My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Saturday, 26 March 2011

Timor Leste Dan Indonesia

Kita hidup bagaikan mata uang yang memiliki dua posisi berbeda. Di dalam perang kita hidup menderita. Setelah perang kita harus hidup bahagia. Setelah perang kita harus melupakan masa-masa penderitaan selama perang. Semua instrument negara harus mendukung dan membimbing warga negaranya supaya hidup sejahtera, aman dan bahagia.

Kita harus percaya kepada Negara bahwa Negara akan memberi kepada kita kesempatan kedua unuk hidup. Untuk mengisi kesempatan kedua, kita harus jujur, benar-benar jujur. Jujur kepada diri sendiri, jujur kepada keluarga, jujur kepada masyarakat dan jujur kepada negara.

Negara memberi kepada kita kesempatan kedua untuk memandang ke dunia yang berbeda. Dan benar-benar mengambil segala hikmah dari segala penderitaan yang terjadi di masa lalu atau di era perang. Kemudian mencoba mengembangkannya menuju suatu kebahagiaan.

Timor Leste dan Indonesia harus menjalin hubungan bilateral yang baik. Selamat kepada PM Timor Leste Xanana Gusmao dan Presiden Indonesia Bambang Yudhoyono.

Celso Oliveira

Saturday, 26 February 2011

Poema nebe koalia hodi hau nia naran




INAN FETO AITARA - SOIBADA

Iha loron ruma,
Bainhira ema hotu nanok,
Tamba kalan nebe nakukun,
Tamba silensiu nebe laiha ona forsa,
Maibe, sei iha Soibada Oan bele fanun ita neon.

Hodi fo'o hanoin mai ita katak,
Iha Soibada ...
Sei iha istoria nebe furak atu rona,
Sei iha lian Tetum nebe furak atu koalia,
Sei iha mestre diak nebe ita bele banati tuir.

Iha loron ida,
Bainhira ema senti katak silensiu laiha ona forsa,
Kalan sei la bolu tan ona naroman,
Ema hotu sei hanoin hetan katak
INAN FETO AITARA sei bele fo'o:
Esperansa, Domin no Dame.

HANOIN MESTRE SOIBADA SIRA

Ami temi sira naran,
Ami haksolok ho sira hanorin.

...Ami lian, mai hosi sira lian,
Ami hakerek, mai hosi sira nia hanorin,
Ami hananu, mai hosi sira fuan.
Jerasaun ba jerasaun.
Iha rai ulun to'o rai ikun
Lao lemorai iha mundu tomak.

RAI LULIK NIA RESTU....

Hosi rai lulik nebe ema bolu Timor,
Iha neba ema temi Borja da Costa.
Lia nain, badaen dadolin ema Timor nian.
...
Iha rai nebe ema bolu rai lafaek,
Ema hotu iha menutu ida hodi hanoin,
lia nain, badaen dadolin Timor nian:
Borja da Costa, Nino Konis Santana, Fernando Sylvan no seluk tan.

Hakmatek iha menutu ida....
Parabens ba badaen nebe halo video ne'e.
Restu hosi badaen "Hakmatek Iha Minutu Ida".

Celso Oliveira

Friday, 18 February 2011

Tetun Ida Nebe Mak Tenke Dezenvolve?

Joao Noronha

Sei iha maluk balun hamosu kestaun katak Tetun ida nebe mak ita dezenvolve, no sei konfundiu kona-ba Tetun Terik no Tetun Prasa. Tuir mai hau tau hau nia hanoin ruma iha saida mak hau hakerek ne.

Hau hanoin Tetun nebe mak dezenvolve dadaun iha Timor-Leste oras ne mak Tetun ida nebe atu akumula ema Timor oan hotu, la hare ba ema ne husi Tetun Terik eh la os husi Tetun Terik. Tuir lolos, Tetun ne ida deit, no Tetun Prasa ne bele dehan hanesan dialetu ida husi Tetun. Tuir istoria lolos Tetun ne husi duni Tetun Terik nebe uluk kolia nanis kedas hori tempu liurai Wehali nian mak tur iha fatin nebe oras ne hanaran distritu Belu iha NTT. Karik Tetun Prasa ho Tetun Terik bele dehan dalen (lingua/bahasa) rua diferente, se bainhira komunidade sira uza dalen rua ne la bele kompriende malu no komunika ba malu tan ona, tamba iha diferensa bot iha dalen rua ne. Area ida nebe mak estuda kona-ba ida ne mak Linguistik Historis Komparatif no Leksikostatistik. Karik to tempu ida presiza duni atu iha estudu propriu ida kona-ba ida ne, atu hodi bele sukat no bele foti konkluzaun diak ida katak, Tetun Terik no Tetun Prasa ne sei hanesan dialetu deit husi Tetun ida, eh sira rua sai dalen keta-ketak ida ona tamba iha diferensa bot nebe halo sira nia komunidade la bele kompriende malu no tenke komunika ba malu liu fali husi dalen seluk.
Iha Dalen (lingua/bahasa) iha mos prosesu evolusaun (language evolution), katak dalen ne la os buat statik, katak nia tinan bai loron nune hela deit. Iha prosesu oi-oin iha evolusaun ne, no ida mak liu husi halao interasaun ho ema sira kolia dalen seluk mai husi liur, no ida ne mak bele halo dalen ida sai dezenvolvidu. Liu-liu ba dalen sira nebe iha besik tasi ibun nebe iha asesu ba movimentu iha komersiu eh la izoladu, fasil tebes ba sira atu sai dezenvolvidu. Evolusaun iha tempu uluk liu husi oin sa komunidade kolia lian ida, bele nakloke ba ema sira husi rai seluk ho lian seluk, no oin sa sira halo negosiu. Iha negosiu sira presiza iha komunikasaun no interasaun, no nune sira buka atu kolia iha dalen/lian nebe fasil eh praktis liu, hodi fasilita sira nia objetivu importante mak atu halao negosiu. Tan ne Tetun nebe uza iha parte norte, inklui Dili (la izoladu liu) hetan dezenvolve-an makas liu-liu iha vokabulariu, no ikus mai hetan predikat “Tetun Prasa” (Tetun sidade nian). No Tetun ida ne iha diferensa importante ida ho Tetun Terik, nebe mak sei orijinal, sei la kahur ho lia fuan husi liur, no iha mos verbu.
Tetun Dili hetan lia fuan foun barak hodi hariku nia vokabulariu. Oras ne mos vokabulariu Tetun Dili aumenta nafatin, tan lian ne tenke lao tuir mos ho prosesu dezenvolvimentu iha area teknolojia. Lia fuan nebe mak oras ne hatama tan iha vokabulariu Tetun nian mak hanesan ‘komputer’, ‘internet’, ‘mobail’ no sst. Lia fuan sira ne saintifiku no susar atu halo nia tradusaun iha Tetun. Iha Indonezia nia ukun mos nia hatudu no husik hela ba ita buat sira hanesan ‘tempe’ no ‘tahu’, no ohin loron ita kontinua hela buat sira ne. Buat sira ne hotu hanesan izemplu, oin sa Tetun Prasa dezenvolve-an iha hodi hariku nia istoria linguistika no vokabulariu. Maibe, kada ida ho nia istoria katak tan sa mak lia fuan sira hanesan ‘mobail’ no ‘tempe’ bele ikus mai tama iha vokabulariu Tetun no sai nudar lian Tetun mos (borrowing words/serapan). Ida ne mak presiza atu hakerek no esplika nafatin iha parte istoria linguistika Tetun nian.
Hare ba identidade no nasionalizmu, ita presiza tau Tetun ida atu hametin ita nia identidade no nasionalizmu. Nudar paiz foun nebe sei bele naksobu (‘fragile’), tau Tetun ida akumula ema hotu, bele sai nudar baze ida metin no atu la bele halo ita naksobu. Ho iha pozisaun ida metin, ita bele hodi hakat ba oin ho diak. Ita hakruk ba iha ita nia Konstitusaun ho saida mak konsagra ona kona-ba lian ofisial no lian nasional, maibe buat nebe desizaun politika, tuir dalan lolos tenke mos haktuir ho estratejia no implementasaun nebe diak ba to iha baze. Ne para la bele kria komplikasaun iha implementasaun tekniku iha nivel kraik. Kestaun mak katak, ema ida rua hatene foti desizaun, maibe sira la sukat no la preokupa ho oin sa sira nia desizaun ne bele implementa ho efisien no efetivu to ba iha baze, no sei la hamosu efeitu negativu ba iha setor importante seluk. La hanesan iha paiz seluk barak mak konsidera tebes ho saida mak buat ida bolu, ‘language planning & language policy’. Ida ne importante ba paiz sira nebe iha dalen bar-barak, no oin sa iha foti desizaun ba lingua ne bele hametin unidade nasional no sei la iha implikasaun iha implementasaun iha area hotu, liu-liu edukasaun. Desizaun ida ne la os poder ema ida mesak eh nain rua nian, maibe tenke konsulta mos ho ema sira hanesan husi linguistik nian, media nian, no mestre sira. Izmplu, mestre sira mos bele fo sira nia hanoin kona-ba atu foti desizaun politika kona-ba lian ne, tamba sira mak atu uza lian ne iha sira nia pratika hanorin lor-loron. Se mestre ida bai-bain kolia lian “A” no haruka nia atu hanorin iha lian “Z”, ita la imajina katak saida mak sei akontese? Dalaruma ema dehan mestre ne mak beik eh bulak karik, maibe afinal la os. Ba hau, ida be tur mesak-mesak foti desizaun ne mak hanesan ema bulak. Tan foti desizaun ida nune la os hare ba ‘favoritizmu”, maibe oinsa atu hare ba nia “aplikabilidade”, katak saida desizaun ida tun mai husi leten ne, sai fasil ba ema iha kraik atu implementa nia, tamba ema hotu la iha kapasidade hanesan.
Hau fiar katak Tetun nebe oras ne mos nudar lian ofisial, sei la bele trata nia hanesan lian ida iha Portuges nia okos, se ita hotu hatene diak ho Konstitusaun. Fo oportunidade ba Tetun atu bele sai dezenvolvidu liu tan, no tau nia estatus hanesan lian ofisial iha pratika no la os iha surat tahan leten deit. Presiza atu dezenvolve nafatin, no halo programa barak iha Tetun, hanesan programa alfabetizasaun no hanorin mos Tetun dala ida hotu, hanesan oras ne Edukasaun Non-Formal se sala halao dadaun. Buat sira ne la os buat foun ida, tamba nanis ona ita nia kamarada sira hanesan Maulear sira iha 1974 sira nune, sira introduz no promove ona programa nune iha baze ho intensaun atu haburas nasionalizmu, patritizmu, no preparsaun ba iha luta ba ukun rasik-an. Ida ne mak importante ba haburas ita nia identidade no nasionalizmu no tuir lolos atu kontinua nafatin, mezmu ita oras ne dadaun iha ona era independensia. Independensia la tau as valor nasionalizmu, sei la iha folin buat ida, no sei bele nakdoko no naksobu iha loron ida (fragile). Importante atu tau Tetun iha fatin as liu lian sira seluk, katak Tetun tiha mak tuir lian sira sel-seluk. Tetun mak iha leten liu, tuir lian lokal sira, tuir mai mak foin lian sira husi liur (lian estranjeiru/bahasa asing). Kona-ba lian husi rai liur tenke hare fali husi nia importansia no ligasaun ho nivel husi rejional ba to internasional, mak ita hare katak Ingles dominante no importante duni, no tuir mai mak Portuges, no tuir mai mak lia sira seluk. Ita tenke hare ba realidade no tenke konsente ho realidade nebe iha, se ita vizaun diak atu lori Timor ba oin. Tuir mai, pozisaun no funsaun lian ida-idak tenke hakerek ho klaru no pelu menus hatama iha dekretu ministerial ruma. Dala ida tan, Timor-Leste tuir lolos tenke iha planu no politika diak ida kona-ba lian, no tamba se lae, mak sei hamosu problema ruma nebe sei lori efeitu negativu ba iha area prioridade seluk, hanesan edukasaun. Nia konsekuensia, klaru katak ita oras ne dadaun haburas hela edukasaun ida nebe ‘amuradul’ eh ‘nasi campur’, tamba la iha diresaun ida klaru ba ita nia oan sira nia edukasaun nia futuru ne atu lao los tuir diresaun ida nebe, tamba deit problema lian.
Ikus mai, sei kontinua lao ho sistema edukasaun ida nune, mak ita kria dadaun injustisa sosial ba future.
Artigu hasai hosi Forum Haksesuk

Wednesday, 26 January 2011

Jill Jolliffe Sei Lansa Livru Konaba Saudozo Konis Santana




Autor Filme Balibo, Jill Jolliffe sei lansa livru ho titulu FINDING SANTANA ne’ebe sei konta istoria luta ba libertasaun liu–liu Saudozo Konis Santana nia vida moris no luta durante rezistensia hasoru militar Indonezia, molok hetan oho iha tinan 1998 iha Gleno Ermera.


Tuir planu, Livru refere sei lansa ofisialmente husi Secretariu Estado, Avelinho Coelho da Silva iha Sabdu semana ne’e.

Lancamentu sei hala’o iha salaun Xanana Reading Room, Lecidere, Dili iha oras tuku 10 dader oras Timor Leste.

Jill Jolliffe nu’udar jornalista veteran Australiana nian ne’ebe akompanha no halo kobertura barak ba istoria Timor nian iha durante okupasaun Indonezia iha tinan 1975. (Manuel Ximenes/CJITL)

Wednesday, 22 December 2010

Timor Leste: Kestaun Mentalidadi

Celso Oliveira*

Kleur ona maka hau husik hakerek. Laos tamba hau lakohi dedika-an hodi partilha hau nia experiensia ba ema seluk.
Hau nia maluk ida iha TL husu mai hau nune: “tamba sá maka hau la hakerek ona artigu iha jornais?” Hau hateten ba hau nia maluk nune: “Timor Leste ohin loron iha ona estabilidadi nia laran”. Hau nia maluk ida seluk iha TL husu nune mai hau: “oinsa imi iha liur neba hare’e situasaun iha TL ´menjelang pemilu´ 2012?”. Hau hatan ba hau nia maluk nune: “laiha razaun atu pániku tamba hau hare’e katak estabilidadi nasional diak hela nebe fo’o garantia ba ema ida-idak atu hadia sira nia moris”.
***
Ikus-ikus ne’e, iha sidadi nebe hau hela bá, sei iha ema Timor balun maka kontinua ho mentalidadi violenta. Iha hau nia laran hau dehan nune: “se iha liur maka ita rona katak ema iha Timor baku malun to’o oho malun, ne’e ´biasa´ tamba iha razaun barak: servisu laiha, problema sosial barak, interesse politikus sira nian, etc. Maibe, se ema iha Timor maka rona katak Timor oan sira iha liur baku malun to’o hakarak oho malun, entaun ida ne’e laos ´biasa´ona. Ema dehan ida ne’e tamba kuper = kurang pergaulan”.
Kestaun mentalidadi hanesan kestaun ida serius tebes iha ema Timor nia moris. Tamba kualker povo ida maka sai hosi funu, povo ne’e kontinua moris ho mentalidadi funu nian. Ne’e duni, presija tempu barak atu halo menus ou halo lakon mentalidadi nebe violenta.
***
Iha tinan kotuk, hau le’e artigu ida hosi jornalista Lusa, naran Pedro Mendes nebe hakerek artigu ho titulu “Timor Ilha insustentáveis”. Hau hakfodak. Iha hau nia laran hau husu nune: “será que Timor é uma ilha insustentáveis?”
Lae. TL laos ilha insustentáveis. TL rai ida riku ho petroliu no riku soin oi-oin. Riku soin sira ne’e bele fo’o han ema Timor tinan ba tinan.
Maibe, hau konkorda ho Pedro Mendes kuandu nia hateten katak TL sei iha krisi mental, hahu’u hosi politikus to’o povo ai-leba. Tamba, de faktu, kuandu ita hare’e ba situasaun atual, ohin loron ema hotu-hotu iha tendensia atu rekupera sira nia moris fizikamente, i, iha tendensi maka’as atu husik sira nia moral iha sociedadi nia laran.
Istilah ai-leba hau foin hare’e mosu ikus-ikus ne’e iha media massa hodi refere ba ema kiak sira, ema mukit sira ou ema nebe laiha kemampuan ekonomi, politik dan sosial.
Hau ladun uza istilah ai-leba iha hau nia perkursu literariu tamba istilah ida ne’e foin maka mosu iha media massa. Maibe, hau konkorda ho istilah oan ne’e hodi uza atu refere duni ba ema mukit sira. Parabéns ba ema nebe maka konsege hasai lia fuan ai-leba iha media massa.
***
Fila uit-oan ba kotuk, ba tempu funu nian, tinan rua nulu liu bá. Ita hotu sei lembra istilah pendekatan kasih sayang atau Teritorial nebe militar indonésia uza hodi dada fuan povo Timor nian. Iha momentu nebá, militar indonésia dehan nune: “diak liu uza pendekatan kasih sayang atau teritorial du ke uza pendekatan militar. Tamba pendekatan militar halo ema Timor sai odiu liu tan ema indoensia -alias- ema ida mate, mosu tan ema rihun ida kontra indonésia”.
Maibe, justru kuandu indonesia uza pendekatan kasih sayang atau teritorial maka halo ema Timor semakin bebas dan semakin banyak melawan Indonesia. Katuas ida hateten nune: “indonésia halo pendekatan kasih sayang atau teritorial hodi sira jupa mohu Timor nia riku soin, depois hosi kotuk sira oho nafatin ita nia povo maubere”.
***
Xanana Gusmão, antigu líder resistensia no atual PM TL, ukun Timor atu tama ona iha tinan 4, hosi 2007 to’o agora. Ida ne’e signifika Xanana ultra passa ona krisi nebe barak, liu-liu iha prinsipiu PM Xanana nia ukun, iha tentativa maka’as hosi Xanana nia adversariu politiku atu halo monu Xanana nia governasaun.
Iha inisiu Xanana nia governasaun, adversariu politiku Xanana nian dehan: “Xanana sosa povo ho osan no projektu oi-oin hodi povo gosta Xanana”.
Akuzasaun sira ne’e halo hau hanoin konaba pendekatan kasih sayang dan teritorial nebe indonésia uza hodi sosa povo Timor nia laran. Será que Xanana lori osan no projektu hodi sosa povo? Lae. Hau só hare’e katak Xanana kontinua dedika nia tempo no hanoin hodi hadia povo Timor nia moris.
Tamba, Xanana ho ninia dedikasaun, dala barak gosta halo komiku, konsege fo’o garantia ba estabilidadi iha teritorial tomak.
Ohin loron, ema Timor oan barak maka senti katak Timor Leste komesa diak daudaun ona. Povo moris hakmatek ona. Estabilidadi Nasional garantia iha territorial tomak.
Ema Timor oan barak iha liur nebe moris hanesan trabalhador, estudanti, etc…, komesa fila fali ona ba Timor. Ida ne’e hanesan sinal ida hatudu katak Timor diak ona.
***
Maibe, kestaun mental kontinua hanesan problema ida serius iha ema Timor nia moris. Aspektu fiziku nebe ita hare’e iha Timor laran tomak (ema hotu2 iha kareta diak, iha projektu oi-oin, uma diak, etc…) la signifika katak Timor Leste diak loz ona. Aspektu fiziku hanesan ukuran dezenvolvimentu fiziku deit. Importanti liu maka ema Timor oan tenki muda sira nia mentalidadi. Mentalidadi hosi a’at ba diak, hosi violentu ba non-violence.
Tamba, normalmente, atu tama ona pemilu, entaun politikus sira gosta uza povo ai-leba hanesan sira nia instrumentu politiku.
Ita tenki nune, Timor Leste labele mosu “krisi sociedadi, krisi moral”.
Ohin loron, Timor iha fali ona dalan diak, estável. «Freedom after war» iha signifikadu atu ema Timor bele rekupera fila fali sira nia moris. Tamba só iha hakmatek nia laran maka bele ejisti termu «ó fo, hau mós fo» hanesan padre Martinho Gusmão hakerek.
Ba Timor nia diak hau kontinua hakerek tamba hau iha «Freedom after war».
FIM/HOTU

Boas Festa Natal Nian 2010 no Tinan Foun Diak ba Ema Timor Oan Hotu Iha 2011.

*Antigu korespondensia Timor Post iha Portugal, oras ne’e hela iha Inglaterra

Friday, 3 December 2010

Oinsa Prevenir Feto Timoroan Sai Vítima Hosi Teknolojia Atual?


Ikus-ikus ne’e mosu ambienti ladiak iha komunidadi Timoroan iha sidadi nebe hau hela ba, naran Peterborough, Inglaterra.

Sirkula imajem no informasaun ladiak iha facebook ho sentidu atu estraga família sira nia estabilidadi nebe duranti ne’e moris iha hakmatek nia laran. Ho sirkulasaun imajen ladiak iha facebook, ikus mai bele hamosu problema ou violensia iha komunidadi nia le’et.

Facebook fatin ida nebe ema uza hodi hametin amizadi, hodi sirkula foto no informasaun nebe diak maibe Timoroan barak maka sei uza facebook hodi publika feto nia foto molik, hodi manipula malu, ameasa malu, difama malu, estraga malu i publika sira nia insulta, deskontenti, hatun ema nia dignidadi, etc….

Ikus mai, sentidu diak hosi facebook lakon tiha ona iha ema Timor nia moris tamba ema uza sala deit facebook.

Vítima lolos hosi uza sala deit teknolojia (facebook) maka feto Timor. Feto Timor maka kontinua sai vítima tamba ema publika sira nia imajem nebe ladiak iha facebook ou iha Internet.

Buat sira ne’e hotu tamba falta edukasaun konaba uza facebook. Ne’e duni, atu prevenir (mencegah) feto Timor kontinua sai vítima hosi facebook ou teknolojia atual, presiza iha edukasaun diak konaba oinsa uza facebook ou teknolojia atual. Tamba kontinua existi ema Timoroan barak maka la hatene uza facebook ou gosta halo manipulasaun ba feto Timoroan nia foto iha facebook ou iha Internet.

Celso Oliveira

Monday, 8 November 2010

12 Novembru 1991 nudar klimax ba levantamentu klosan sira nian funu ba ukun rasik an

Husi : António Ramos Naikoli*

Tinan ida ne’e ita komemora massakre 12.11.1991, tinan sanulu resin sia (19 anos) ona, maka akontesimentu ida ne’e, loke mundu ninia konsciencia no opiniaun publika ninia hanoin konaba funu Timor-Leste nian.
Ho Massakre Stª Cruz ninia impaktu ba internacionalizasaun ba funu Timor-Leste nian iha mundu no mos provoka mudansas bot iha rejime nia laran.
Iha reflesaun ne’e mos hakerek nain hakarak estabelece akontecimentu sira ne’ebe mosu iha kotuk, molok 12.11.1991, tamba masakre S. Cruz, hanesan sekuencia lojika husi akontencimentu sira seluk, ne’ebe envolve direkta husi movimentu juventude nian ba funu ba Libertasuan Nasional.
Hakerek nain koko, dada husi demonstrasaun 12.10.1989, iha Papa Joao Paulo II ninia vizita, demo hasoru Embaixador Amerikanu, entrevsita Robert Dom ho Kay Rala Xanana Gusmao no revolta iha Dili laran, preparasaun ba vizita DPP no nakfera Massakre S. Cruz, 1992, Lucitania Expresso no kaptura Kay Raka Xanana Gusmao no mos demonstrasaun ne’ebe estudante sira halo iha Jakarta durante APEC 1994 ho presensa Prezidente Amerika nian, Bill Clinton.

I. 12.10.1989 - vizita Papa Joao Paulo II no demonstrasaun iha misa nia ninin

Ulun bot igreja Catolika nian, Papa Joao Paulo II, decide mai halo visita iha Timor-Leste, iha interpretasaun oi-oin, husi parte Indonesia ninia diplomacia atu Papa Joao Paulo II bele Hare ho matan realidade. Parte Indonesia prepara didiak no seguransa maximu ba vizita ida ne’e.
Husi parte Timor-Leste, igreja, resistencia no liliu juventude aproveita didiak vizita ida ne’e hodi denuncia no bolu atensaun ba situasaun politika Timor-Leste.
Molok Vizita Papa iha fulan Outubru, iha fulan Junho, estudantes sira estuda iha indonésia mos decide hola decizaun hodi halao asaun tuir mai ne’e: grupus ida ba husu Suaka Politika iha Embaixada Japaun no Vatikan, sira tama iha embaixada Japaun maka: Fernando Lasama de Araujo, eis-Sekjen Renetil, Prezidente PD no Prezidente Parlamentu Nasional no Carlos Saky, fundador Renetil no assessor ba Sekretariu Estadu Seguransa (SES). Tama ba Vatikanu, Avelino Coelho, membru Renetil, fundado FECLETIL, AST no PST no aktual Sekretariu Estadu Politika Enerjetika (SEPE), Joao Reis, Marciano da Silva, fundador Renetil, aktual representante Timor-Leste iha Bruzelas no Agapito Cardoso, fundador Renetil.
Asaun seluk, maka estudantes sira hakerek petisaun ida haruka ba Papa Joao Paulo II iha Dili, atráves José AMX alias Siak, fundador Renetil no Vice-Secretariu Jeral Renetil, entrega karta liu husi Gilda Gomes (Pedro Klamar Fuik nia bin, dentista ka doutor nihan nian iha klinika Bairo Formosa, klinika Diocese Baucau no Hospital Referal Baucau) entrega ba Bispo Belo iha Licidere, wainhira ba asiste misa ne’ebe maka dadersan Amo Bispo Belo selebra, lor-loron.
Juventude iha Dili laran mos prepara ba halao asaun iha vizita Papa Joao Paulo II nian ne’e. Organizasaun Juventude ne’ebe maka nia existencia iha biban ne’eba maka OJETIL/OJECTIL, iha biban ne’eba komando fó duni orientasaun atu halo asaun ruma iha prezensa Papa nian. Iha surumutuk ne’ebe maka halao iha Eskola Esternato S. José, Balide. Iha surumutuk ne’eba, husi Exekutivu Frente Klandestina ne’ebe maka iha biban ne’eba foin hahu ho Constanscio Pinto alias Terus, Nuno Corvelho, Abel Silva ”Abut”, Francisco Lelan, Antonio Aitahan Matak, José Ramos, no sst. Fó tomak knar ba juventude halao asaun ne’e, lidera husi Pedro Klamar Fuik no José Manuel Fernandes alias Nakfilak, hodi organiza ba juventude halo demo.
Iha parte indonesia mos prepara makas asaun oinsa maka bele iha sucesu vizita Papa nian. Atu sucesu ba visita ne’e buka iha seguransa, tropa indonesia halao operasaun presuasaun, lansa teror no probaganda atu durante vizita ne’e la iha asaun ruma maka bele denuncia violasaun direitus humanus. Liu husi mobilizasaun exercitus, policias, intelijencia husi BAIS/BAKIN, milicias timor oan ka HANSIP sira ne’ebe prepara atu ba treinu sai Tentara 3 bulan.
Husi protokolo estadu nian, buka oinsa maka segura vizita ne’e hodi evita Papa labele rein rai wainhira tun husi Aviaun, propriu Beny Murdani akompana Papa Joao Paulo II iha ninia vizita. Maibe golpe ida mosu hanesan choque bot ba relasaun publika rejime Soeharto, wainhira Papa hiit an ba to’o Altar leten, husi parte Igreja Catolika prepara hela iha altar nia oin mapa Timor no cruz ida. Molok Papa celebra misa, Amo Filomeno Jaco, SJ, anunciu husi Mikro katak “Papa sei rein Cruz iha rai Timor nia leten”. Iha interpretasaun no leitura oi-oin konaba aktu Papa nian. Ida; Papa Rei Cruz, simbol ba terus. Rai Timor, cruz no Timor, rai no povu ne’ebe maka terus, maka bele traduz husi aktus Papa nia ne’e.
Papa Joao Paulo II maka precide cerimonia lao kompletu to’o hotu, tema iha nia Humilia maka: “Imi maka Naroman no Masin Rai nian”.
Joventude sira bé halo manifestasaun iha biban ne’eba maka husi Bidau Tahu Laran, Kuluhun no seluk tan. Wainhira atu taka cerimonia ho bensaun hotu, grupus jovens sira halai tama mai besik altar nia oin hodi Viva PAPA JOAO PAULO II, Viva Timor-Leste. Tuir testamunya husi Ventura Consceicao (oras ne’e servisu iha Liverpool, Inglaterra) katak, “iha momentu ne’eba sira maka hudi kbit deit halai tama ba halo demo. Se sira maka la iha korajen, la akontese demo”.

04.11.1989 - konsentrasaun jovens iha Licidere
Depois vizita Papa Joao Paulo II, militares Indonésia sira, liu husi servisu sekretus ka intel no koloboradores lokais sira hahu halo preseguisaun ba jovesn sira. Iha Biban ne’eba jovens hotu ba halo konsentrasaun iha residencia Bispo nian, iha Licidere. Iha biban ne’eba mos, komando Operasional Militar iha Timor-Timur ne’ebe ho sigla Pangkoloskop, negocia atu Bispo entrega jovens sira ba iha Pangkoloskop. Atu bele simu pencucian otak no buka influencia ho ideolojia Pancasila. Jovens sira ne’ebe iha biban ne’eba militares kaer barak, destaka ba José Manuel alias nakfilak, atual deputadu husi bankada Fretilin, Pedro Klamar Fuik, aktual komandante komponente Naval. Maibe jovens sira maske hasoru no simu preseguisaun maibe la muda sira nia sentimentu nasionalismu no patriotismu ba funu ba ukun rasik an.

II. 1990 - demo hasoru Embaixador Amerikanu, entrevsita Robert Dom ho Kay Rala Xanana Gusmao no revolta iha Dili laran
Loron 17 fulan Janeiru, demo hasoru Embaixador Estadus Unidus Amerika, John Monso iha Hotel Turismu. Iha biban ne’eba, iha Jovens barak maka koncentra iha Hotel Turismu, Licidere tamba Embaixador ho ninia kaben ba hela iha ne’eba. Hafoin embaixador to’o iha fatin, jovens sira hahu loke espanduk hodi hakilar slogan-slogan sira konaba Viva Timor-Leste, Viva Kay Rala Xanana Gusmao, ... sst.
Jovens sira mos hetan atake husi militares TNI, Polri, servisu sekretu no preman sira. Jovens sira halai hotu ba residencia Bispo nian hodi hetan protesaun, tamba iha biban ne’eba uniku fatin ne’ebe maka klosan sira bele hetan protesaun maka igreja Katolika no Cruz Vermelha Internacional.
Depois iha Bispo nian, negociasaun husi jovens demonstrantes ho Pangkolokops, Brigjen Suryadi, hodi fó autorizasaun ba demonstrasaun loron rua tan, 18-19 Janeiru 1990.

Setembru
Robert Dom, husi Australia ba to’o Buafu, Ainaro, halo entrevista komandante Supremo Falintil no lider maximu CNRM, Kay Rala Xanana Gusmao. Liu husi organizasaun Frente Klandestina, ne’ebe envolve Comite Executivu FK, Resistencia Nacional dos Estudantes de Timor-Leste (RENETIL) no Frente Diplomatika, hodi organiza, oinsa maka hatama Robert Dom ba halao entrevista ho Kay Rala Xanana Gusmao iha Buafu, Ainaro.
Operasaun ne’e envolve estudantes sira liu husi RENETIL, ne’ebe simu Robert Dom,husi Australia tama mai Indonesia, liu husi Surabaya, Indonesia. Husi diresaun Renetil, fihir Domingos Sarmento Alves alias Nagasoro, aktual Embaixador Timor-Leste ba Japaun maka akompana Robert Dom, tamba nia hatene Bahasa Ingris, estuda nudar Mahasiswa Sastra Ingris iha Universitas Kristen Petra, Surabaya, Indonesia.
Husi CE/Frente Clandestina, akompana husi Constancio Pinto alias Terus, aktual Embaixador Timor-Leste ba Estadus Unidus Amerika no estafeta Abel da Silva alias Abut, oras ne’e dadaun halo tós hela iha Dare, Dili.
Tamba iha biban ne’eba, foin hahu organizasaun ba Frente Clandestina, no rekursus ne’ebe ita iha, mos dala barak uja forsas ka instrumentus ne’ebe maka inimgu nian hodi halao funu hasoru inimigu rasik. Tamba ne’ebe maka komandantes supremu FALINTIL iha biban ne’eba Kay Rala Xanana Gusmao, defini ita nia funu, la hanesan ho funu iha rai seluk, nune: ”A nossa guerra é arte de conviver com inimgo (hare Buletim RENETIL Neon Metin, edisaun periodiku 1990)”.
Wainhira Robert Dom to’o iha Australia, nia buka publika kedan ninia entrevista ho Kay Rala Xanana Gusmao ba Média Australia no internasionais. Impaktu husi entrevista ida ne’e, ba resistencia Timor nian iha liur, sai hanesan triunfu bot ida ba diplomacia. Oinsa maka denuncia ba violasaun direitus humanus no hatudu nafatin existencia ba resistencia iha rai laran kontra okupasaun Indonesia.
Husi parte Indonesia nian, ho entrevista Robert Dom nian, sai hanesan choque bot ida ba estratejia Indonesia nian ne’ebe maka buka konvence mundu katak iha Timor-Leste la iha ona resistencia kontra okupasaun no povo Timor-Timur kontente ona ho estatuto nudar Provincia parte Indonesia nian. Ho entrevista ne’e, halo Governu central Jakarta preokupa. No hatan ba entrevista ne’ebe maka Robert Dom halao ho Komandante Supremo FALINTIL no lider maximu CNRM, husi parte Indonesia nian, liu husi TNI halao kedan operasaun militar ba cerku iha Kablaki.
Cerku bot ba Kablaki husi parte tasi, lalehan no rai. Husi rai, total Bataliun lima (5) infanteria, forsa especial/Kopasus, arteliria ho kainaun tiru ba Kablaki, husi Same no Ainaro, maka halo operasaun ba Kablaki. Propria Panglima TNI/ABRI, Jenderal TNI Tri Sutrisno, “sae Heli Kopter ba haleu Kablaki hodi bolu ba Guirila no Komandante FALINTIL, diak liu rende do ke ami hamos imi”.
Tamba Frente Klandestina iha biban ne’eba monta ona, neduni Komandante Supremu FALINTIL no lider maximu CNRM, konsegue eskapa husi cerku husi operasaun militares Indonesia nian, hodi ba subar iha Suru Kraik, Ainaro. Foin liu husi koordenasaun Frente Klandestina ho kolaborasaun Igreja Katolika, liu husi Amo Paroki Suai, Pe. Francisco Barreto, ho kareta husi Suai mai Ainaro, hodi tula Komandante Supremo FALINTIL no lider Maximu CNRM iha Manutaci leten, hodi lori mai Dili, hela iha abrigu ne’ebe halo iha Fatu Metan, residencia Acacio Tilman nian iha foho tutun.
Maske Kay Rala Xanana Gusmao, konsegue eskapa husi cirku militares Indonesia nian, ne’ebe ninia komandu direktamente husi Panglima TNI Tri Sutrisno, maibe iha Guirileirus FALINTIL lubung ida maka lakon sira nia vida ba ukun rasik an iha cirku ida ne’e.

Outubro
Tamba movimentu juventude hahu ona buras iha Dili, maske ho turuturas no preseguisau oi-oin, maibe labele trava sentidu patriotismu jovens sira nian hodi organiza an, liu husi organizasaun jovens nian, hanesan OJETIL/OJECTIL, FITUN, RAHAUR (Rain Nain Timor Hakarak Ukun Rasik An), TOHAURAN (Timor Hakarak Ukun Rasik An), HPPMAI (Himpunan Pemuda Pelajar dan Mahasiswa Anti Indonesia), no sst. Tamba forsa inimgu nian bot liu, neduni buka oinsa maka fahe koncentrasaun husi parte Indonesia nian, husi Frente Klandestina, buka organiza jovens sira iha organizasaun bar-barak. Iha biban ne’eba hakerek nain mos hola parte ba grupu TOHAURAN, iha biban ne’eba estabelece ligasaun ho Frente Armada, iha rejiaun Haksolok (Ainaro no Kablaki) no Cruzeiru (Same, Alas, Fatuberliu, Natarbora, no sst).
Iha fulan Outubru, nakfera konfrontus entre jovens/estudantes ho militares, Policia iha Dili laran, hahu akontecimentu SMP 4 Fatumeta no dait ba SMP Paulus VI, Akadiruhun.
Husi akontecimentu ne’e, jovens barak maka militares sira kaer ba sulan iha Senopati 1 Farol, Senopati 2 Kolmera, Kodim Dili no centru detensaun sira seluk. Inklui mos klosan sira ne’ebe hola parte ba organizasaun jovens nian, mos sira ne’ebe lae, militares sira kaptura ba centru detensaun.

15.11.1990 - organizasaun massa juventude no Atake ba S. Yosep
Maske iha okupasaun Indonesia nia ukun no opresau no preseguisaun militares,maibe aktividades juventude ba kontra okupasaun Indonesia kontinua aktivu.
Balide, Externato S. Jose no SMA S. Yosep, sai hanesan centru ba movimentu juventude nasionalista. Husi parte Indonesia no intelijensia oinsa maka desmantela ba movimentu joventude no Frente Clandestina, buka lansa teror, iha target katak S. Yosep ne’e eskola ne’ebe mesak jovens pemberontak, neduni sai hanesan alvo ba atakes husi militares no servisus intilijencias sira nian. Kualker momentu sira bele halao atake.
Momentu ne’e to’o, iha loron 15 fulan Novembru tinan1989, wainhira eskola foin intervalo no tama ba sala laran la kleur. Militares Indonesia, Policia no servisu sekretus sira ba atake Eskola S. Yosep. Iha atakes ne’e iha estudantes barak maka sofre ba turturas no barak maka militares sira kaer ba tau iha cela no sofre ba turturas.

III. 1991 - preparasaun ba vizita DPP no nakfera Massakre S. Cruz
Preparasaun ba visita DPP (Delegasaun Parlamentu Portugues).
Husi Parlamentu Portugal nian, hola decisaun hodi mai vizita Timor-Leste. Iha vizita ida ne’e, parte rua iha hotu preprasaun ba simu.
Husi parte Indonesia, aproveita Vizita DPP ne’e hodi hakotu ona konaba procesu deskolonizasaun ne’ebe maka Portugal seidauk hakotu tamba interompe ho invasaun Indonesia nian.
Husi parte resistencia Timor nian, aproveita vizita DPP nian hodi husu ba Portugal nudar potencia Administrante hodi resolve no fó direitu ba auto-determinasaun no independencia ne’ebe maka Povu Timor-Leste ninia direitu hanesan povu tomak iha mundu nian ba ukun rasik an. Atu hatudu katak resistencia iha duni forsa, buka organiza iha teritoriu nasional tomak oinsa maka simu DPP. Simu DPP, liu husi organiza demo iha teritoriu nasional laran tomak. Mos iha planu Militares nian, tamba organizasaun Frente Klandestina mos tama mos iha Timor oan sira ne’ebe maka tama iha Forsa Indonesia nian, oinsa maka bele facilita acesu ba Paiol sira ne’ebe iha Dili laran, atu nune bele materializa mos operasaun militar, wainhira decisaun komandu nian.
Agosto ba Surabaya, wainhira ba Indonésia tamba tenke ba estuda iha Universidade iha Surabaya, Jawa Timur. Iha organizasaun lubun ida estudantes Timor-Leste iha Indonesia hanesan: RENETIL, FECLETIL no LEP.
Molok sai husi Dili konsulta ba responsavel sira Comite Consultivu Frente Clandestina (CC/FC), Constancio Pinto alias Terus, Francisco Miranda Branco. Konsulta mos ho responsavel ba estafeta ne’ebe maka konviviu kleur mak Abel silva alias Abut, oras ne’e dadaun halo tós iha Dare, Virgilio Smith alias Kranik, agora Sekretariu Estadu Kultura. Resposta ne’ebe maka hetan husi fontes tolu (3), sira hotu rekomenda atu ba Indonésia tama mak organizasaun Renetil.
To’o iha Surabaya, la ba buka diresaun Renetil iha surabaya, maibe tuir Francisco Miranda Branco, vice-Sekretariu Executivu Frente Klandestina, atual Deputadu husi Banka Fretilin, ne’ebe iha tempo ne’ebe nudar korespondente iha Timor-Leste ba Bulitim Neon Metin (NM), fó konseilu katak: ”to’o iha ne’eba depois maka diresaun Renetil sei ba buka, lalika ba buka hatene”.
Iha Surabaya, grupu Renetil ninia responsavel maka Lucia Lobato (aktual Ministra Justisa), haruka nain rua ba halo aproximasaun, maka Americo Lopes (Lucia Lobato nia kaben) no José Mário Soares, aktual Direktur Nacional Emprego, Sekretaria Estadu ba Formasaun Profisional (SEFOPE) ba hakbesik hodi bolu tama Renetil.
Tuir tradisaun Renetil nian, tama tenke halao juramentu,hafoin bele admite nudar militante Renetil. Koincidencia ka lae iha fulan Setembru tinan 1991, iha biban ne’eba Sekretariu Jeral Renetil, Fernando Lasama de Araujo, atual Prezidente Parlamentu Nasional, ba halo konsilidasaun Estrutura Renetil iha Jawa no liu husi Surabaya, hodi halo juramentu ba hakerek nain tama nudar militante organizasaun.
Iha biban ne’eba isus ne’ebe maka atual,oinsa maka preparasaun ba simu DPP husi parte estudantes sira iha Indonesia. Iha fula Outubru, Renetil organiza surumutuk iha Malang, fatin ne’ebe halo surumutuk maka eskola Pertanyian Malang, besik terminal Arjosario. Iha biban ne’ebe husi parte komisaun oranizadora, husi Renetil Malang, oinsa maka bele konvence ba direktur eskola hodi fó espasu ba realizasaun surumutuk, ba lohi direktur katak ”estudante Timor oan, atu halo retiru tuir fiar Katolika nian. Iha biban ne’eba Timor oan estuda iha Seminario Maior mos barak, neduni iha meja reuniaun, tau Biblia, sunu lilin, hanesan tatika ida deit, se militares Indonesia ka ajentes sekretas sira mosu karik bele justifika katak, estudantes sira halao hela retiru”.
Surumutuk iha Malang ne’e, halibur estudantes sira husi Cidades hotu-hotu, iha Jawa no Bali. Husi Jakarta, ba representa maka Joao Camara,atual Embaixador Timor-Leste ba Thailandia, José Amorin Dias, atual Direktur Nasional Protkulu MNE no Domingos Nagasoro, atual Embaixador Timor-Leste ba Japaun. Sei lembra katak, husi delegasau Jakarta, maka defende oinsa maka estudantes Universitarius sira tenke organiza demo iha Jakarta, dia 04 Novembru tinan 1991, wainhira DPP ba vizita DPR iha Senayan Jakarta. Estudantes sira demo hasoru kedan, hodi husi ba Portugal atu konklui ba deskolonizasaun no respeitu ba direitus Auto-Determinasaun povu Timor-Leste nian.
Noticias ladiak mos to’o, Indonesia la simu atu inklui iha listas Journalistas ne’ebe maka hakerek la favorece ba Indonesia. Husi Parte Portugal nian, inklui iha sira nia listas naran Journalistas sira ne’ebe maka iha konotasaun besik ba resistencia hanesan: Jill Jolif, journalista husi Australia, Adelino Gomes, husi Portugal, no sst. Tamba Indonesia lakohi simu journalista hanesan Jill Jolif iha lista, Portugal suspende kedan vizita ida ne’e.
Noticias ida ne’e provoka frustasaun iha resistencia Timor nian, dala ida tan Portugal abandona povu Timor. Iha loron 28 fulan Outubro, forsa intelijensia kompostu husi elementus Kopasus no koloboradorus ka Bufu sira halao atake ba Igreja Motael, ne’ebe iha biban ne’eba jovens sira barak maka ba hela hodi buka protesaun. Husi atake ne’e, halo mate jovens resistencia, naran Sebastiao Gomes.
Iha semana rua sura husi loron mate Sebastiao Gomes nian, monu iha loron 12.11.1991,tuir tradisaun katolika no timor nia lisan, liu semana rua, hader Aifunan Midar, halo misa iha Igreja Motael, presidencia ba cerimonia, preside husi Amo Parokia Igreja S.Antonio Motael, Amo Paroko, Pe. Alberto Ricardo da Silva, atual Bispo Diocese Dili, hahu tuku 07:00 dadersan.
Momentu ne’eba Komandante Supremu FALINTIL no lider Maximu CNRM Kay Rala Xanana Gusmao, fó orientasaun ba Sekretariu Comite Executivu Frente Klandestina (CE/FK), husi nia abrigu iha Fatu Meta (Acasio Tilman ninia residencia), ba Constancio Pinto alias Terus, hodi organiza manifestasaun. Husi CE/FK,fó fiar ba koordenador Juventude maka Gregorio Saldanha, atual Koordenador Komite 12.11.1991, hodi lidera direktamente manifestasaun husi Igreja Motael ba Cimiteriu S. Cruz, Dili. Aproveita, vizita iha Dili, CDH (Comisao Direitos Humanos) ONU nian.
Husi manifestasaun ne’e, hahu husi igreja Motael no to’o iha S. Cruz, iha S. Cruz, forsa husi Kostrad 303, divisi Siliwangi, hamutuk ho elementus balun husi Kodim,hahu tiru ba manifestantes sira ne’ebe maka nakonu iha cimiteriu S. Cruz nia oin, barak sae iha muru leten, barak iha rai. Hafoin militares Indonesia sira tiru ba ba manifestantes sira. Tamba iha biban ne’eba Journalista sira barak maka infiltra tama iha Dili nudar turista, hanesan: Max Stalh, Fee lancer no kamera men husi Ingris, Fotografer, Steve Cox, husi Ingris, Alan Nair no Amy Goodmen husi Amerika, mos estudante Kamal husi Nova Zelandia ne’ebe mate hetan tiru husi militares sira.
Testemuya journalista nain 4 ne’ebe maka husi rai sira ne’ebe maka sai aliadus Indonesia nian iha invasaun mai Timor-Leste,tulun hodi internazionalisa funu Timor-Leste nian, liliu Estadus Unidus Amerika no Englaterra.
Masakre S. Cruz, 12.11.1991, marka istoria foun ba funu Timor-Leste nian, tamba Journalista Max Stahl, konsegue subar ninia K7 ne’ebe maka nia filma akontesimentu ne’e hodi hasai ba liur no fó sai iha TV mundu tomak, husi CNN, BBC, NHK, RTP, no sst. Imajen Massakre S. Cruz nian, loke konsciencia mundu nian. Husi Fotos sira ne’ebe maka fotografer Steve Cox hasai iha biban ne’eba kontribui ba konscienzaliza opiniaun publika internasional. Alan Nair ne’ebe militares Indonesia baku kanek iha ulun no Amy Goodman ninia testumanya iha Kongresu Amerika, ba Wahite House, no forum internasionais sira seluk, ninia impaktu bot ba internacionalizasaun ba kestaun Timor-Leste nian.
Iha loron 19.11.1991, estudantes sira ne’ebe iha Indonesia prepara demo hasoru DPP, iha gedung DPR RI, halibur malu hodi ba halao demo iha Markas UN iha Jakarta. Rezultadu husi demo ne’e estudantes sira kaer ba sulang iha Polda Metro Jaya, Jakarta. Iha loron 24.11.1991, Fernando Lasama de Araujo, nudar Sekretariu Jeral Renetil hamutuk ho milatante Renetil sira seluk, kaer iha Denpasar, Bali.
Iha kampu Diplomacia, ho Massakre S. Cruz, 12.11.1991, Resistencia Timor nian iha liur, iha tan argumentu hodi denuncia okupasaun ilegal. Massakre S. Cruz, mos ajuda Portugal atu lansa ofensiva diplomacia ba kestaun Timor-Lesteiha forum Internasional. Iha Portugal, ho Massakre S. Cruz, fanun opiniaun publika Portugal nian ba funu Timor-Leste nian, solidariedade ba povu Timor-Leste mai husi sociedade civil, populasaun tomak hamrik, obriga Governu no estadu Portugues lansa ofensiva iha forun internasionais, hanesan membru Comunidade Economica Europeia (CEE), atual Uniao Europeia(UE) hodi foti isu Timor-Leste hanesan isu CEE/UE nian.
Impaktu Massakre S. Cruz,12.11.1991, iha media internasionais iha papel importante ba internasionalizasaun ba funu Timor-Leste nian.
Tuir Professor Peter Delly Scott, especialista ba politika Indonesia, husi Universidade Berkly, California, haktuir iha Jornada Por Timor, husi Universidade Porto, Portugal, ha fulan Abril 1995, foti analisa konaba publikasaun Jornal NewY ork Time (NYT) konaba kasu Timor-Leste.Tuir Prof. Peter Delly Scot, katak: ”Iha tinan 1975-1980, NYT publika deit artigu ida konaba Timor-Leste, maibe fonte publikasaun konaba refujiadu Timor-Leste nian ne’ebe halai ba Portugal”, (idem). Massakre S. Cruz, 12.11,1991, NYT publika artigus hamutuk 9. Iha ne’e halo komparasaun, iha tinan sanulu resin NYT hatun deit artigu ida,foin iha Massakre S. Cruz, 12.11.1991, NYT hatun artigu 9. Ninia impaktu ba internasionalizasaun ba funu no kasu Timor-Leste bot tebes tamba NYT sai hanesan referencia ba leitores no sira ne’ebe maka hola decizaun ba mundu ninia destinu.
Husi Masskre S. Cruz, 12.11.1991, isu Timor-Leste mos hahu koalia iha Indonesia. Husi parte NGO sira funu ba Direitus Humanus (DH’s) hahu koalia konaba violasuan DH’s iha Timor-Leste. Movimentu por-demokrasia hahu matan nakloke ba kasu Timor-Leste. hahu ona haksesuk malu ba kasu Timor-Leste iha kampus sira. Movimentu pro-demokrasia iha Indonesia, aproveita Massakre, 12.11.1991, hodi kontra ba rejime ne’ebe represive iha tinan tolu nulu ho resin (30-an).
Iha Rejime laran, hahu iha desorientasaun,depois Massakre S. Cruz, 12.11.1991, Ministru Interior (Menteri Dalam Negeri), Jeneral Rudini, halo Statement katak, ”to’o ona tempo atu muda aproximasaun militar ba aproximasaun humanista(in The Jakarta Post, 13.11.1991)”.
Husi linya duru rejime nian,besik ba familia Cendana,Panglima TNI/ABRI, Tri Sutrisno, reasaun ba Massakre hodi dehan, ”Sei hamos to’o abut resistencia no ninia organizasaun iha Timor-Timur no Masskare ne’e mate deit nain 19 (idem)”.
Husi parte IGGI (International Groups For Indonesia) ne’ebe lidera husi Belanda (Nederland), nudar antigo potencia kolonial Indonesia, hahu kondiciona ajuda ba Indonesia ho respeitu ba DH’s. Canada nudar doadores ba Indonesia mos hanesan, hahu kondiciona sira nia tulun ho respeitu ba Vilosaun DH’s ne’ebe referencia ba Massakre S. Cruz, 12.11.1991.
Hatan ba presaun internasional no nasional, Prezidente Soeharto, harii kedan KPN (Komisi Penyedik Nasional), ne’ebe lidera husi Ali Said, eis-Jakasa Agung, ne’ebe envolve personalidade civil no militares ne’ebe iha kredibilidade. Husi relatoriu KPN, konaba vitimas ba Massakre S. Cruz, hamutuk mate nain 50.
Hatan ba relatoriu KPN nia, husi parte militares,liu husi Panglima TNI/ABRI, forma kedan Dewan Kehormatan Militer (DKM) hodi buka fakta konaba envolvimentu ba militares sira nian, iha Massakre S. Cruz, 12.11.1991, ne’ebe lidera husi Letjen TNI, Faijal Tanjung, ne’ebe depois hakotu servisu DKM nian promove kedan ba Panglima TNI/ABRI. Rezultadu husi relatoriu DKM ninian ne’e, hasai husi militar ba Oficiais superior (estrela nain 2) maka Maijor Jeneral Sintong Panjaitang, nudar Pangdam IX Udayana ne’ebe ninia komandu direkta ba operasaun iha Timor-Timur, Brigadeiro Jeneral Samuel Warrou, Pangkolokops, komando operasional iha Timor-Timur, Dan Intel Kolokops, Kolonel Gatot, Komandan Korem 164 Dili, Komandan Kodim no responsavel ba seguransa Dan Sektor C (Hare Livru Sintong Panjaitan, 2009).

IV. 1992 - Lucitania Expresso no kaptura Kay Raka Xanana Gusmao
Husi Portugal,estudantes sira halibur malu hodi freta ka aluga Ró Lucitania Expresso ho objektivu mai kare Aifunan iha Cimeteriu S. Cruz Dili. Asaun estudantes sira nian ne’e lidera husi Rui Marques no Francisco, sira nain mesak Medikus. Mobiliza estudantes mundu tomak. Hola parte iha viajen ne’e, eis-Prezidente Portugal, jeneral Ramalho Eanes, Prof. Barbedo Maguelhaes, belun bot Timor nian hola parte iha viajen ne’e, mos mobiliza media internasionais.
Husi parte Indonesia nian, mobiliza rekursus barak hodi trava Ró Lucitania Expresso, tula estudantes deit.
Enquantus husi Exercitus mobiliza rekursus, ró funu hein iha Tasi Timor, personil husi Forcas Marinas/Korps Marinir ba halo patrula nakonu iha Tasi laran. Ba Indonesia mobiliza rekursus ne’ebe bot hodi trava Lucitania Expresso atinji ninia objektivu kare aifunan iha Cimeteriu S. Cruz.
Husi Akademikus Indonesia nian, mos opiniaun fahe malu, Prof.Suyono Sudarsono,Dekan Fisip UI,iha ninia deklarasaun konaba vizita Ró Lucitania Expresso, husu atu Governu suporta ho rekursus ati evita Ró tama iha Dili (Média Indonesia, Janeiro 1992). Hanoin seluk, husi Prof. Arif Budiman, husi Universitas Kristen Satya Wacana, ”TNI AL, trava Ró Lucitania Expresso tama mai territoriu Timor hodi ba kare ka tau aifunan iha simiteriu S. Cruz, ne’e rekua bot ida (Radio Nederland, Janeiro 1992)”. Hatutan Arif Budiman, ”se Indonesia la hatan Ró Lucitania Expresso tama, hatudu katak sira nia misaun komprida, demonstra katak iha Timor-Timur, Indonesia viola duni DH’s no justifika ba probaganda husi KI’s (idem)".
Indonesia mos,liu husi ninia sistema justisa, hahu ona julgamentu ba sira ne’ebe nudar aktores ba 12.11.1991, Gregorio Saldanha, hetan sentensa ho gastigu ne’ebe maximu ne’ebe vigora iha Indonesia, ”Hukuman se umur hidup”. Tuir fali, maka Francisco Miranda Branco, Jacinto Alves, no sst.
Iha Jakarta mos hanesan, julgamentus ba estudantes sira, Fernando Lasama de Araujo, hetan gastigu tinan 9, Joao Camara, Virgilio da Silva Guterres, Agapito Cardoso no ida-idak simu nia kastigu tuir sentensa Tribunal nian.

Novembru 1992
20.11, kaptura Komandante Falintil no Lider maximu CNRM, Kay Rala Xanana Gusmao, iha ninia abrigu iha Lahane Dili.
Husi parte TNI no autoridades Indonesia, husi Jakarta to’o lokal, ikluindu koloboradores lokais sira hotu, buka oinsa maka sobu Frente Klandestina no atinji ba kaptura Lider Maximu CNRM nian. Frustrasaun ba militares no jenerais sira maka ba buka iha Ailaran la hetan, maibe organizasaun funu, organiza husi foho tun to’o mai vila. Iha foho guirila metin ona, hametin tan deit Frente Klandestina iha vila.
Konaba organizasaun depois baze apoio rahun. Oina maka re-organiza funu, mudansa Planu estratejika hodi atinji ba libertasaun nasional nasaun Timor-Leste husi Indonesia nia ukun. Wainhira baze apoio rahun, buka iha mudansas ba Estratejia funu, husu funu organiza an iha baze apoio ba funu guirila. Wainhira atu base apoio rahun, buka oinsa maka tama iha fase foun ba funu, buka adopta modelus guerilas oi-oin sai hanesan referencias, modelu Afrikanu liliu rai Guine-Bissau, Angola no Mozambique, buka referencua ba funu Vietnam nian kontra Amerikanus sira, buka referencia ba funu Cina nian no mos referencias ba funu guirila Cuba nian. Modelus sira ne’e hotu la bele aplika iha ita nia rain.
Iha funu la iha modelu maibe iha maka principius jerais. Principius jerais, maka iha funu,husi teorikus estratejia funu nian, hanesan Sun Tsu, Clautwith, ... no sst, principius jerais maka: atake no kontra atake.
Maibe iha funu, aplikasaun tatika funu, kada rai ida,aplika ho ninia karakteristika mesak. Tamba ne’e wainhira baze apoio rahun, apreende halo quirila ho povu, ho ita nia ambiente ne’ebe komposta husi foho no fehan, hetan protesaun husi lulik no matebian sira. Husi ne’e maka mosu inspirasaun hodi defini no hakerek konceitu funu Timor-Leste, ne’ebe ex-Komandante Supremo Falentil, Kay Rala Xanana Gusmao, defini katak, ”A nossa guerra é arte de conviver com inimigo... (in Neon Metin, edisaun periodiku, 1990)”.
Traduz ba realidade funu Timor-Leste nian ba ukun rasik katak, rai ne’ebe la hetan tulun husi rai liur, lojistika ba funu nian, kilat, munisoens, etc. Depende deit ba tulun ne’ebe maka hetan husi populasaun no meius ne’ebe maka bele hetan husi forsa okupasaun.
Ita mos adopta estratejia Funu hanesan mos principius jerais ne’ebe maka adopta iha funu hotu-hotu mundu rai klaran, Funu hanesan meius ida, hodi justifika ba objektivu ka fins maka politika. Kasu Funu Guirila Timor-Leste, hanesan meius, hodi justifika ba objektivu maka ideolojika Ukun Rasik An.
Iha 20 Novembru 1992, militares Indonesia kaer Komandante Supremo FALENTIL no lider maximu CNRM iha ninia abrigu Lahane. Ba Indonesia, ho kaptura Kay Rala Xanana Gusmao sira manan ona funu iha Timor. Pangkolokops Brigadeiro Theo Safei, kanta los vitoria, ho ninia sucesu ida ne’e nia hetan kedan promosaun ba Major Jeneral no ba okupa kedan kargu nudar Pangdam IX Udayana.
Indonesia halo probaganda oi-oin, buka oinsa maka hatun moral resistencia nian, lori surat probaganda semo ho Helikopter ba soe iha ailaran hodi husu ba guirileiru Falentil mai rende ona, desmantela Frente Clandestina.
Maibe husi parte resistencia, ho kaptura Kay Rala Xanana Gusmao, fas parte ba procesu ida, hadia dalan ba vitoria final maka Ukun rasik an. Obriga Indonesia, cedu ka tarde tenke dialogue ho interlokutor Resistencia nian maka Kay Rala Xanana Gusmao.

1993
Iha Tribunal Dili,hahu ona julgamentu ba Lider Maximu Resistencia no komandante supremo Falentil nian. Virajen bot, wainhira Kay Rala Xanana Gusmao, Le rasik ninia pleidoi ka pembelaan iha Tribunal. Tribunal fó sentensa no transferencia husi kadeia Becora ba Semarang no ikus liu maka ba LP Cipinang.
Iha LP. Cipinang manten nafain kontaktu no lidera Funu Resistencia nian husi Frente 3 (Diplomatika, Clandestina no Aramada).
Mos iha Indonesia, papel Estudante sira nian mos importante, husi parte Renetil,l iliu iha Uner Surabaya, iha mudansa ba lideransa, tamba Lucia Lobato nudar responsavel hotu ona kursu iha fakuldade Direit Universidade Airlangga, jurusan Hukum Internasional. Iha biban ne’eba militante Renetil iha Uner Surabaya, fihir hakerek nain maka nudar responsavel troka Lucia Lobato.
Wainhira Theo Safei nudar Pangdam Udayana, nia lansa ona stetment ida iha Bali, hodi dehan nune, ”agora basis klandestina Mahasiswa Timor-Timur, muda ona husi Bali ba malang no Sala Tiga”. Statement Theo Safei nian ne’e provoka paniku iha Mahasiswa Timor oan sira, liliu iha Malang no Sala Tiga. Husi IMPETIMUR Salatiga, liu husi Ketua haruka kedan Surat terbuka ida ba Theo Safei no publika iha Media, liliu Jornal Jawa Pos ne’ebe iha biban ne’ebe publika deklarasaun Pangdam Udayana nian. Iha biban ne’eba hakerek nain mos, hatan ba Pangdam IX Udayana, Theo Safei, liu husi artikel ida ba Jawa Pos. Hodi argumentu katak, ”solusan ba resolve problema Timor-Leste liu husi referendum no inklui representante Resistencia Timor nian iha negociasaun”.
Iha fulan Dezembru, iha Surabaya, diresaun Renetil, halo surumutuk hodi trasa Estratejia bot rua (2): Internacionalizasaun no Indonesiasaun ba kestaun Timor-Leste.

V. 1994 - Cimeira APEC no okupasaun Embaixada Estadus Unidus Amerika
Iha tinan ne’ebe maka rejime Soeharto, iha ninia posisaun forte, iha ponto de vista ekonomika, Indonesia ninia GDP tinan-tinan 7-8%, posisaun politika Indonesia nian, iha kontextu rejional no mundu hahu konsilida. Iha kontextu rejional, Indonesia ninia papel importante iha ASEAN.
Iha Asia no Pacifiku, Indonesia mos membru ba APEC (Asia Pacific Economic Cooperation). APEC ninia membru rai sira hanesan Estadus Unidus Amerika, Japaun, Canada, Koreia Sul, Republika Popular China, Chili, Australia, Nova Zelandia, no membru ASEAN sira hotu.
Indonesia sai nudar uma nain ba Cimeira APEC,aproveita probaganda ba imajen Indonesia nia iha mundu. Aproveita atu konsolida nia posisaun lideransa rejional iha ASEAN no afirmasaun iha mundu.
Rejime Soeharto nian,aposta makas ba sucesu Cimeira APEC, preparasaun husi aspektus hotu-hotu. Husi parte seguransa ba cimeira APEC nian entrega ba Pangdam Jaya, Majen Hendro Priyono. Ninia deklarasaun ne’ebe maka famosu iha biban ne’eba maka: ”Selama APEC tidak ada yang demo, kalo demo tembak di tempat (Tapol, Nov. 1994)”. Mobilizasaun forsas ba fó seguransa ba APEC, tuir relis husi Kodam Jaya iha biban ne’eba katak, ”mobilizasaun personil husi Kostrad, Kopasus, Brimob, no unidade sira seluk hamutuk 5000, seidauk kontak ho unidades reguleres sira seluk, intelijencia, no sst.
Iha tempo ne’eba mos, iha ona diskusaun husi parte Renetil iha Surabaya,oinsa maka bele organiza asaun ka demo durante APEC. Maibe opiniaun barak liu maka ladun favor ba demo durante APEC tamba, hotu-hotu tauk ba deklarasaun Hendro Priyono nian ne’e.
Iha fulan Maio 1994,Jose Antoni da Neves alias SamaLarua, nudar Sekjen Interinu Renetil, militar kaer iha Malang. Hakerek nain nudar responsavel Renetil iha Surabaya, hakbesik ba LBH Surabaya, tempo ne’eba hasoru malu ho Munir (mate bian) atu sira bele defende kasu ne’e iha tribunal Malang. Husi YLBH Jakarta, tama team Pembela ka advogadus ba SamaLarua maka Luhut Pangiribuan. Atu besik ona APEC sentensa final ba Jose Antonio das neves alias SamaLarua nian iha Malang. Iha biban ne’eba mos,simu orientasaun husi Komandante Supremo Falentil no Lider Maximu CNRM, atu durante APEC estudantes sira ba halo asaun no fiar ba Renetil maka organiza.
Iha Surabaya, hau besik ba koalia ho LBH,husu ba Munir no sira seluk, ”oinsa maka halo demo durante APEC”. Munir ho colega sira husi LBH hatan nune: ”Bung, kalo demo, kita bunuh diri dong, rejim terlalu kuat”.
Maibe preparasaun ba demo durante APEC lao dadaun,estudantes sira husi Jawa no Bali koncentra iha Surabaya,hafoin sae komboi ka kareta ba Jakarta.
Objektivu asaun ne’e rua (2): Internacionalizasaun no Indonesiasaun ba kestaun Timor-Leste.
Ba objektivu ida uluk, aproveita APEC, ho presensa journalista mundu tomak ba halo kobertura ba APEC hodi internacionaliza kestaun Timor-Leste nian.
Ba objektivu ida dala ruak, oinsa maka bele hakbesik ba movimentu rua (2), pro-demokrasia iha Indonesia no pro-independencia iha Timor-Leste. Objektivu ida-idak nian maibe inimigu ida deit, maka rejime Soeharto nian.
Materializasaun ba asaun, liu husi: aproveita eventus bot rua (2), ida cimeira APEC no presensa Prezidente Amerika nian, Bill Clinton iha cimeira APEC, mos komplixidade Amerika nian ba kasu Timor-Leste, tamba ninia apoio maka obriga Indonesia invadi Timor-Leste. Tamba ne’e maka tenke halo asaun iha Embaixada Amerika iha Jl. Merdeka Selatan.
Evento seluk, ligadu ba 12.11.1991, maka komemora ba tinan tolu, Massakre S. Cruz, Dili.
Iha petisaun ne’ebe maka hatou ba Prezidente Bill Clinton, hatou exijencia ba resolusaun ba Funu Timor-Leste nian, mos solidariza mos ho movimentus pro-demokrasia iha Indonesia. Husi parte resistencia Timor-Leste, entende katak, ”solusaun ba problema Timor nian, tenke mai mos husi rejime ka Indonesia rasik”. Mudansa ba rejime, bele loke dalan ba solusaun ba Porblema Timor-Leste. Ikus akontese duni, wainhira hahu reformasi no Soeharto Monu, mudansa ba posisaun Indonesia nian ba kestaun Timor-Leste mai husi Indonesia rasik!

* Hola parte ba Operasaun Trepe ne’ebe ninia konsekuensia estudantes 29 okupa Embaixada Amerika Iha Jakarta durante Cimeira APEC iha loron 12.11.1994, ne’ebe Prezidente Amerika, Bill Clinton mos participa, 12.11.1994!