My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Wednesday 8 April 2015

Entre Uma Nain (Landlord) no Opsaun ba Dezenvolve Oan Sira Nia Eskola


Bainhira hau nia oan ikun termina ninia eskola primaria iha tinan kotuk, 2014, hau senti katak faze ida difisil ultrapassa daudaun ona. Kapitulo tuan iha moris hau taka ona hodi loke fali kapitulo foun. Signifika hau nia oan ikun ba hamutuk ho nia bin no maun sira iha akademia foun. Hanesan responsavel familia, hau tenki halo planu foun hodi fo'o akompanyamentu foun ba hau nia oan sira iha eskola sekundaria no kolegio. 

Uma tuan nebe hau hela ba duranti tinan lima nia laran, desde 2010, ninia lokalidadi besik kedas eskola primeira maibe dok hosi eskola sekundaria. Ne'e duni, hau desidi muda. (Hau sempre hili uma nebe besik kedas eskola oan sira nia. Dalabarak hau kontra rasik vontade city council nian. Hau sempre tau hamutuk oan sira iha eskola ida deit desde eskola primeira to secundaria i kolegio. Razaun tau hamutuk oan sira iha eskola ida deit maka hodi bele fokus iha akompanyamentu psiko i fizku. So iha universidadi mak sira hili rasik tamba sira halo ona 18 anos i sira iha liberdadi atu desidi rasik ona sira ninia opsaun ou vontadi) 

Bainhira uma nia nain (ema pakistan) rona hau atu muda, nia fo'o opsaun rua mai hau:
Ida, nia hatun presu aluga. (Ida ne'e hau senti komiku)
Rua, Se karik hau lakohi simu opsaun primeiru, entaun hau tenki sai kedas hosi uma iha semana ida nia laran. Signifika labele hela tan iha nia uma. 

Razaun atu muda tamba:
1. Area la diak ba dezenvovimento labarik sira nian. (alias- seguro uma aumenta, seguro kareta aumenta, seguro moris aumenta tamba potensia bo'ot ba krimi akontese barak liu)
2. Dok hosi eskola labarik sira nian.

Hanesan responsavel familia, hau rekusa hotu opsaun rua nebe uma nain apresenta. 
Ida: Hau fokus liu ba dezenvolvimento labarik (oan) sira nian. 
Rua: Hau hili uma foun nebe area besik kedas eskola labarik sira nian. 
Tolu. Area ou zona nebe diak, dok hosi barulho, krime, lanu, baku malun, etc. 
Hat: Lakohi moris iha presaun psikolojiku uma nain (private landlord) nian. 
Lima: Tuir LEI hau labele sai kedas iha semana ida nia laran.

Opsaun nebe uma nain fo'o halo hau lembra fila fali opsaun nebe uluk hau hetan kuandu Timor Leste tama ona iha primeira faze liberdadi, 1999. Iha momentu neba hau sei moris iha Portugal i senti difisil atu desidi se fila ka la fila kedas ba Timor kuandu labarik sira sei ki'ik? Hanesan responsavel familia, sempre buka opsaun nebe diak liu ba familia em geral, i, labarik (oan) sira em partikular. Ne'e duni, hau desidi kontinua hela iha rai liur hodi fo'o suporte i dezenvolve labarik (oan) sira ninia edukasaun. 

Defaktu, desizaun nebe hau foti iha tempo neba, 1999, laos fasil mai hau maibe desizaun ida nebe diak tebes ba labarik (oan) sira ninia dezenvolvimento. Ohin loron, hafoin tiha tinan 16 (1999-2015) hau rasik senti katak vale a pena hau luta kontra hau nia ambisaun no arogansia nebe buka hateke deit ba hau nia-an rasik hodi abadona moris hau nia oan sira nian. 

Fila fali ba kazu iha leten, se karik hau simu opsaun primeiru uma nain (landlord) nian, signifika hau sakrifika hau nia oan sira ninia moris ou dezenvolvimento. Hanesan responsavel familia, hau lakohi simu primeira apsaun uma nain nian. Ne'e duni hau muda sai. 

Hau nia atitudi iha sociedadi nia laran sempre pozitivu, sempre diak ho ema hotu. Chave/kunci hosi suksesu mak respeitu. Tamba ne'e mak hau hetan nomeiasaun hosi Igreja no Autoridadi Lokal sai lider ba komunidadi nebe hau hela ba. 

Konkluzaun

Vale a pena dedika moris iha familia nia laran. Vale a pena dedika-an ba oan sira ninia dezenvolvimento nebe saudavel. Vale a pena luta kontra ita ninia arogansia no ambisaun. Entre opsaun uma nain (private landlord) ho edukasaun ou dezenvolvimento oan sira nian, hau tenki hili mak ida nebe diak liu ba familia rasik.

Iha historia ida ne'e, hau nia uma nain (private landlord)  tamba  hirus, nia ta'han tiha hau nia deposit metadi. Fim

No comments:

Post a Comment