My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Thursday 7 April 2011

Hau Ho Jesus Kristus

(Refleksaun simples ida iha tempu kuaresma)


Hakerek konaba Jesus Kristus iha tempu pos-modernu, hau senti hanesan estranhu uitoan. Tamba, iha mundu pos-modernu nebe ohin loron ita ema moris ba, halo ita preokupa liu ho ita nia moris loro-loron nebe luzu du ke preokupa ho ita nia klamar rasik. I, dala barak mos ita haluha tiha katak oras ne’e dau-daun ita moris iha tempu kuaresma.


De faktu, kleur ona maka hau laiha hanoin atu dedika hau nia tempu hodi hakerek netik konaba Jesus Kristus. De faktu, kleur ona maka hau bele hakerek tun sae iha jornais oi-oin, iha blogs oi-oin, lansa livru barak ona maibe hau laiha ideia atu hakerek konaba "hau nudar ema ida nebe nakonu ho frakeza oi-oin ho Jesus Kristus nudar virtude bo’ot ida iha ita ema nia moris".


Buat sira ne’e hotu tamba hau nia preokupasaun iha mundu modernu nia laran, nebe obriga hau atu preokupa liu ho aspektu fiziku mundu nian (Por exemplu: tv, ps3, facebook, emaill, notisias, kareta, uma, sofá, osan, projektu, servisu, bill's, tax's no seluk tan) du ke aspektu espiritual.


Foin lalais ne’e hau nia kolega padre ida fo’o mai hau livru oan ida nebe nia rasik mak autor. Livro ho titulu: The Cross of Hope (words of encouragement for the imperfect disciple), loke fila fali hau nia hanoin konaba oinsa ita ema tenki rona ita nia lian rasik nebe mai hosi ita nia fuan. Livro oan ne’e fo'o hanoin mai hau konaba oinsa ita ema bele matenek to’o iha nebe, maibe presija rekonhese ita nia an katak se karik la lori Aman Maromak ninia tulun, entaun ita ema sei sai folin laek. Livru oan ne’e, fo’o hanoin mai hau konaba hau nia tempu juventude hamutuk ho amu lulik jesuita sira iha tempu susar nia laran, iha Girisonta, Semarang. Livro ne’e mos dehan katak: in the heart of our suffering we find Jesus Christ, and he enables us to say, with him, “Father, into your hands I commend my spirit”.


Maibe, parese ideia simples iha hau nia ulun konaba Jesus Kristus maka ne’e: “Jesus Kristus moris hamutuk ho hau loron no kalan”.


Ida ne’e laos hau mesak nia preokupasaun iha tempu pos-modernu, maibe ita hotu nian. Tamba iha mundu pos-modernu, dala barak ita lakon fiar no moral.


Agora, so falta deit se ita hakarak kuidadu didiak Jesus Kristus iha ita nia laran ka lae? Ida ne’e hanesan home work ida mai ita hotu iha tempu kuaresma ida ne’e.


Celso Oliveira

3 comments:

  1. Tebes duni, ho reflesaun ida ne'e hau mos sente katak, ohin loron ema barak mak la preokupa ona ho Jesus Kristu enkuantu nia iha diak nia laran, mas kuandu monu ona ba susar mak hanoin fila fali ba Jesus.

    Hau kontente tebes ho reflesaun ida ne'e, bele loke no haburas fali hau nia laran atu reflete ba hau nia an rasik.

    ReplyDelete
  2. Parabens, Celso tanba o nia reflesaun furak ida ne'e. Ba hau mos Jesus hanesan maun boot, ka belun diak nebe hela ho nafatin ho ita, iha ita nia laran, nia uma, no familia bainhira ita la duni nia sai ho sala! Lalika reza orasaun barak maibe lororon dehan deit: Nai Jesus tulun hauata atu labele duni Ita Boot husi hau nia laran, nia uma no familia!

    ReplyDelete
  3. Belun Celso, se bele publika fabula furak nee iha ita bot nia blog. Obrigado

    Rai Moris

    ---------------------------------------

    Lahorain (Laho sira nia Rain)

    Ida nee maka historia konaba fatin ida naran Lahorain. Lahorain maka rai ida nebe laho hotu-hotu hela ba no halimar fatin, sira nia moris no mate fatin. No sira nia moris atu hanesan ituan ho imi no hau rasik.

    Sira iha parlamento ida. No iha tinan hat ba tinan hat sira iha eleisaun. Sira ba fatin eleisaun nian no fo sira nia votos. Sira balu ate hetan tan boleia ba fatin eleisaun nian. No tinan hat tuir mai apanha tan boleia ba fatin eleisaun ka asembleia de voto. Hanesan kedas ho imi no hau. No iha tempo eleisaun nian, laho oan sira nee sempre ba iha urna no hili governo ida. Goveno nebe komposto husi busa sira, busa sira nebe bokur, bot no metan.

    Maibe, se imi hanoin katak estranhu tebes ke laho sira hili fali governo ida, nebe forma husi busa sira, entaun imi hare didiak lai ba historia Canada nian iha tinan sianulu ikus mai nee no imi bele nota katak laho sira nee la beik liu fali ita.

    Imi tenki hatene katak hau laos hatete at ka koalia liafuan at ruma kontra busa sira. Busa hirak nee diak, simpatiku. Sira dirige governo ho dignidade. Sira aprova leis mesak didiak deit - katak leis sira nebe diak ba busa sira. Maibe leis sira nebe diak ba busa sira, sai tiha fali leis nebe ladiak ba laho sira. Lei ida husi leis sira nee, hatete katak laho nia kuak fatin tenki luan atu nunee busa sira bele hatama sira nia liman ba. Lei seluk fali hatete katak laho sira tenki lao ka halai ho serta velosidade - atu nunee busa ida bele apanha nia almoso sem esforso bot.

    Leis sira nee hotu mesak diak deit. Ba busa sira. Maibe, oh.., at no susar tebes ba laho sira. No moris sai susar liutan ba sira. No wainhira laho sira labele ona aguenta ho leis sira nee, sira deside katak tenki halo buat ruma konaba leis sira nee. Nunee, laho hotu hotu hamrik no ba tuir eleisaun. Sira hatun tiha no hasai tiha busa metan sira husi ukun. Sira hili fali maka busa mutin sira.

    Busa mutin sira halo kampanhe nebe diak tebes. Iha sira nia kampanhe sira dehan: “Buat nebe Lahorain presija maka mais vizaun.” Sira dehan: “Problema nebe ita hasoru iha Lahorain maka kuak laho nian kabuar fali. Se imi hili ami, ami sei hasai dekreto ida katak laho nia kuak tenki ser kuadradu.” No tuir mai ida nee maka busa mutin sira halo. Kuak laho nia sai kuadradu. Kuak kuadradu bot dala rua liu fali kuak uluk nebe kabuar. Nunee agora busa sira bele hatama laos liman ida deit maibe liman rua dala ida deit. No moris sai at no susar liu tan ba laho sira.

    No wainhira laho sira la aguenta ona, sira hatun tiha busa mutin sira no hili fali busa metan sira. Depois sira hili busa mutin sira. Depois ba fali metan sira. Ate laho sira exprimenta hili mos busa sira nebe metade metan no metade mutin. No sira bolu ida nee koligasaun. Sira ate hili mos governo nebe forma husi busa ho kor oin-oin: busa sira nebe halo barulho hanesan laho maibe han hemu hanesan busa.

    Problema mak, belun sira, laos iha kor busa nian. Problema mak sira nee busa. No, hanesan busa, naturalmente sira preokupa liu ba busa sira no laos ba laho sira.

    Iha loron ida mosu laho kikoan ida ho ideia. Belun sira, kuidadu ho tipo kikoan nebe ho ideia ida. No laho nee dehan ba laho sira seluk: “rona mai maluk sira, tamba sa mak ita kontinua hili governo nebe forma husi busa sira nee? Tamba sa maka ita la hili governo nebe forma husi laho sira? “Ohh..” sira hatan, “ida nee bolchevique komunista ida. Kaer nia!” Ikus mai sira kaer laho kikoan nee hatama ba kadeia.

    Maibe hau hakarak fo hanoin ba imi katak sira bele kaer laho ida ka ema moris ida, maibe impossivel atu kaer no halakon ideia ida.


    --- Fabula politika ho origin kanadianu maibe universal tebes, autor maka Clarence Gillis, populariza husi Tommy Douglas no traduz ba tetum husi Rai Moris.

    ReplyDelete