My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Wednesday 27 January 2010

Dala ida tan Teoria Konspirasaun iha Timor Leste iha 2010

Koalia konaba dezenvolvimentu nasional, lia fuan “rejionalizasaun” ou “desentralizasaun” hanesan forma ida atu halo dezenvolvimentu lao hanesan i sei lori efeitu diak ba povo.

Koalia konaba politika konspirasaun, ita kompriende katak konspirasaun hanesan forma ida atu estraga governu ida ou sistema legal ida.

Akompanya akontesimentu ikus-ikus ne’e iha Timor Leste, iha inisiu tinan 2010 hanesan: kazu Ninja iha Suai, baku malun entre grupos iha bairro pite, komoro no fatin seluk tan, hatudu hipótese rua.

Ida, mosu "spontanitas" –alias- ema ida ou grupu ida tamba laiha buat ida atu halo entaun naran-naran halo ninja. Ou, tamba “kenakalan remaja”, entaun grupos sira baku malun iha estrada laran ou bairro laran.

Rua, mosu tamba "direkayasa" ou "dipolitisasi". Iha teoria ida ne’e, iha grupo balun hakarak kria instabilidadi iha Timor Leste, hodi hahu’u kria grupo ninja iha foho i provoka rungu-ranga iha Dili laran. Objektivu final maka halo governu fraku, halo polisia sira desorientadu, halo parlamentu nasional labele halao servisu i ikus obriga presidenti da republika konvoka eleisaun antesipada.

Iha funu nia laran, ho ita nia natureza de pensamentu no aksaun, ita aprende buat barak konaba oinsa sobu ou destrói inimigu nia atensaun. Ida maka oinsa kria instabilidadi iha bairro oi-oin hodi halo fraku inimigu nia forsa. Iha tempu funu bele dehan katak ita “berhasil”.

Maibe, iha tempu atual, hau hanoin laos ona tempu atu kontinua kria grupo oi-oin hodi provoka instabilidadi iha Timor.

Ne’e duni, se akontesimentu ikus-ikus mosu tamba “spontanitas”, tuir hau nia hanoin, ida ne’e hanesan sinal ida hodi obriga governu atual kria servisu barak-barak ba povo, liu-liu ba klosan sira.

Maibe, se karik mosu tamba “direkayasa” ou “dipolitisasi”, entaun, tuir hau nia hanoin, governu atual tenki “mantém vigilância máxima”. Tamba, estabilidadi nasional hanesan baze forti ba dezenvolvimentu.

Celso Oliveira

1 comment:

  1. Parabens ba analise badak maibe ho isin, makna ou konteudo tuir malae nia lian. Ita hein katak buat oan sira ne' e alias "aksi" sira foin mosu ne'e hanesan ita bo'ot dehan "spontanitas" nune' e ita hatene ona katak tuir tradisaun Estado bele hatan ho hari servisu ba klosan sira...no governu iha duni kondisaun ba ne' e. Se hanesan ita bo'ot dehan "direkayasa ou dipolitisasi" Estado liu husi Policia no militar sei la tolera aksi hirak ne'e. Tinan 2006 hatudu mo-mos ona, lideranca nasional precisa moe ho insucesso nebe halo ema barak mate (liu 30 pessoas). Falhansu hirak ne' e mosu tan falta "assertividade" iha tomada de decisaun a nivel nasional, se decisaun sala, jelas, afecta ema barak nia vida (mate, kanek, lakon riu-soin, etc). Governu agora labele fo fatin ba ema at sira alias labele tolera aksi nebe buka sobu deit. Ita hein katak ninja hirak policia kaer ona ne' e bele fo sasin kona ba se mak haruka sira sai "ninja ou baku-malu" iha Dili laran, Suai, Bobonaro no Viqueque foin lalais ne' e!

    Autor politika no moral hosi aksi hirak ne' e labele tolera sira!

    Maluk sira seluk bele iha hanoin seluk bele aumenta tan...obrigadu

    Lemorai!

    ReplyDelete