My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Thursday 29 November 2012

Rekonsiliasaun Uniku Dalan Ba Dezenvolvimentu?


Hosi: C. Oliveira 


Hau prepara kleur tiha ona artigu badak ida ne'e konaba "Timor Leste: Hosi Konflitus ba Dezenvovilmentu". Maibe, de repenti mosu ideia hodi obriga hau atu halo refleksaun profunda konaba prinsipiu "rekonsiliasaun". Konserteza, hanesan jerasaun foun hau buka aprofunda liu tan prinsipiu Rekonsiliasaun, ne. Ne'e duni, hau muda titulo "Timor Leste: Rekonsiliasaun Uniku Dalan Ba Dezenvolvimentu?"

Iha tinan 5 liu ba, 2007-2012, IV Governu Konstituisional, AMP, lideradu hosi PM Kayrala Xanana Gusmao, konsege kria ambiente hakmatek iha povo Timor nia moris. Hotu-hotu rekonhese katak duranti tinan 5 nia laran, Timor Leste la rejistu krisi politiku no militar iha nivel nasional. Ida ne'e sinal pozitivu ida.

Ohin loron, povo Timor bele senti hakmatek no iha ona planu atu halao Dezenvolvimentu Nasional. 

Laos fasil atu hadia rai ida nebe foin sai hosi funu. Iha rai nebe maka foin sai hosi funu, konserteza povo hosi rai ne'e desejo liu2 maka moris hakmatek. Alias, povo hosi rai ne'e lakohi atu moris fila fali iha konflitus, konfrontasaun, funu, etc. Iha Kazu Timor Leste, konserteza povo Timor nebe te'erus duranti okupasaun Indonesia iha Timor, 1975-1999 no iha krisi politika-militar 2006, desejo tebe-tebes Estabilidadi Nasional.

Maibe, politika Rekonsiliasaun hamosu uniku problema maka justisa. Oinsa justisa? Haluha tiha krimi nebe mosu iha passadu? La iha ona justisa? Bainhira ita koalia konaba justisa, alias - julgamentu no kastigu ba kriminozu ida tamba krimi nebe nia halo iha passadu,  serake vitima hetan ninia dignidadi? Ida ne'e kestaun seriu nebe presija debate profunda.

Oras ne'e daudaun, komesa mosu isu oi-oin iha Timor Leste. Por exemplo: jornal Timor Post foin daudaun hatu'un notisia konaba ema autonomia domina F-FDTL. Liu hosi rede sosial Facebook, ita bele hare'e reasaun pro no kontra. Ida ne'e normal iha dinamika demokrasia.

Hau, simplesmente fo'o apoio ba politika Rekonsiliasaun Nasional tamba tuir hau nia hanoin, so liu hosi rekonsiliasaun nasional maka povo Timor bele moris hamutuk no halao dezenvolvimentu nasional. Ne'e duni, rekonsiliasaun tenki sai prioridadi hosi ema politikus, relijiozus/as no sociedadi sivil tomak iha Timor Leste.

Ohin loron, rejistu iha familia ou uma kain ida-ida, relasaun familiar entre individu nebe uluk, iha tempu okupasaun Indonesia sira moris fahe malun tamba razaun politika. Por exemplu, uluk, A nia inan-aman mauhu, maibe, A nia familia sira seluk ema revolusionariu. Ou, uluk, A nia inan-aman revolusionariu, maibe, A nia familia sira seluk ema mauhu. Maibe, ohin loron, A moris hamutuk iha familia ou knua ida deit.

Se ohin loron maka ita dehan katak rekonsiliasaun laos baze hosi ita nia progressu, entaun, ita nega rasik ita nia-an, ita ninia familia, ita ninia knua. Tamba, atu dezenvolve ita nia rain, primeiru ita tenki dezenvolve ita nia-an, ita ninia familia, ita ninia knua.

Hata'an ba pergunta iha leten, hau nia resposta maka SIM.

Fim de semana diak ba imi hotu. Keep peace.

No comments:

Post a Comment