My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Saturday 1 December 2012

PROSTITUTA DOMESTICA

Pe. Venancio da Costa Pereira SJ
Capelao iha Universidadi de Ateneo, Manila 


Ikus-ikus ne’e, rame tebes iha moris kaben nain sira nian Prostituta Domestica. 


PROSTITUTA DOMESTICA, katak: 

1. Laen sira, aman sira, eh mane kaben nain sira, livre “halo selingkuh tun sae” ho sira nia mantan, ho feto se-se deit, nebe maka sira gosta ou feto se-se deit nebe maka gosta sira. Sira haluhan tiha “valor sagrado matrimonio nian ne’e”. 
2. Nune’e mos, Fen sira, inan sira, eh feto kaben nain sira, lakohi lakon, sira mos livre “halo selingkuh tun sae” ho sira nia mantan eh eis sira, ou ho mane se-se deit, nebe maka sira gosta ou mane se-se deit, nebe maka gosta sira. Sira haluhan tiha “valor sagrado matrimonio nian ne’e”. 
3. Kaben nain sira, tanto fen eh laen, sira troka malu ho ema nia fen eh ema nia laen, iha sira nia relação hanesan feto no mane. 
4. Fen selingkuh subsubar, no lain mos selingkuh subsubar. No sira bosok malu fuik… sira laiha ona fidelidade, transparencia, no honestidade ba malu iha sira nia moris saran-an ba malu no saran-an ba Maromak liu husi moris sacramento matrimonio nian iha vida familiar nian. Mundo consumerismo no globalizado, halo ema sai hotu “gombal”…. 
5. Buat sira ne’e hotu acontece, tamba ema laiha ona senso de respeito ba ema nia-an rasik nebe maka hanesan “pessoa sagrada eh ema lulik”, nebe maka hanesan Imagem Maromak nian rasik. 
6. Nomos tamba, ema la dun reza ona, ema la dun tau Maromak hanesan primeira prioridade iha sira nia moris familiar nian.
7. Aman, Inan barak, maka ikus ne’e la reza ona terço kal-kalan ho oan sira no ho familia uma laran nian. 
8. Ema buka joga, festa, no vida flamboyant nian nebe maka hadau no naok tiha ema nia atenção no ema nia concentração. 
9. Ema lakon “focus”. Ema moris superficial liu, ema barak maka sai mamuk…. Tamba ema rebo-rebo demaiz ona ho ‘decoração isin eh fisica nian’, do que hatama-an ba iha preocupação klamar nian. 
10. Se familia ida-idak Timor oan nian, la defende lalais moris familia nian nebe maka diak, nebe maka saudavel… ita sei hetan crise moral bot ida nebe maka sei destroy ita barak nia moris klamar nian. Ema Timor oan barak maka agora terus tamba sai atan ba vida “prostituta domestica ne’e.

12 comments:

  1. Amo Venancio tuir lolos hare ba nia aan... Cuidado atribui culpa ba ema seluk............

    ReplyDelete
    Replies
    1. Hahahaha....!!

      Delete
    2. Oinsa se "perselingkuhan" ne'e AMU "LULIIIIK" sira maka halo ???? Amu "LULIIIIK" balu kalan2 taka kapaceti metin sae motor, mai kasa joven sira ho tintu no osan. Depois lori joven sira ba toba iha uma sagradu hanesan igrej !?!? Eh pa, Ne'e eskandalu bo'ot no halo moe ita hanesan ema katoliku !! Sira kritika makas iha sira nia omilia no iha oportunidade seluk, maibe sira rasik FOER LIU ema bai2n !! Diak liu hasai tiha roupa mutin sagradu ne'e, ba halo deit vida ho mane joven sira !!

      Delete
  2. Keta dehan dehan ba ema moris uma kain mais dalaruma mos Amo sira ba selingkuh ho ema nia kaben no labarik klosan sira. iha realidade mak hatudu katak Amo balu fo oan ba sarani sira...problema ne'e ita hotu nian lalos kaben nain sira nian..abracos

    ReplyDelete
  3. Selingkuh ne'e mosu wainhira laiha ona fiar entre ema nain rua(mane+feto), buat ne'e mosu waihira ema ida nia hakarak la tuir buat nebe mak nia imazina ou espera wainhira nia hamutuk ho nia par.Atu selingku ka lae depende ba ema nain rua nebe mak halao nia moris, maibe wainhira sei iha domin, respeita no fiar, katak selingku nunca se besik iha sira rua nia hanoin/moris.

    ReplyDelete
    Replies
    1. Selingkuh halo didiak deit ba.! kuando HIV kona ita nia oin sai hanesan lekirauk.

      Delete
  4. En principiu hau konkorda ho Amo Venancio nia hakerek oan ne. Hare ba kulpa sira nebe Ita Bot nia sarani sira halo ne...Oinsa Amo hanesan representa Cristo iha rai ida ne nia "Action" aksaun moral atu prevene hahalok at sira hanesan Amo temi ne? Se Amo dehan "ita ema ne pessoa sagrada no sira mos representa ilhas Cristo entaun oinsa Igreja ho Amo sira halo mos kampanha ruma atu reduz hahalok at sira ne. Parte ida Igreja ho Amo sira mos tenki halo "intropeksi" an, karik amo sira mos ladun reza karik ba sarani sira tamba ne ema moris at barak hanesan ne.

    ReplyDelete
  5. Tuir hw nia hanoin Prostituta domestic mosu tamba deit iha problema iha relasaun laran. Por exemplo; laiha ona paixao, fen/laen senti mesak, la comprende-la apprecia-la respeita malu I la fiar malu. Ne’e duni fen ka laen sei buka ema seluk nebe diak liu, nebe que bele apprecia liu sira do que sira nia fen ou laen rasik. Simply, ema balun dehan sira la kontenti ona ho sira nian relasaun, nebe’e sira buka fali domin i afeicao husi ema seluk.

    Sidadaun agora hola malu sedu deit (iha tinan kik) I mos inan aman balun la apply moral diak ba oan sira. Buat sira hanesan ne’e mak sei sai probelam bot liu ba nasaun ida ne’e.
    Ema nebe que atu halao ‘Long term relationship” ou kaben tenke iha komitmentu. Laos deit DOMIN, maibe idea I hahalok. Respeita malu husi hahalok kik ou boot-sempre apprecia malu, fiar malu I supporta malu iha buat hotu. Hahalok sira ne’e hotu sei iha resultadu positivo ba oan sira iha uma laran.

    Karik oan sira hetan moral diak, aban bainrua sira sei halo tuir saida mak sira aprende husi sira nia inan mana/uma laran ba iha sira nia relasaun.

    ReplyDelete
  6. Statement ida Amo hakerek ne atu fanu ita Timor oan hotu. Laos mete ema ida nia vida. Tamba iha timor agora vida modern liu rai hotu-hotu.

    Le uluk lai statement depois reflete.

    ReplyDelete
  7. hakerek nee relevante duni ho realidade, kestaun prostitusaun domestika mosu lolos nia hun maka tanba entre mane ho feto lakon ona fiar no konfiansa ba malu. menus ona moral vida sarani nian nebe nudar ilhas Maromak ema hotu tengki respeitu nian isin.

    Selingkuh iha nebe deit nia furak ituan liu duke diak, tanba atetude nee ema halo ho tauk, subar, no sinti laran la hakmatek....,
    ba ida nee hau fiar save atu la hamusu selingku mak entre kaben nain hotu tenki respeitu malu.

    ReplyDelete
  8. sim ne los duni maibe FAMILIA TIMOR SIRA agora dadaun ne mos moras AIDS nebe domina iha TIMOR. hau fo ezemplu foin dadauk ne familia ida mate hotu (Fen, laen no oan 1)ne tamba aids.
    entaun to agora husi parte medis seidauk hetan aimoruk ida atu kura moras ne'e

    tamba FAMILIA TIMOR sira aimoruk ida nebe diak liu mak fielidade, amizade iha uma kain laran ho nune deit mak bele moris iha hakmatek laran

    ReplyDelete
  9. Ida ne fenomena foun iha rai Timor. Buat nebe amo Venancio dehan ne para hafanun deit ita. Atu ita bele 'sadar'.

    Ba ida nebe mak dehan Amo sira selingkuh tenki cuidado ho ita boot nia declasaun. O keta ba rona rumoris tun sae husi ema sira nebe la gosta amo balu ho o nia problema persoal o mai lampiaskan fali iha ne hodi infamosu nia hodi generaliza fali amo sira hotu.

    Se karik o la rona boatos sira ne husi ema seluk entaun o probablementel inclui iha sorumutuk ba hemu... se o lahtene klaru los kona ba problema diak liu lalika loke o nia ibun.
    Basa o nia nanal sei estraga fali o nia isin..

    ReplyDelete