My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Saturday 13 August 2011

Nasionalismu Foun

Difisil ba povo Timor atu husik konsiderasaun ou respeitu ba funu nain ida. So, ema nebe la hatene historia funu iha Timor maka sei la fo'o konsiderasaun ou respeitu ba funu nain ida.

Independensia Timor Leste nebe foin halo tinan 9 (20/05/2002), sei obriga ita atu prenche independensia ne'e ho hanoin no hahalok nebe foun. Laos fasil ba funu nain ida atu husik de repenti deit ninia sentidu de servir ba rai Timor (duranti procesu libertasaun nasional nebe nia hatudu tiha ona), hodi tama ba realidadi foun iha tempu pos-guerra nebe ejiji espiritu de servir foun ou nasionalismu foun.

Ejijensia termu "nasionalismu foun" iha tempu presenti, sei obriga ita atu husik tiha ita nia historia passada nebe nakonu ho historia heroi nian, hodi koloka ita nia-an atu halo historia foun iha tempu pos-guerra/tempu modernu/tempu aktual.

So verdadeiro heroi mak bele aseita termu ida ne'e "alias", agora laos ona tempu atu dehan se mak halo funu no se mak la halo funu. Maibe, agora tempu ba se mak tenki moris tuir Konstituisaun RDTL nian, hodi bele halo rai Timor lao ba oin.

Sentidu nasionalismu foun laos fasil atu ita rona maibe ida ne'e realidadi ida nebe ita hasoru dau-daun. Ida ne'e signifika katak ita tenki aceita atu moris ho espiritu de servir foun.

Timor Leste nebe foin sai hosi funu (1999-2011, foin tinan 11), preseija moris foun "alias" presija dezenvolvimentu humanu i fiziku foun. Atu atinji dezenvolvimentu foun, ita presija iha hanoin no hahalok foun.

Agora kabe ema ida-idak nian, hakarak ka lakohi atu husik ita nia historia passada nebe sai hanesan referensia iha tempu aktual, hodi haka'at ba oin (futuru) ho hanoin no hahalok foun.

Ida ne'e hanesan refleksaun simples ida iha tempu pos-guerra.

Celso Oliveira
, Gosta hakerek historia badak no dadolin ema Timor nian








No comments:

Post a Comment