My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Saturday 20 June 2009

Funu Nain no Mauhu iha Hau Nia disionariu Literariu

Uluk, kuandu ita koalia konaba mauhu, ita sei refere ba ema sira nebe halo servisu ba Indonésia. Uluk, ema barak maka moris hanesan mauhu, atu nune sira bele moris i sira bele dada is. Tamba moris duranti tinan 25 iha funu ida nia laran laos hanesan moris loron ida ou loron rua. Atu moris duranti tinan 25 nia laran, ema presija han, ema presija uma, ema presija servisu, no seluk tan.

Desde prinsipiu hau koloka-an hanesan ema mauhu. Housi pozisaun mauhu, hau bele hareé dok –alias- kuandu hau tau-an hanesan mauhu, maka hau foin hatene lolos konaba oinsa futuru Timor hafoin tiha ukun rasik-an.
Ohin loron, ema lubun wain nebe uluk halo servisu ba Indonésia kontinua moris iha knua ida deit, naran Timor, hamutuk ho ema sira nebe uluk sakrifika-an “klamar ho isin” ba Timor nia ukun rasik-an. Ema sira nebe uluk hanesan mauhu, ohin loron kontinua kaer empressa oi-oin, tu’ur iha governu, oan sira kontinua eskola, no seluk-seluk tan.

Maibe, hosi hateke ba hau-an hanesan mauhu, hau mós hakarak hateke ba hau-an hanesan ema funu nain.
Uluk, kuandu ita koalia konaba estafeta, ai-laran, etc, ita sei refere ba ema funu nain –alias- sira nebe hakarak Timor ukun rasik-an. Uluk, susar tebes-tebes atu hetan kontaktu ho funu nain sira. Ohin loron, ema barak maka moris hanesan funu nain Timor nian. Ohin loron ho fasil tebes-tebes ita halo identifikasaun ba funu nain sira tamba funu nain hotu-hotu simu medalha kondekorasaun, i, hetan benefisiu hosi Estado Timor. Se karik la hetan medalha kondekorasaun ou Estado Timor la tau matan ba funu nain sira, entaun sei mosu protestu, i, housi protestu sei mosu sentimentu: revolta, inveja, ódio, etc.

Hateke ba hau nia-an hanesan mauhu no funu nain, tuir lo-los bele sai hanesan modelu simples ida hodi ita bele kompriende lolos konaba realidadi atual –alias- saida maka ema Timor hakarak lolos iha faze mengisi kemerdekaan?

Ohin loron, iha faze mengisi kemerdekaan, hau sempre hakarak atu Timor moris iha hakmatek ida nia laran. Hakmatek signifika katak labele iha tan funu, rungu ranga, kekacauan. Hakmatek signifika moris iha harmonia, trankilidadi, paz no domin. Hakmatek signifika labarik sira ba eskola loron-loron. Hakmatek signifika kalan ema bele dukur diak, loron ema bele halao knar ho responsabilidadi.

Ne’e duni, hau konsidera katak independensia Timor atu kria/harií Timor hanesan espasu bo’ot ba ema Timor hotu. Seja nia uluk hanesan funu nain ou mauhu, aswain ba ukun rasik-an ou pro-integrasi. Futuro rai Timor depende ba ema Timor oan hotu nebe iha vontade atu servi povo Timor. Só hanesan ne’e maka ita bele dezenvolve ita nia rai Timor.

Oinsa maka Xanana nia atuasaun iha faze libertasaun no faze dezenvolvimentu?

Xanana Gusmão, atual primeiru ministru iha IV Governu Konstituisional kompriende katak iha funu nia laran maka ezisti termu aswain no mauhu, pró-kemerdekaan dan pró-otonomi/pró-integrasi. Maibe, iha ona faze dezenvolvimentu nasional (pos-kemerdekaan) labele ezisti termu sira ne’e.

Tamba ne’e maka desde prinsipiu Kayrala Xanana Gusmão defende guvernu ida (pos-kemerdekaan) ho karakter Unidadi Nasional. Governu Unidadi Nasional hanesan bandeira hosi CNRT (Conselho Nacional da Resistência Timorense) apresenta ba komunidadi internasional hodi hetan solusaun ba Timor nia kauza iha 1999. Governu Unidadi Nasional maka loke odamatan ba Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo no José Ramos Horta (atual presidenti da republika) hetan Nobel da Paz iha 1998. Hodi planu governu Unidadi Nasional maka CNRT hetan apoio hosi grupu pró-demokrasi indonesia iha tinan 1992/93/94/95/96/97/98/99. Planu hosi Governu Unidadi Nasional maka hetan apoio total hosi Igreja Katolika Timor, juventude Timor no povo Timor tomak.

Ne’e duni, formasaun IV Governu Konstituisional alias governu AMP hanesan resultadu hosi planu governu Unidadi Nasional nebe CNRT defende iha faze libertasaun nasional.

Ohin loron, Timor Leste hanesan rai ida kiik no sei kiak, iha faze dezenvolvimentu nasional, labele sai hanesan ameasa ba Indonésia no Austrália. Timor Leste tenki fo garantia ba paz no seguransa iha rejiaun nia laran.

Parabéns ba Xanana Gusmão nebe halo tinan iha loron 20 fulan Junho.

Celso Oliveira,

18 comments:

  1. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  2. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  3. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  4. koalia facil tapi buat sirak ne ladun furak maun celso nia hanoin ne de outro mundo.iha momento tempo indonesia quando ita kolokaan hanesan mauhu ne facil mas hanesan funu nain ne, nein qualquer ida bele fo nia an ba mate.ne dunik para tia deit.hare buat seluk halo hare ba ita nia kabun fo ita nia futuro.

    ReplyDelete
  5. Iha literatura laiha limitasaun ba hanoin, ba tempu, ba espasu, ba personajem, etc.... Iha literatura tenki iha liberdade ba hanoin. Iha literatura, hau bele hanoin, koalia ou hakerek hosi A to Z ou hosi 1 to 1000. So hanesan ne'e maka hau konsege dezenvolve hau nia hanoin, koalia ou hakerek.

    Hau bele uza tempu uluk hodi dezenvolve situasaun atual ou hau bele uza tempu atual hodi hakerek konaba tempu uluk nian. Hau bele uza espasu iha hau nia kampu hanoin nian hodi hakerek konaba mundu nia lalaok ou akontesiomentu seluk. Iha literatura hau labele para atu hanoin no hakerek tamba literatura buat ida bo'ot no luan.

    Ne'e duni, hau koalia hosi aspetu literariu, imi tama hosi aspetu politiku hanesan hau ba loromonu imi ba lorosa'e.

    Celso Oliveira

    ReplyDelete
  6. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  7. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  8. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  9. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  10. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  11. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  12. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  13. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  14. Hakara dehan ba ita boot...atu ba buka aprende oin sa sai hakerek nain diak. La os naran mai hakerek buat mak halo confusaun ema iha block.

    Atu hakerek presiza iha konhesemento kona ba saida mak ita boot hakarak hato ba publiko..ita boot nia informasaun oin sa nian no ho base sa mak ita boot hakerek ikus ita boot lori peritos ninia teoria ruma hodi suporta ita boot nia hanoin nee mak bolu literatura.

    La os ita mai hakerek ita nia opiniao privado sein base teoria literatura, ou ita mai fo sai hikas propaganda politika nai ulun politikos, ita boot dehan hau koalia ho base ba literatura.

    Diak lio se ita boot iha talento ba sai hakerek nain buka ba aprende halo didiak para ita boot bele sai eskritor ou autor ba libro ga journal ruma.

    Maka nee deit hau hakarak halo los hanoin nebe mak la klaro.

    Hakarak dehan katak publiko nebe le jornal nee iha ema mak base knohesemento literatura minimu to balu mak peritos ga expert kona ba literatura ho nune ita boot la bele halo buat ruma mak ema bele konfunde.

    ReplyDelete
  15. Aranja tok referensia balun hodi explika konaba saida maka literatura.

    Buat nebe maka hau hekerek hetan reasaun hosi publiku ou sociedadi. Ida ne'e sinal diak ida.

    Celso Oliveira

    ReplyDelete
  16. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  17. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete
  18. This comment has been removed by a blog administrator.

    ReplyDelete