My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Tuesday 2 June 2009

Hakerek Nain Nebe Nunka Bele Halai Hosi Nia Hanoin Rasik (1)

Hau nia kuartu kiik liu atu bele akumula hotu hau nia hanoin. Kada vez hanoin ida mosu iha hau nia ulun, hau senti kuartu nebe hau uza hodi toba la aguenta hau nia hanoin. Hau bok-an ba los, bok-an ba karuk, hau senti hau nia-an kiik derepenti, folin laiha derepenti. Lilin nia is nebe hau sunu kalan no loron hodi hasa’e harohan ba Aman Maromak, sei sai hanesan testemunhã iha hau nia moris.

Iha Timor Leste, ohin loron, ita sei kontinua uza “apelido” hanesan bandeira ida hodi bele hetan servisu no projektu. Ema nebe maka iha apelido konhesidu iha sociedade nia le’et, nia maka sei hetan liu servisu ou projektu. Ema nebe maka laiha apelido konhesidu iha sociedade nia le’et, nia sei difisil hetan servisu no projektu. Ema barak maka, mesmu konhesimentu akademiku laiha, maibe tamba nia família konhesida iha sociedade nia laran, entaun ho fasil nia hetan servisu no projektu.

Ne’e realidade ida nebe oras ne’e dau-daun mosu iha Timor. Ne’e hanoin ida nebe oras ne'e dau-daun mosu iha hau nia ulun. Maibe, hau sei la hakerek tamba hau tauk. Hau tauk lakon hau nia poder! Hau tauk lakon hau nia naran (fama)! Hau tauk lakon hau nia projektu! Hau tauk lakon hau nia servisu! Hau tauk lakon hau nia osan! Se hau kontinua hakerek, iha loron ida ema sei kaer buat nebe maka hau hakerek hodi akuza filafali hau-an. Maibe, ba Timor nia diak hau sei kontinua hakerek. Hau sei soe tiha tauk hodi habrani-an atu kontinua hakerek. Tamba hodi hakerek bele muda ema nia mentalidadi ou lalaok.

Iha hau nia perkursu literariu, hau hare hau-an rasik hanesan referensia ida hodi bele hakerek konaba ema seluk ou buat seluk. Hahalok hanesan ne'e provoka intrepretasaun oi-oin iha hau nia moris.

Iha kazu barak maka sai hanesan referensia konaba justisa laiha, korupsaun maka’as no hau hare katak ema sira nebe foti-an hanesan polítiku, sira rasik maka kontinua kria konfuzaun iha povo nia moris. Por exemplo: ohin dehan sei laiha marcha da paz no sei laiha eleisaun antesipada. Maibe, aban mosu fali deklarasaun politika iha imprensa katak marcha da paz sei halo no eleisaun antesipada sei mosu iha tempu badak. Buat hanesan ne’e maka kria konfuzaun iha povo nia moris. To'o ikus, ema politiku sira kontinua moris diak i povo maka sei mate ba bei-beik.

Konaba Timor, hau buka referensia barak iha Internet hodi hakerek. Ohin loron, grasa hosi teknolojia, hau bele hakerek buat barak sem lao sai hosi hau nia uma. Timor Leste moris iha sekulu pos-modernu ne’e duni presija hetan sistema governu ida forte. Atu sistema governu sai forte presija kria duni sistema seguransa no ekonomia ida diak no forte. Se la halo hanesan ne’e, Timor Leste nunka hamrik metin hanesan Estado ida forte i independenti.

Ema Timor konhesidu hanesan ema lutador. Maibe barak sei moris ho karakter hanesan ema primitivu iha mundu modernu. Iha hau nia perkursu haeesan ema lao rai, hau sempre buka haré hau nia-an rasik hanesan ema primitivu nebe moris iha mundu modernu. Hau tenta halo kombinasaun entre hau nia-an rasik ho realidadi foun ou ho mundu foun. Laos fasil. Klaru.

Ohin loron laos susar atu ita koalia konaba Timor. Tinan 30 liu bá, ita hotu-hotu sei koalia konaba sofrimentus, kanek, susar, mate, mate no mate. Tinan 30 liu bá, ita seidauk hatene konaba Internet nebe bele dada besik informasaun oi-oin iha mundu ida ne’e konaba Timor. Tinan 30 liu bá, susar tebe-tebes atu ita hetan relatoriu diak ida konaba Timor. Tinan 30 liu bá, ita seidauk hanoin atu halo moris labarik sira nebe ohin loron ho fasil uza komputador. Tinan 30 liu bá, tamba ita sei interesse liu halo funu nebe ema balun bolu funu ho dalan pasivu maibe balun bolu funu ho dalan violentu, entaun ita la interesse ho ita nia estudu rasik. Tinan 30 liu bá, laiha ema ida maka fo atensaun ba nia família rasik; nia lain ka fen, inan no aman, oan sira, estudu, uma no seluk tan. Nein ema ida. Klaru. Tinan 30 liu bá, ita buka malun hodi halibur malun atu haksesuk konaba oinsa ita atu halo funu, laos halibur malun atu koalia konaba oan sira nia futuru ou oinsa maka labarik sira nia moris loro-loron. Tinan 30 liu bá, seidauk iha ema ida maka hanoin atu sosa kareta ida ho marka Hammer. Tinan 30 liu bá, ita sei moris rungu ranga.

Ohin loron, funu hotu ona maibe ita sei kontinua moris ho memoria funu nian.

Ohin loron, hau hare katak ferik no katuas sira dehan ba labarik sira nune: se imi maka moris iha ami nia tempu lahatene imi bele moris duni ka lae. Tamba iha ami nia tempu, moris laos fasil hanesan oras ida ne’e. Maibe, ohin loron se los maka hakarak fo interesse hodi rona lia fuan sira hanesan ne’e? Maibe, tinan 30 liu bá, ferik katuas sira kuandu koalia, labarik sira tenki rona. Tinan 30 liu bá, Igreja Katolika Timor sei nakonu ho sarani sira nebe hatudu sira nia fiar ba Jesus Kristu. Tinan 30 liu bá, ema ida seidauk koalia konaba abortu iha Igreja Katoliku Timor nia laran. Tinan 30 liu bá, bispo, padre no madre sira kuandu lao iha dalan ninin, sarani sira sei hadau malun atu rei liman.

Ohin loron, kuandu ita túúr iha gabinete diak ida ou sekretaria diak ida nia oin kompletu ho AC, komputador ida, telemóvel diak ida no kareta Hammer ida, bele dehan katak ita haluha hotu ita nia-an rasik. Ita senti katak ita iha poder absoluto. Kuandu ita iha ona poder absoluto, ita sei haluha ita nia maluk hotu. Ita sei haluha lei nebe tuir lolos bele hadia ita nia moris. Ita sei haluha lei nebe bele hadia ita nia sociedadi. Ita hanoin katak ita maka lei.
Ohin loron, kuandu ita halo tiha juramentu, hafoin jornais no televisaun komesa koalia konaba ita nia figura, ema barak komesa hatudu sira nia respeitu mai ita, ita nia vaidadi mós komesa mosu ona.

Dala barak ou barak liu maka ita hakarak atu ema seluk moris tuir lei maibe ita rasik la konsege moris tuir lei. Dala barak maka ita koalia konaba violensia domestika maibe ita rasik maka prátika violensia domestika iha ita nia uma laran. Tamba, desde prinsipiu ita hanoin katak ita maka lei entaun violensia domestika nebe ita halo (ho kamuflade) ita sei hateten katak ida ne’e laos violensia domestika.

Agora, kuandu ita koalia konaba historia hosi tinan 30 liu bá, ema seluk sei dehan nune: se maka haruka atu o mete iha funu nia laran.

fim

1 comment:

  1. Lia menon reflesaun iha leten nee furak tebes...hau hanesan Timor Oan sente katak nee mak realidade agora daudaun ita hasoru iha timor. Hau hanoin reflesaun furak nee bele publika iha Jornal Hanesan STL no Timor post para ema timor barak hetan aksesu ba.

    Timor ida ita uluk mehi la hanesan ho Timor Realidade agora nian. Loss nee mak matenek nain barak dehan globalisasaun dudu ses valores kultura emar nian.

    Iha timor ema barak hakarak mak koalia politika no kritika malu,insulta malu maibe iha ema ida rua deit maka hakarak lee no hakerek. Buat importante ba ita nia moris mak Le no Hakerek....ita kuando le no hakerek ita iha konhesemento ba ita nia an no ba mundo ita hela ba.

    Ema balu dala ruma hanoin deit katak kultura timor nian mak hatais tais, hananuk, danca no tebe tebe maibe buat kultura nee luan tebes..katak buat ida ita nia bei alan sira nia hahalok moris mak hanesan valor kultura ita presisa aprende no halo tuir.

    Valoris moris mak hanesan ajuda malu, moris simples,respeita malu,respeita nai ulun, adora maromak no adora fiar animismo agora lakon hosi pratika moris ema timor nian.

    Tanba sa? tan ita laiha ema mak hakerek valoris sira nee hodi tau hanesan materia ba hanorin iha eskola sira ho nune ita nia oan sira bele aprende. No mos iha inan aman foin sae barak mak la hatene kona ba valoris kulturais ona tan sira nia inan aman la pratika ga hanorin ba sira iha familia nia laran. Ho nune ita timor oan barak buka imita moris no valoris kultura ema seluk nian nebe dala ruma la serve ba iha ita nia familia no sosiadade. Inan aman mak hanesan hun ba educasaun kultura no moral moris oan ida nian. Hein katak ita timor oan hotu buka hatene ita nia valoris kulutrais sira ho nune ita la bele moris lao sala dalan/kesasar iha mundo globalizasaun.

    Inan Aman mak mestre no mestra premeiro ba oan sira, se ita hakarak oan sira sai ema ida nebe aban bain rua lori naran familia no nasaun konhesido no morin nafatin.

    Elvis

    ReplyDelete