My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Friday 2 November 2012

Reflexao ba loron MATEBIAN SIRA NIAN.....


Husi: Padre Venancio Pereira, SJ

Evangelho Sexta Feira dia 2 de Novembro 2012, loron Matebian eh defuntos Sira nian, foti husi João 6:37-40

Reflexȃo

Mate, katak mate. Mate katak ita laiha i’is ona. Mate katak ita ema la dada i’is ona. Mate katak, moris ‘materia no fisica no mundano nian remata, eh hotu, eh to’o duni nia rohan ida”. Ho nun’e situação mate, emosionalmente halo no cria condição sentimental, sentimento nian nebe maka nunggurangga oituan. Mate, halo ita tauk. Mate halo ita triste, mate halo ita tanis. Mate halo ita hakfodak. Mate halo ita mos hatama an ba processo de tempo de ser sempre preparado, alerta. Mate halo ita halerik. Mate halo ita hanoin. Mate halo ita senti mesak. Mate halo ita senti abandonado. Mate halo mos dala ruma ita iha sentimento “nervozo, satiado ho ita nia an rasik, ho ema seluk, no ho Maromak, no ho realidade moris ne’e nian” , tamba dala barak difiçil mai ita, atu simu realidade mate ne’e nian. Mate halo ita senti lakon. Mate halo ita senti lakon ita nia maluk, lakon ita nia an rasik, lakon ita nia historia, no lakon sentimento ruma. Ita hakarak moris naruk. No ita ema hanesan ema “iha ita nia hakarak klean ida, katak diak liu ita mate dala ida deit, no mate hamutuk ho ita nia “amado sira, eh ita nia beloved oan sira”. Atu ita lalika terus. Tamba ita lakohi senti sentimento mesak.

Ita ema dala barak nega tiha eh hakarak “halai ses tiha” husi realidade mate ne’e nian, se ita ema bele, maibe realidade koalia oin-seluk, katak ita sei la bele halai ses husi realidade mate ne’e nian. Ou..ou, mate husi ema sira nebe maka ita hadomi tebes, ou ita nia mate rasik. Buat hirak ne’e hotu, realidade humana, sentimento humano, no sentimento humano ne’e normal, no real duni. Tamba ita hotu sei ema hela. Hanesan ema, ne’e normal duni atu ita iha sentimento nunggurangga ida kona ba realidade ida naran mate ne’e. 

Ohin dia 2 de Novembro loron matebian sira nian, eh loron klamar sira nian. Loron nebe maka hatutan fali moris ita ema nian iha mundo ida ne’e, ho moris rohan laek ita nia matebian sira nian. Ita hotu ohin reflete no medita kona ba realidade mate hanesan misterio ida nebe maka loron ba loron ita ema hasoru. Iha realidade moris ita ema nian ne’e, buat ida naran moris no mate, ita hasoru loro-loron. Loron-loron iha bebe barak moris, eh iha ema barak moris, nune’e mos loro-loron iha mos ema barak mate. Maibe buat essencial nebe maka ita tenki reflete klean liu tan, maka ida ne’e kona ba valores moris nian molok ita mate. 

Moris ne’e atu badak halo nusa fali, atu naruk halo nusa fali, iha nafatin ninia valor profunda ida. Tamba moris ne’e mai husi Maromak, no iha Maromak. Tamba ne’e se se deit, maka estraga moris, katak estraga Maromak rasik. Maromak iha ninia plano especial ida mai ita ida-idak, Maromak hatene “take care” ita ida-idak ho ninia maneira ida unica no especial, ne’e hanesan ema fiar nain ita sei laiha duvida ida kona ba acção no aproximação Maromak nian iha Ninia maneira tau matan no tulun ita ema. Iha ema balu moris eh dada i’is iha minute nia laran deit, iha ema balu, foin deit maka atu hahu moris, mate tiha fali ona, iha ema balu moris to tinan 5, 10. 20, 40, 70, 100, 105, etcetera, etcetera.. maka foin mate. Ne’e realidade humana. 

Maibe moris la tuka deit ba “calculação matematica ho minute, ho horas, ho loron, ho fulan ho tinan, eh seculo”, wainhira ita moris iha mundo ne’e, ita ema hanesan ema, ita tama duni ona ba “ tempo no tinan eternidade nian”. Katak tebes, laiha mate mai ita ema, se wainhira ita moris iha graça, no ita moris ho no iha Maromak. Claro que mate, la lori buat ida “lakon” mai ita ema. Mate lori mai ita, buat no assunto manan nian, katak ita tama duni ba “tempo eterno ne’e”. No tempo eterno ne’e iha duni. Tamba ne’e maka ita celebra loron matebian sira nian, tamba nee’e maka ita comemora “biban klamar sira nian”. Katak, de facto laiha mate permanente, ba ema nebe maka fiar iha Maromak. Mate permanente iha deit, ba ema sira nebe maka nega Maromak, no lakohi duni ho consciençia rasik, no ho decisão rasik, ho liberdade rasik lakohi HILI MAROMAK, entaun nune’e, mate permanente iha duni ba ema ne’e. Maibe, ba ema se-se deit, nebe maka hili Maromak, nebe maka tau fiar iha Maromak, ema nebe deit to iha momento ikus, momento rohan molok nia husik mundo ne’e, se nia sei hakarak reconheçe Maromak nia presença nafatin, então nune’e nia hetan duni graça moris iha tempo eterno ne’e nian, katak nia iha moris eterno iha Maromak nia Gloria. Inferno dala barak ita ema rasik maka cria no ita ema rasik maka hili inferno. Maromak la halo inferno para atu castigo ita. Inferno iha tamba dominio, no tamba ita ema nia hakarak livre. Ita ema rasik, maka dala barak iha moris ne’e hili inferno, liu husi nega Maromak, no lakohi reconheçe Maromak. 

Ita celebra loron matebian sira nian, ita comemora loron klamar sira nian, ne’e katak hatudu momos, ita iha fiar iha tempo eterno, ita iha fiar iha reissureição, ita iha fiar no esperança ba moris foun no moris rohan laek iha Maromak ninia kadunan. Se nune’e duni, ita ema sei iha nafatin capacidade no abilidade atu sobrepassa, atu lao liu, sentimento nunggurangga kona ba assunto mate nian. Katak, mate hanesan deit odamatan foun ida, atu ita ema tama ba Maromak nia Gloria iha tempo eternidade ne’e, eh iha moris eterna nian. 

Ita nia moris iha mundo hanesan husi fase ba fase. 
Primeiro, ita ema mai moris iha “ventre ita nia inan nian”, tuir mai ita mai moris iha “ventre mundo ne’e nian. Wainhira ita mate, ema sei hakoi ita, eh sunu ita, nune’e ita sei ba “moris fali iha ventre rai nian, tamba ita tama ba rai kuak, “unida ho rai ne’e”, ita moris iha rai nia kabun laran. Ita nia isin sei dodok, maibe ita nia klamar sei la mate no sei la dodok. Wainhira moris hias eh reissureição aconteçe, no sei acontece duni, ita hotu sei hetan duni moris foun ida, ne’e katak ita hotu sei hetan fali moris, no ita “moris iha ventre eternidade, ventre gloriosa Maromak nian rasik”. Entaun wainhira ita hare realidade husi processo ita ema nia moris ne’e nian, de facto “laiha mate”, iha deit maka moris, no moris ida be iha ninia abundançia, moris ida be, iha ninia naresin, naresin tebes iha moris rohan laek. Moris rohan laek eh reissureicao ne’e deit duni, maka ita nia fiar no esperança, katak mate sei la halakon buat ida. Mate sei la manan ita ema. Mate ne’e hanesan deit, processo de transformação ida. No ne’e realidade real ida, ikus “remain” nafatin hanesan misterio compreensivel ida, se ita iha oituan fiar atu compreende misterio ne’e. Ita husu grace, atu ita compreende duni, kona ba misterio mate ne’e nian. Ita husu atu ita nia matebian sira hotu, harohan daet nafatin mai ita hotu, atu ita iha força nafatin halao peregrinação iha mundo ne’e ho domin, fiar no esperanca ida, katak loron ida, ita hotu sei sai ida deit, iha tempo eterno no iha “VENTRE ETERNO eh VENTRE GLORIOSO MAROMAK” nian. Santo no santa Sira, no matebian sira hotu harohan nafatin mai ami hotu. 

Seja louvado Nosso Senhor Jesus Cristo, p’ra seja louvada Nossa Mãe Maria Santίssima!

Boa Sexta Feira e Boa Celebração ba loron matebian sira nian! Bom Fim de Semana…
AMDG!

Pe. Venâncio da Costa Pereira SJ
Ateneo de Manila University!

No comments:

Post a Comment