My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Saturday, 13 August 2011

Nasionalismu Foun

Difisil ba povo Timor atu husik konsiderasaun ou respeitu ba funu nain ida. So, ema nebe la hatene historia funu iha Timor maka sei la fo'o konsiderasaun ou respeitu ba funu nain ida.

Independensia Timor Leste nebe foin halo tinan 9 (20/05/2002), sei obriga ita atu prenche independensia ne'e ho hanoin no hahalok nebe foun. Laos fasil ba funu nain ida atu husik de repenti deit ninia sentidu de servir ba rai Timor (duranti procesu libertasaun nasional nebe nia hatudu tiha ona), hodi tama ba realidadi foun iha tempu pos-guerra nebe ejiji espiritu de servir foun ou nasionalismu foun.

Ejijensia termu "nasionalismu foun" iha tempu presenti, sei obriga ita atu husik tiha ita nia historia passada nebe nakonu ho historia heroi nian, hodi koloka ita nia-an atu halo historia foun iha tempu pos-guerra/tempu modernu/tempu aktual.

So verdadeiro heroi mak bele aseita termu ida ne'e "alias", agora laos ona tempu atu dehan se mak halo funu no se mak la halo funu. Maibe, agora tempu ba se mak tenki moris tuir Konstituisaun RDTL nian, hodi bele halo rai Timor lao ba oin.

Sentidu nasionalismu foun laos fasil atu ita rona maibe ida ne'e realidadi ida nebe ita hasoru dau-daun. Ida ne'e signifika katak ita tenki aceita atu moris ho espiritu de servir foun.

Timor Leste nebe foin sai hosi funu (1999-2011, foin tinan 11), preseija moris foun "alias" presija dezenvolvimentu humanu i fiziku foun. Atu atinji dezenvolvimentu foun, ita presija iha hanoin no hahalok foun.

Agora kabe ema ida-idak nian, hakarak ka lakohi atu husik ita nia historia passada nebe sai hanesan referensia iha tempu aktual, hodi haka'at ba oin (futuru) ho hanoin no hahalok foun.

Ida ne'e hanesan refleksaun simples ida iha tempu pos-guerra.

Celso Oliveira
, Gosta hakerek historia badak no dadolin ema Timor nian








Sunday, 7 August 2011

Kronologis Nebe Merese Ita Nia Respeitu



Iha Carlos da Silva Saky nia FB, ita bele hetan informasaun konaba oinsa Robert Domn hasoru malun ho Komandante Falintil, Xanana Gusmao, iha tinan 1990. Vale duni atu hatene fila fali momentu historiku hanesan ne'e.

Constancio Pinto Lembro-me muito bem deste momento historico. Foi dificil mas valeu a pena arriscar.Os que acompanharam o Robert Dom ao encontro do Xanana ainda estao vivos, excepto o saudaoso Acacio Tilman.

Carlos Da Silva Saky Los, Soro ho Americo Lopes maka lori hosi Indonesia mai Dili. To'o Dili, Soro hamutuk ho comp. Terus no sira seluk maka lori Robert Dom ba ai-laran, Amercio la tuir ba ai-laran.

Constancio Pinto Sim, Soro, hau, Abut Acacio Matebian, Paulino (kareta nain) no Mateus mak lori Robert Dom ba to bunaria, husi neba hau, Soro, ho Abut mak lori Robert Dom ba hasoru maun boot Xanana ho Falintil sira incluindo saudoso konis.

Carlos Da Silva Saky
Iniciativa lori jornalista mai hodi halo entrevista ho Komandante Xanana Gusmao iha ai-laran hosi RENETIL rasik. RENETIL konsulta ho Ramos Horta e Ramos Horta dehan bele. Depois Soro desloka ba Timor, hodi konsulta ho Komando da Luta liu hosi Frente Clandestina iha Terus nia okos. Komandante Xanana Gusmao dehan bele, depois RENETIL fo hatene fali ba Horta hodi hadu Robert Dom ne. Contacto ho preparasaun hothotu ho li'ur hodi hatama Robert Dom mai, liu hosi Horta, la'os ho ema seluk. Testemunho sira sei moris hotu. Hau mak simu rasik iha Surabaya ho Denpasar wainhira Robert Dom fila hosi ai-laran ba.

Carlos Da Silva Saky Iha Surabaya, hau ho Lucas da Costa maka simu, depois hau fila uluk ba Denpasar hodi prepara nia sai ba Australia. IHa Denpasar ami rua Marciano Garcia da Silva maka simu e lori nia ba aeroporto Ngurah Rai.

Ilidio Ximenes da Costa SE hanesan hau klaro ona katak tula iha Hotel Tourismo, mai hatun iha Hotel Regende ai sampolo okos hafoin taxi ida kontinua tula lori sai ba leten no troka tan ho kareta Hartop ida.

Antonio Vitor
Robert Dom nia ne'e klaru buat ida riskante i istoria sei lahluha liliu ba ita sira hatene prosesu no pasagem ida ne'e. Sake, irmao Juvencio/Embaxador, Lasama no selseluk tan...altura ida iha Bali ita asiste oin-sa irmao timor-oan ida nebee servi hela servisu (labele temi) sai dader husi (labele temi...Java) liu husi Bali atu lori radio comunikasaun ba Maun Bot Xanana...pasagen ida nee mos ha'u konsidera heroic tanba lafasil atu halo buat bot ida iha loron ida nia laran deit....Sai husi Java mai foti pakote ida Bali ba intrega iha Dili fila hikas kedas ho aviaun to'o fali uma (java) kalan inimigo lahatene...abracos

Constancio Pinto
Los duni, altura nee hau ba Bali e ba Jakarta ho La Sama. Iha Jakarta mak hau sosa radio nee. hau aproveita Mano Gusmao nebe hanesan beacukai iha Jakarta i hatene fatin fan radio comunicacao. Husi Jakarta ami lori ba Bali. Husi bali ba Dili iha eman nain rua mak lori ba ida lori radio isin lolon ida lori antena. Ema ida lori radio inan nee la precisa ghatenten naran maibe ida lori antena nee mak Dr. Rui Maria de Araujo. Hare fali ba kotuk passagem hirak nee risku boot teb-tebes. Nia risco maka kadeia ou mate.

Rui Araújo Kompañeiru Terus: momentu ne'ebá ita bo'ot halo surpreza bo'ot ida ba hau...Sai husi uma iha Santa-Cruz, hau la espera atu ba hasoru Maun Bo'ot XG ( hau nia Compaer, tuir naran kódigu) iha fali prima Aliança Araújo nia uma iha Lahane...Fila husi Lahane, tuku 10 kalan, ita nain rua la'o hanesan 'jovem buka festa', mai Balide, hafoin ba toba iha uma iha Santa-Cruz...Aventura liu pa...

Celso Oliveira

Friday, 5 August 2011

Bibi Atan No Bibi 65


(kuandu ita koalia konaba tempu uluk nian, entaun ita sei koalia konaba moral, -alias- ita sei koalia konaba uma kain ida-idak preokupa ho moral oan sira nian ou iha uma kain ida-ida sei hare netik familia sira reza hamutuk iha altar nia oin).
***
Iha tempu uluk liu ba, moris bibi atan oan ida nebe kiak iha sidadi Dili. Loron-loron nia lori nia bibi 65 ba han dut matak iha sidadi Dili. Dadersan bibi atan oan ne'e kaer nia ai-tonka hodi komesa lao tuir bibi 65 nia kotuk, fila fali ba uma rai kalan ona. To'o iha uma molok atu taka bibi nia luhan, bibi atan ne'e sei sura se kompletu ka lae nia bibi 65 ne'e.

Bibi atan oan ne'e nunka baruk no moe lori nia bibi 65 lao hadulas sidadi Dili laran. Bibi sira ne'e mesak bokur deit tamba bibi sira ne'e mesak-mesak han dut matak iha Dili laran. Bibi atan oan ne'e laran hanesan osan mean tamba nia tempu hein bibi 65 barak liu fali nia tempu atu buka moris ba nia-an rasik.

Bibi atan oan ne'e iha sorti tamba duranti nia moris tomak, nia bibi 65 nunka lao dok hosi nia sorin, nein 1 mate no laiha ema ida maka naok bibi sira ne'e. Biar karik ba, bibi sira ne'e balun laos bibi atan ne'e ninian, maibe, bibi 65 ne'e fiar liu bibi atan oan ne'e du ke bibi nia nain sira seluk. Biar karik ba, bibi sira ne'e hatene katak sira nia nain laos maka bibi atan oan ne'e, maibe, sira fiar no hatene deit katak bibi atan oan ne'e maka dedika nia tempu no moris hodi fo'o han sira.

Iha loron ida, ema komesa hanoin a'at ba bibi atan oan ne'e. Sira komesa kombina atu naok tiha bibi 65 hosi bibi luhan. Maibe, bibi atan oan ne'e kontinua iha sorti tamba biar karik ema sira ne'e naok bibi ida-ida hosi bibi luhan, maibe, iha loron ida, bibi sira ne'e fila fali moris hamutuk ho bibi atan oan ne'e to'o mate. Tamba bibi sira ne'e fiar katak so iha bibi atan oan ne'e nia liman laran no ninia ai-tonka maka bibi sira ne'e bele moris hakmatek hodi han dut matak iha Dili laran.
***
(Ohin loron susar atu ita hetan familia moris iha moral nia laran. Ohin loron susar atu ita hetan Igreja nakonu ho sarani sira iha loron domingu. Ohin loron, susar atu ita hetan familia reza hamutuk iha altar nia oin. Tamba, ohin loron ema hotu-hotu preokupa liu atu sai hanesan bibi 65 nebe bokur tamba han dut matak iha sidadi Dili, du ke sai hanesan bibi atan nebe iha laran osan mean).

Celso Oliveira, gosta hakerek historia badak no dadolin ema Timor nian.

Sunday, 17 July 2011

Manu Lin Uza Sinelus Bele Tu’ur iha Fiu Tutun

Manu lin uza sinelus tu’ur iha fiu ida nia leten. Fiu la shoke manu lin tamba manu lin uza sinelus. Poste sira nebe uza hodi dada fiu, mesak tuan deit. Iha sidadi nebe komplexa ho problemas oi-oin, fiu sira nebe fo ahi ba uma ida-idak, repartisaun ida-idak, kios, igreja, merkadu, komesa hatudu sinal presija halo renovasaun. Fiu mesak tuan, liga rungu-ranga, bele koloka problema ba ema nia moris.

Iha lokoraik ida, kuandu hau sai servisu, hau hare’e manu lin barak mak tu’ur iha fiu leten. Hau husu ba hau nia maluk nebe hasai kursu engenheiru iha area eletrisidadi. Nia hatan nune: “tamba manu lin uza sinelus”.

Resposta badak maibe aserta.

Ne’e duni, hau nanok hodi hamnasa iha laran deit.

To’o iha uma, hau hateten ba hau nia-an rasik nune: “so manu lin deit kuandu nia uza sinelus mak bele tu’ur iha fiu nia leten,. Klaru, manu lin hirak ne’e, hateke ba ema nebe lao iha fiu nia okos, manu lin sira ne’e sei hamnasa mesak-mesak”.

***

Problemas sira nebe mak ohin loron próprio membru governu atual (governu AMP) rekonhese hanesan falta kadeira iha eskola, falta merenda ba labarik sira, eletrisidadi mate-lakan, korupsaun no seluk-seluk tan, laos tamba governu atual deit nia sala. Maibe, tamba opozisaun rasik mak ladiak, la hatene halo kontrola lolos ba governu nia lalaok.

Tamba opozisaun la diak maka governo nia ema, maski sira hatene katak korupsaun buat ida krimi, violasaun direitus humanus buat ida krimi, iregularidadi buat ida krimi, maibe sira kontinua halo nafatin.

***

Timor Leste iha 2012 sei realiza eleisaun 2. Presidensial no lejislativa. Oras ne’e daudaun, ita akompanya iha media massa, partidu ida-idak komesa halo kampanye iha teritorio tomak. Buka hametin sira nia baze hodi halo promessa oi-oin.

LSM, Igreja Katolika no Sociedadi sivil halo kritika liu hosi seminariu, workshop, debate konaba tema oi-oin hodi kontra governu atual nia lalaok maibe haluha tiha partidu oposizaun ninia sala.

Bainhira ita akompanya ritmu politiku iha Timor Leste, bele hasai konkluzaun ida katak opozisaun nia papel maka laos kontrola governu nia lalaok maibe konsidera governu atual inkonstitusional, ilegítimu i tenki hatu’un lalais iha tempu badak.

Oinsa papel ou funsaun hosi opozisaun pos-eleisaun 2012? Kestaun ida merese hetan atensaun hosi Timor oan hotu-hotu.

Se pos-eleisaun 2012, mak partidu sira nebe sai opozisaun kontinua buka hatu’un deit governu ida lejitimu iha tempu badak nia laran, entaun difisil atu hanorin demokrasia ba povo Timor.

Opozisaun nia papel maka ne’e: tenki kontrola manu lin nebe ita ema hatene katak fiu perigu ba nia moris, maibe kuandu manu lin sira ne’e uza sinelus diak, foun no forti, entaun sira sei tu’ur livre iha fiu tutun.

Celso Oliveira, gosta hakerek historia badak no dadolin ema Timor nian.

Thursday, 16 June 2011

Jornal Ida ba Arte Marsiais no Rituais Sira


Ohin loron, iha mundo modernu, "MEDIA" dezenpenha funsaun importanti tebes. Iha Timor Leste, agora ne'e, partidu sira seluk preokupa ho prezensa Radio Maubere 99,9. Objektivu hosi Radio Maubere 99,9 atu habelar no haburas dutrina Fretilin nian.

Iha biban ne'e, laos konaba Radio Maubere 99,9 mak hau atu hakerek.
Saida mak hau atu hakerek maka konaba oinsa mak governu kria "Media" ida ba "kalangan" artes marsiais no rituais iha Timor Leste.

Objektivu nebe mak sei alkansa maka:
1. Liu hosi jornal arte marsiais no rituais nian, publiku bele hatene opiniaun/hanoin/hakarak/ideias/objektivu hosi grupu ida-ida nian.
2. Grupu ida-idak bele identifika problemas no fasil buka dalan ba solusaun, tamba ema hotu-hotu bele hato'o sira nia hanoin liu hosi "dalan" ida deit.
3. Bele halakon konseitu negativu konaba artes marsiais no rituais iha Timor Leste. Duranti ne'e, ema barak dehan arte marsiais no rituais mak kria problemas iha Timor Leste. Liu hosi jornal arte mariais no rituais, bele hatudu aspektu positivu no bele muda ema nia hanoin nebe negativu.
4. Ita bele identifika ema nebe iha talentu, ou, kapaz iha area arte marsiais hodi bele representa Timor Leste iha "turnamentu nasional no internasional" sira nebe relasiona ho arte marsiais.
5. Stabilidadi Nasional. Hotu-hotu iha kompromissu hamutuk atu hari'i Unidadi no Paz iha Timor Leste.
6. Hotu-hotu koopera ba malun hodi bele halao dezenvolvimentu nasional.

Celso Oliveira

Friday, 3 June 2011

Timor Leste: FRETILIN

Ohin loron, partidu historiku sira, tantu FRETILIN mos UDT tenki nakloke ba realidadi foun. Sira tenki simu lideransa foun hodi bele hadia sira nia partidu, konsolida-an no hanoin ba oin. Se sira kontinua ho lideransa antigu, entaun sei lori desastre ba sira.

UDT iha lideransa foun maka Gilman Santos. Enkuantu Fretilin kontinua ho lideransa antigu maka Mari-Lu Olo. Parese iha Fretilin nia laran laiha tan ona ema seluk nebe maka bele sai lider foun hodi bele hadia no lori Fretilin ba oin.

Hau hein katak hosi Kongressu nebe mak oras ne'e prepara daudaun, partidu Fretilin sei hamosu lideransa foun atu nune bele atinji objektivu nebe mak ema barak deposita, "hadia partidu-hadia nasaun".

Kazu kontrariu, sei lori desastre ba Fretilin rasik.

Celso Oliveira,
Gosta hakerek historia badak no dadolin Timor nian.

Thursday, 2 June 2011

2012 Lekiraok Sira Mak Sei Ukun




Iha loron ida, lekiraok sira iha monte perdido neba, halibur hamutuk iha fatin ida hodi desidi tun ba Dili, kapital Timor Leste. Sira ba halo demonstrasaun bo'ot iha sidadi nebe oras ne'e nakonu ho buat oi-oin.

Primeiru, sira hare'e katak besik ona eleisaun prezidensial no lejislativa, entaun ema politikus sira komesa halo kampanya tun-sae. Halo sira nia promessa oi-oin. N'e duni, lekiraok sira ne'e lakohi lakon tempu. Sira mos ba ejiji sira nia direitu.

Segundu, sira hare'e katak ejisti kiak no riku maka'as. Ema kiak, kiak ba bebeik, ema riku, riku ba nafatin.

Sira to'o iha Parlamentu Nasional, sira hare'e hetan deputadus 65 diskuti malun hela. Balun tuku mesa, balun dudu sae faru liman, balun tau liman ba ibun, balun basa liman, balun hare'e hela facebook no seluk-seluk tan. Lekiraok bot dehan ona ba lekiraok kiikoan sira: "ema sira ne'e servisu maka'as duni. Sira servisu la para to'o sira husik hela sira nia familia rungu ranga, sira nia militantes sira halai tun-sae tama partidu arbiru deit".

Lekiraok lao to'o Governu, Presidenti, Tribunal, ema hotu-hotu servisu la para no servisu maka'as. Lekiraok bot dehan ba lekiraok kiikoan sira: "normalmente besik ona eleisaun, ema hotu-hotu hatudu duni katak sira ema seriu, la halimar ho povo nia terus no povo nia halerik".

Maibe, iha dalan nia ninin, sorin los no sorin karuk, lekiraok hetan ema kiak barak, labarik kiikoan sira nebe fan sasan iha estrada laran, ferik-katuas sira nebe hamlaha, klosan sira nebe servisu laiha, feto faluk sira nebe halerik no seluk-seluk tan.

Lekiraok bot dehan ba lekiraok kiikoan sira: "ukun mesak, ukun tiha ona. Ukun ho koligasaun mos ukun daudaun. Agora fo'o fali ba lekiraok sira maka ukun. Tinan 2012 husik lekiraok sira mak ukun tok".

To'o tinan 2012, lekiraok duni hotu politikus, deputadus, opozisaun no ema hotu-hotu iha Dili laran hodi ba hela iha monte perdido. Lekiraok sira mak tun fali mai Dili, hodi ukun hosi tinan 2012 to'o 2017.

Celso Oliveira,
Gosta Hakerek Historia Badak no Dadolin Timor Nian