal tanba hau nia maun ho bin sira hetan Quadro de honra (juara) iha sira nia eskola. Hau nia primu, Gregorio Basilio “Lobodara” ba uluk ona iha Portugal. Nee hanesan dalang ida ona. Maibe buat ida mak hau nia inan-aman hakarak maibe la atinzi mak nee, sira hakarak ami sira nee bele sai madre ka padre. Ami la bele sai padre ho madre tanba atu tama seminariu iha tempu Portuguese karu tebes, tanba alein selu osan eskola, tenki lori kama, lensol, froinas, ropa oioin nebee hau nia aman la iha kbiit hodi sosa. Maibe hau nia aman kontenti nafatin tanba nia bele susesu konversi profisaun nia oan sira husi agrikultor kiak ba profisaun seluk via investa makas iha edukasaun. 



Uluk hau nia aman servisu makas ho katana ho aisuak, maibe agora nia oan sira servisu makas ho lapizeira ho komputador. Hau nia aman moris iha 5 Feveriru 1932 no mate iha 22 Maiu 2009 ka mate ho idade 77. Husi nia dedikasaun, hatudu katak ema agrikultor, la hatene lee ho hakerek, ho foho oan, la signfika la bele ba oin. Naran servisu makas, la arbiru, laran moos no iha fiar, dalang sempre iha. Hau nia aman mate, iha tempu ida ami hotu hatene lee ho hakerek. Obrigadu Apa ho Ama. Ami orguilu boot nudar agrikultor kiak nia oan, orguilu boot nudar ema la hatene lee ho hakerek nia oan no orguilu boot nudar foho oan. 



Atu respeita hau nia aman nian profisaun, no valoriza agrikultor no ema la hatene hakerek ho lee sira, tulun hasai ema husi kiak, nudar responsabilidade sosial, no nudar agradese wain ba aman maromak, ami DIT agora iha bolsa estudu ida nebee ami dezeina espesial ba ema agrikultor, la hatene lee ho hakerek nia oan sira hodi eskola iha DIT gratuita tuir area espesilidade nebee sira hakarak. Bolsa estudu nee hamutuk 24 fo ba sira nebee hotu eskola sekundariu iha distritu 12 (la inklui Dili), tinan-tinan husi distritu ida ema rua. Selesaun bolsa estudu nee sei servisu hamutuk ho Eskola Sekundariu ho Padre Parokia hodi hetan duni ema tuir kriteria nebee ami determina. Sira mak selesiona no DIT simu deit.***



* Sei iha Parte Tolu. Hakerek nee versi FB neduni sei "putar", no la sistimatiku, maibe hakerek iha versi ida informal. Hakoak boot.

Sei kontinua....

2 comments:

  1. iha fatin duni ema watulari oan sira, sucesso hotu kedas iha moris... no watulari fo tebes exemplo diak ba moris hamutuk nebe maka hakmatek nian duni.... watulari oan sira sae lalenok ba povo timor no mundo tomak nian...parabens ..

    ReplyDelete
  2. Ida sai otonomista ne ita haluha tia hakerek ka?
    Hau sente ita tengke konta hotu iha ita nia profile oinsa ita nia familha otonomista sira lere hotu povu Uato-Lari oan sira inklui Faan Rai ne ba Indonezia. Hare hakerek mos livru ida ita bo'ot hakerek ne. Obrigado.......Hau reza para heroi sira keta foti liman karuk ba ita bo'ot.

    ReplyDelete