My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Friday 17 August 2012

Familia, Igreja no Seminário Hanesan Fatin Atu Apreende Hadomi Rai Timor

Parti rua 

"Fahe esperiencia no testemunho kona ba Vocação hakarak sai Nai Lulik Jesuita hada'et ho moris espirito patriotismo no nacionalismo hodi halao actividade “clandestino familiar” iha hau nia  formação tomak hanesan  ema Catolico Timor oan hodi hatan ba Maromak nia bolu"








Pe. Venancio da Costa Pereira, S.J

III.  Oinsa dedika-an iha funu ba ukun rasik-an? Fasil ka difisil?
Familia, Igreja no Seminário hanesan fatin atu apreende hadomi Rai Murak no Povo Doben  Timor Leste, ho fiar metin ba Jesus deit
Hau  hahu dedika-an lolos  ba  "funu"  liu  husi  dalan informal nian deit, iha hau nia familia, no liu husi  Seminário Nossa Senhora de Fátima. Iha tempo neba,  contacto ho “maneira polite” no simples nian  deit, entre familiares sira, tio, tia no  primos  irmãos sira deit ho belun Timor oan sira nebe maka conhece malu didiak duni, katak hadomi tebes no hakarak tebes Timor Leste ukun-an, tamba "alasan tenki  extra cuidadu"  ho ema sira nebe maka  pro  Indonesia, selae hanesan  ita hotu hatene ona, ita nia familia maka sempre  sai “tumbang”, ita nia familia maka sempre sai vitima, ba buat hotu nebe maka ita halo, iha actividade politica nian. 

Hau pessoalmente haksolok tebes tamba iha periodo moris no halao formação integrada no educação sistemática iha Seminário Ménor  Nossa Senhor de Fátima, iha Lahane Mota Laran, hau ganha tan espirito de Patriotismo nomos hau senti edificado liu tan ho sentimento Nacionalismo hanesan ema Timor oan 100% no ao mesmo tempo Católico 100%. Seminário Nossa Senhora de Fátima Lahane re-forma, re-crea fila fali maioria jovens Timor oan sira nebe, maka estuda iha neba, atu sai lolos ema Timor oan ho identidade cultural, religiosa, basea ba historia unica rai murak Timor Leste nian, no povo doben Timor nian,  nebe maka iha hela processo de procura e ao mesmo tempo processo de purificação ba rumo ukun rasik-an nian. 

Hanesan Seminarista tipico hanesan jovem husi Dili, ami barak la dun hatene situação concreta no realidade factual e actual nebe maka acontece iha distrito sanulu resin rua seluk. Maibe, liu husi ami nia familiares sira, liu husi ami nia primos irmãos, liu husi tio, tia no belun sira balu be bapa kaer halo TBO, liu husi belun hansip, no  tentara Timor oan balu (maibe laran nunka fo ba Indonesia) liu husi estafeta clandestino nian, liu husi ami nia maluk Seminaristas sira seluk nebe maka mai husi distrito sanulu resin rua seluk no liu husi maluk prisoneiros Timor oan sira iha Kadeia Balide no iha ilha Atauro, liu husi ami nia professors balun, liu husi amu parocos barak maka ami rona historia, hodi ami hatene didiak konaba violação nebe tentara Indonesia halo no halao iha teritotorio Timor Laran tomak. 

Padre Felgueiras, S.J, nebe maka hadomi Timor sempre halo profecia ida dehan katak loron ida Timor sei ukun-an duni. Ami apreende atu hare'e sasan sira consciencia no imaginação nebe maka kruat tebes. Tamba hakarak duni Timor ukun-an, entaun nune’e  ami barak halo tebes esforço maximo no supremo sacrificio hakas-an estuda makas. 

Iha Seminario, hanesan Seminarista, ami apreende atu descuti kona ba assunto politico, identidade cultural, social, religiosa, historico no sofrimento povo Timor nian. Ami mos koalia kona ba assunto oinsa maka halo strategia kontra bapa. Estrategia ida maka ne’e Timor oan tenki matenek, domina disciplina oi-oin, sciencia no skill oi-oin. No hatene usa aproximação oi-oin, atu hatene nafatin bapa indonesio ninia estrategia, atu nune’e, luta clandestine bele lao nafatin to nia rohan. Oinsa maka halo contacto diak ho sira iha liur. Nune’e tenki escola, tenki matenek, liu-liu tenki hamutuk. Igreja Catolica continua bolu nafatin Timor oan sira atu fo liman ba malu, atu hamutuk liu husi presença amu Bispo Belo nian no nailulik sira seluk tan.

Iha tempo neba, iha tinan 1987 -1990, ami la simu no lakohi atu usa  lian Indonesia sai hanesan lian liturgia iha missa santa nian iha Seminário ka iha paroquia sira seluk. Ami hatene katak padre no madre Indonesia nian balu, começa sai hanesan belum ba governo no militar Indonesia nian, hodi tau matan no controla actividade Seminário no Uma Kreda Catolica iha Rai Timor tomak. Ami consciente katak, ami nia moris apertado tebes, tamba militar Indonesia começa tau ema a’at sira, “mauhu no bihu”, lao haleu Timor, liu-liu ba hafuhu Bispo no padre Timor oan sira, nebe maka suporta movimento ba libertação no independente total Timor Leste nian.

Hau sei lembra didiak hela  katak em geral hau nia kakak kelas (grupo ida nebe maka sei forte ho lian Português, tamba hau nia grupo, hanesan grupo de transisão, ami tenki escola no estuda ho lian instrucção ba materias hotu-hotu iha SMAK São José ho lian Indonesia deit, tamba governo no militar Indonesia, tauk ho lian Portuguese ninia influençia, iha moris clero no ema educado no formado sira nian, entaun sira começa hamenos  no hapara kedas portugues ninia influençia no sira insiste atu ema Timor oan hotu koalia deit lian Indonesia).

Hau nia kakak kelas  sira ne’e maka hanesan: Senhor Antonito de Araújo ho Padre Violanto, S.J. (nebe maka sei maluk ho hau), Senhor Bendito Freitas, Senhor António de Conceição, Padre Jovito de Araújo, Senhor Cristovão, Senhor António no sira seluk tan. 

Grupo ida ne’e, grupo radical no hanesan camada intelctual ba futuru moris Creda Catolica nian. Hau pessoalmente, inspirado no motivado ho sira ninia maneira de pensar no sira ninia espirito patriotismo no nacionalismo nian. Hau nunka sei haluha ho hau nia belun Seminarista sira nebe maka ami “sama-sama vocal no radical” ao mesmo tempo hodi contra “policy ka kebijakan” ida nebe hakarak usa lian Indonesia iha celebrações  liturgicas. Ami la fo ulun, hanesan Seminaristas Timor oan, ami kria kedas grupo nucleo kikuan oan ida, hodi halo encontro kalan-kalan to'o kalan bo’ot para troca ideas no impreções, aspirações, para oinsa iha razão profundamente logica, valida, maduro no balanço para  bele ba hatan ba - amu Bispo Dom Carlos.

Sim, ami hatene katak consequençia be a’at  liu maka ne’e, ami karik sei sai hotu husi Seminário. Hanesan Timor oan, ami hakarak deit maka ukun rasik an. Ami haksolok no contente liu tan wainhira ami rona amu Bispo Belo ninia homilia sira nebe maka koalia la tauk atu defende nafatin lia los no direitos humanos ho mos dignidade ema nian. Ami haksolok tebes, wainhira iha loron ida ami le’e iha jornal dehan katak  Amu Bispo Belo husu ba ONU atu  fo liberdade referendum ba Timor oan sira, hodi hili no decidi saida maka Timor oan sira hakarak tebes.

Hanesan seminarista no jovens nebe maka hadomi tebes ami nia familia, ami nia povo, ami nia rai, ami nia espirito nacionalismo no patriotismo metin liu tan, folin liu tan, iha liu tan ahi atu luta nafatin ho maneira saida-saida deit. Ami senti katak ami nia “semangat terbakar” duni. 

Ami nia grupo nucleo nebe maka vocal no radical ne’e maka hanesan tuir mai ne’e: Senhor Mario Ramos (eis frater diocesano – ba escola to iha Malang,  husi Viqueque), Senhor Rui Lourenço da Costa (eis Jesuita acaba estudos filosofia nian iha STF Driyarkara husi Dili Caucaulido), Senhor António Viera (husi Bidau, ikus ba escola iha Portugal), Senhor Rogério dos Santos (eis frater diocesano, ba escola to Jakarta – Malang, Indonesia, husi Leorema, agora serviço iha governo iha area diplomata nian ), Senhor Simeão Seixas (husi Bidau agora Professor religião nian iha Escola Paulo Sexto, hau nia compadre, acaba escola iha IKIP catequetica nian), Senhor Aurelio Ximenes Guterres (husi Ermera, ba escola to Indonesia, tuir mai ba rai liur seluk tan), Padre Giovanni Melo de Sousa (diocesano husi Vila Verde, acaba estudos nailulik nian iha Malang), Senhor Teki (matebian ona), Padre Lucio de Deus (Vigario Geral diocese Maliana nian agora, husi Letefoho, acaba estudos nailulik nian iha Malang) no sira seluk tan.

Iha momento neba, Senhor Rui Lourenço da Costa maka hanesan ami nia moderador, no Senhor Rogério dos Santos maka ami nia chefe de grupo, Padre Lucio Norberto de Deus maka ami nia vice. Hau, Senhor Simeão Seixas no Senhor António Viera maka escritores. Ikus liu, representante husi grupo oan ne’e, tenki ba hatan no koalia ho amu Bispo. Ami mos iha tempo neba vocal tebes. 

Iha periode ida ne’e “crisi no conflito tensão politica” nian acontece iha escola Externato e SMAK de São José. Hau sei lembra konaba hahalok nebe maka militar Indonesia halo hasoru estudantes Externato, Seminaristas e estudantes balu husi SMAK São Jose. Dala barak ami tenki hasoru tentara Indonesia no barak maka sai vitima de violação hosi militar Indonesia nian. Uma edifiçio Escola São José, se karik iha ibun, bele dehan buat barak kona ba saida maka militar Indonesia  halo mai ami, halo ami fuan la hakmatek, maibe ami nia espirito luta nian, forte nafatin, ami klamar hanesan ema Timor forti nafatin, iha nafatin esperança katak Indonesia sei la ukun ita.

Hau sei lembra didiak  lia  fuan SOFRE nebe maka uluk “tenar” los iha Dili laran no mos iha São José. SOFRE katak “ SAYA ORANG FRETELIN”. Bapa asalta ami nia escola ho kilat, ami ho lapizeira no fatuk tuda malu hasoru bapa. Bapa duni ami, balu tenki halai tama iha uma vizinho zona Balide, Santa Cruz, Mascarenhas no My friend nian. Tamba bapa buka sira nebe maka tuir demonstracao. Hau nia belun Senhor António Vierra “alias Kiki”, (husi Bidau, Senhor Salvador Vierra nia oan mane), ho atan hau tenki han tuda tudik bapa nian iha ami nia kotuk laran, wainhira ami buka salva an, halae sae ba area lahane rumo mota laran ba Seminário Lahane. Destino maka seidauk to, se lae ami nain rua RIP tiha ona. Hau hare tentara Indonesia baku tasak didiak hau nia amigos barak. Situação loron ba loron pior hela deit, ami nunka estuda ho hakmatek iha Seminário, iha Externato no SMAK São Jose. Mauhu no bihu lao lemo rai tebes, ami mos lao nafatin iha ida-idak nia rumo. Luta estafeta clandestina nian iha Cidade Dili laran tomak lao rame liu tan. Jovens barak liu tan maka tama iha movimento clandestino nian. Pancadas, puradas, torturas, hasoru jovens radical sira acontece kala-kalan iha Dili laran.

“Puncak Ledakan” lolos maka iha momento Santo Padre João Paulo II, ba visita iha Dili, Timor Leste, iha dia 12 de Outubro 1989. Hau pessoalmnete haksolok tamba iha dia 11 de Outubro, hau ho hau nia colega balu ba to'o airoporto Madohi Dili (Comoro) hodi hare no hola bensa Santo Padre nia liman, tan Santo Padre nia avião transit iha Dili, molok semo ba ilha Flores. Ne'e mos hanesan tactica politica husi Jeneral Catolico Indonesia nian maka Beni Murdani nebe “sengaja” halo avião Santo Padre nian transit iha Dili, atu nune iha dia 12, ceremonia bele simples deit ona. Indonesia lakohi Santo Padre João Paulo II rei rai Timor Leste nian, maibe em fim decide nahe tais ida no tau Cruscifixo ida atu Santo Padre rei, maibe wainhira Santo Padre rei Crucifixo ne’e, no nailulik ida dada oituan tiha Crusifixo ne’e, Santo Padre Consegue nafatin REI RAI TIMOR LESTE.

Iha missa solene iha tassi tolu, depois de missa remata,  “lia fuan viva fretilin, viva Timor Leste”, nak-lian, husi hakilar jovens sira nian, halo Santo Padre João Paulo II mos hakfodak no hatene diak liu tan katak, povo ida ne’e, povo terus nain duni, povo ida ne’e, povo assu wain duni, povo ida ne’e, povo ida be hamlaha no hamrok  duni LIBERDADE ida lolos nian, maka liberdade hakarak ukun an nian.

Molok Santo Padre sae fali aviao hodi fila hikas ba Jakarta, nia consegue hare’e ho matan saida maka tentara Indonesia halo ba jovens sira. Puradas no pancadas acontece kedas iha tassi tolu, hodi tuir mai, tortura mos acontece kedas ba Jovens barak, nebe maka hola parte iha acção de manifestação iha tassi tolu ne’e. Nune’e hela deit, to ‘rebenta’ acontecimento massacre santa cruz iha 12 de novembro 1991.


Sei Kontinua.....

No comments:

Post a Comment