My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Friday 10 September 2010

SENTIDU ATU SERVIR

Iha fulan hirak liu ba, ita akompanya debate 1 iha “Fórum Haksesuk” entre intelektual Timoroan nain 2, tamba deit lia fuan “beikten”. Ikus mai, problema entre sira nain 2 resolvidu kuandu intelektual 1 husu “deskulpa” ba intelektual 1 seluk.

Expressaun “beikten” ba ema 1 signifika ema ne’e lahatene buat 1, ou, mau-bego, ou, mau-fak duni. Resumo, lia fuan “beikten” hatun ema nia dignidadi/martabat.

Foin daudaun, ita hotu asisti liu hosi televisaun, Internet, media massa oi-oin, etc…(dll), polemika bo’ot iha AMP nia laran tamba deit lia fuan “beikten no bosok ten”.

PM Xanana Gusmão hateten iha publiku nia “segundo homem” rasik, Vice Primeiro-Ministro (VPM) Mário Carrascalão, ho lia fuan “beikten no bosok ten”.
Hanesan resposta, VPM Mário Carrascalão hatama surat ba nia chefe IV Governu Konstituisional PM Xanana Gusmão, hodi husu “resigna-an”.

Iha surat nia laran, eis-VPM Mário Carrascalão dehan nune: “Ho tinan hitu nolu resin tolu (73), foin dala uluk maka ema ida bolu hau “beikten no bosok ten”. ... Hau nia resposta maka rezigna-an husi kargu Vise Primeiru Ministru ba Koordenador ba Asuntu Jestaun Administrasaun Estadu no buka servisu ba hau nia rain iha fatin nebé bele util no respeitadu husi sese deit maka sai hanesan hau nia superior.”

Opiniaun nebe sirkula iha internet hateten nune: "PM Xanana Gusmão la devia hateten lia fuan {beik ten no bosok ten} iha publiku hasoru engenheiro Mário Carrascalão. Tamba ida ne’e la fo’o exemplu diak ba povo, liu-liu ba jerasaun foun.

Hakiduk uitoan ba kotuk, ba tempu passadu - tempu funu nian - tinan 12 liu bá, kuandu militar Indonésia kaer ema Timor 1, militar ne’e sei dehan nune ba ema Timor: “kamu bodoh, kamu goblok. Kenapa kamu mendukung kemerdekaan Timor Timur!!!”.

Iha momentu nebá, saida maka mosu iha ema Timor nia ulun maka “Ukun Rasik-an”. Ne’e duni, ema Timor ne’e dehan ba militar Indonesia nune: “ó bele dehan hau bodoh, mau-bego, mau-fak ou idiota, maibe ó sei la oho hau nia espiritu nasionalismu”. “Ó bele hatun tiha hau nia dignidadi to’o rai, hau sei la moe tamba desejo ba ukun rasik-an bo’ot liu hau nia dignidadi rasik”.

Iha momentu nebá, “sentidu atu sakrifika no sentidu atu servir” ba rai no povo Timor bele dehan katak bo’ot duni, as tebes duni.

Ema Timor tomak desde labarik kiik to’o ema katuas/ferik, konhese se maka Xanana Gusmão, se maka Mário Carrascalão.
Iha tempu funu nian, Xanana maka hanesan komandanti ba funu libertasaun nasional nebe lori aspirasaun povo Timor to’o hetan liberdadi iha 1999.
Mós, povo Timor (desde labarik kiik to’o katuas/ferik) konhese Mário Carrascalão hanesan ema Timor nebe servisu ba Indonésia maibe nia “la taka tilun no matan” ba problema nebe povo Timor hasoru loron-loron.

Se karik atu sura deit sira nain 2 ninia kole, hau hanoin bele tau ba dasi hanesan deit. Maibe, se karik koalia konaba “sentidu atu servir no sakrifika” bele rekonhese katak Xanana "servir, sakrifika no terus" liu dok du ke Mário Carrascalão.


Maibe, koalia tun-sae, hakerek tun-sae, hau kontinua desejo ESTABILIDADI iha Timor, tamba ida ne’e importanti liu du ke sira nain 2 ninia dignidadi humana no poder politiku.

Depois de tantus anos de sofrimentus, de sakrifisiu, ohin loron povo Timor hakarak moris iha ESTABILIDADI nia laran hodi bele rekupera fila fali sira ninia moris.

Dala ida tan, povo Timor ejiji líder sira nia “SENTIDU ATU SERVIR NO SAKRIFIKA”.

Ba maluk Muslim sira, hau hato’o “Selamat Hari Raya Idul Fitri”.


Celso Oliveira

No comments:

Post a Comment