Thursday, 7 April 2011
Hau Ho Jesus Kristus
Saturday, 26 March 2011
Timor Leste Dan Indonesia
Kita harus percaya kepada Negara bahwa Negara akan memberi kepada kita kesempatan kedua unuk hidup. Untuk mengisi kesempatan kedua, kita harus jujur, benar-benar jujur. Jujur kepada diri sendiri, jujur kepada keluarga, jujur kepada masyarakat dan jujur kepada negara.
Negara memberi kepada kita kesempatan kedua untuk memandang ke dunia yang berbeda. Dan benar-benar mengambil segala hikmah dari segala penderitaan yang terjadi di masa lalu atau di era perang. Kemudian mencoba mengembangkannya menuju suatu kebahagiaan.
Timor Leste dan Indonesia harus menjalin hubungan bilateral yang baik. Selamat kepada PM Timor Leste Xanana Gusmao dan Presiden Indonesia Bambang Yudhoyono.
Celso Oliveira
Saturday, 26 February 2011
Poema nebe koalia hodi hau nia naran

Iha loron ruma,
Bainhira ema hotu nanok,
Tamba kalan nebe nakukun,
Tamba silensiu nebe laiha ona forsa,
Maibe, sei iha Soibada Oan bele fanun ita neon.
Hodi fo'o hanoin mai ita katak,
Iha Soibada ...
Sei iha istoria nebe furak atu rona,
Sei iha lian Tetum nebe furak atu koalia,
Sei iha mestre diak nebe ita bele banati tuir.
Iha loron ida,
Bainhira ema senti katak silensiu laiha ona forsa,
Kalan sei la bolu tan ona naroman,
Ema hotu sei hanoin hetan katak
INAN FETO AITARA sei bele fo'o:
Esperansa, Domin no Dame.
HANOIN MESTRE SOIBADA SIRA
Ami temi sira naran,
Ami haksolok ho sira hanorin.
...Ami lian, mai hosi sira lian,
Ami hakerek, mai hosi sira nia hanorin,
Ami hananu, mai hosi sira fuan.
Jerasaun ba jerasaun.
Iha rai ulun to'o rai ikun
Lao lemorai iha mundu tomak.
RAI LULIK NIA RESTU....
Hosi rai lulik nebe ema bolu Timor,
Iha neba ema temi Borja da Costa.
Lia nain, badaen dadolin ema Timor nian.
...
Iha rai nebe ema bolu rai lafaek,
Ema hotu iha menutu ida hodi hanoin,
lia nain, badaen dadolin Timor nian:
Borja da Costa, Nino Konis Santana, Fernando Sylvan no seluk tan.
Hakmatek iha menutu ida....
Parabens ba badaen nebe halo video ne'e.
Restu hosi badaen "Hakmatek Iha Minutu Ida".
Celso Oliveira
Friday, 18 February 2011
Tetun Ida Nebe Mak Tenke Dezenvolve?
Sei iha maluk balun hamosu kestaun katak Tetun ida nebe mak ita dezenvolve, no sei konfundiu kona-ba Tetun Terik no Tetun Prasa. Tuir mai hau tau hau nia hanoin ruma iha saida mak hau hakerek ne.
Hau hanoin Tetun nebe mak dezenvolve dadaun iha Timor-Leste oras ne mak Tetun ida nebe atu akumula ema Timor oan hotu, la hare ba ema ne husi Tetun Terik eh la os husi Tetun Terik. Tuir lolos, Tetun ne ida deit, no Tetun Prasa ne bele dehan hanesan dialetu ida husi Tetun. Tuir istoria lolos Tetun ne husi duni Tetun Terik nebe uluk kolia nanis kedas hori tempu liurai Wehali nian mak tur iha fatin nebe oras ne hanaran distritu Belu iha NTT. Karik Tetun Prasa ho Tetun Terik bele dehan dalen (lingua/bahasa) rua diferente, se bainhira komunidade sira uza dalen rua ne la bele kompriende malu no komunika ba malu tan ona, tamba iha diferensa bot iha dalen rua ne. Area ida nebe mak estuda kona-ba ida ne mak Linguistik Historis Komparatif no Leksikostatistik. Karik to tempu ida presiza duni atu iha estudu propriu ida kona-ba ida ne, atu hodi bele sukat no bele foti konkluzaun diak ida katak, Tetun Terik no Tetun Prasa ne sei hanesan dialetu deit husi Tetun ida, eh sira rua sai dalen keta-ketak ida ona tamba iha diferensa bot nebe halo sira nia komunidade la bele kompriende malu no tenke komunika ba malu liu fali husi dalen seluk.
Wednesday, 26 January 2011
Jill Jolliffe Sei Lansa Livru Konaba Saudozo Konis Santana

Tuir planu, Livru refere sei lansa ofisialmente husi Secretariu Estado, Avelinho Coelho da Silva iha Sabdu semana ne’e.
Lancamentu sei hala’o iha salaun Xanana Reading Room, Lecidere, Dili iha oras tuku 10 dader oras Timor Leste.
Jill Jolliffe nu’udar jornalista veteran Australiana nian ne’ebe akompanha no halo kobertura barak ba istoria Timor nian iha durante okupasaun Indonezia iha tinan 1975. (Manuel Ximenes/CJITL)
Wednesday, 22 December 2010
Timor Leste: Kestaun Mentalidadi
Hau nia maluk ida iha TL husu mai hau nune: “tamba sá maka hau la hakerek ona artigu iha jornais?” Hau hateten ba hau nia maluk nune: “Timor Leste ohin loron iha ona estabilidadi nia laran”. Hau nia maluk ida seluk iha TL husu nune mai hau: “oinsa imi iha liur neba hare’e situasaun iha TL ´menjelang pemilu´ 2012?”. Hau hatan ba hau nia maluk nune: “laiha razaun atu pániku tamba hau hare’e katak estabilidadi nasional diak hela nebe fo’o garantia ba ema ida-idak atu hadia sira nia moris”.
Kestaun mentalidadi hanesan kestaun ida serius tebes iha ema Timor nia moris. Tamba kualker povo ida maka sai hosi funu, povo ne’e kontinua moris ho mentalidadi funu nian. Ne’e duni, presija tempu barak atu halo menus ou halo lakon mentalidadi nebe violenta.
Lae. TL laos ilha insustentáveis. TL rai ida riku ho petroliu no riku soin oi-oin. Riku soin sira ne’e bele fo’o han ema Timor tinan ba tinan.
Maibe, hau konkorda ho Pedro Mendes kuandu nia hateten katak TL sei iha krisi mental, hahu’u hosi politikus to’o povo ai-leba. Tamba, de faktu, kuandu ita hare’e ba situasaun atual, ohin loron ema hotu-hotu iha tendensia atu rekupera sira nia moris fizikamente, i, iha tendensi maka’as atu husik sira nia moral iha sociedadi nia laran.
Istilah ai-leba hau foin hare’e mosu ikus-ikus ne’e iha media massa hodi refere ba ema kiak sira, ema mukit sira ou ema nebe laiha kemampuan ekonomi, politik dan sosial.
Hau ladun uza istilah ai-leba iha hau nia perkursu literariu tamba istilah ida ne’e foin maka mosu iha media massa. Maibe, hau konkorda ho istilah oan ne’e hodi uza atu refere duni ba ema mukit sira. Parabéns ba ema nebe maka konsege hasai lia fuan ai-leba iha media massa.
Maibe, justru kuandu indonesia uza pendekatan kasih sayang atau teritorial maka halo ema Timor semakin bebas dan semakin banyak melawan Indonesia. Katuas ida hateten nune: “indonésia halo pendekatan kasih sayang atau teritorial hodi sira jupa mohu Timor nia riku soin, depois hosi kotuk sira oho nafatin ita nia povo maubere”.
Iha inisiu Xanana nia governasaun, adversariu politiku Xanana nian dehan: “Xanana sosa povo ho osan no projektu oi-oin hodi povo gosta Xanana”.
Akuzasaun sira ne’e halo hau hanoin konaba pendekatan kasih sayang dan teritorial nebe indonésia uza hodi sosa povo Timor nia laran. Será que Xanana lori osan no projektu hodi sosa povo? Lae. Hau só hare’e katak Xanana kontinua dedika nia tempo no hanoin hodi hadia povo Timor nia moris.
Tamba, Xanana ho ninia dedikasaun, dala barak gosta halo komiku, konsege fo’o garantia ba estabilidadi iha teritorial tomak.
Ohin loron, ema Timor oan barak maka senti katak Timor Leste komesa diak daudaun ona. Povo moris hakmatek ona. Estabilidadi Nasional garantia iha territorial tomak.
Ema Timor oan barak iha liur nebe moris hanesan trabalhador, estudanti, etc…, komesa fila fali ona ba Timor. Ida ne’e hanesan sinal ida hatudu katak Timor diak ona.
Tamba, normalmente, atu tama ona pemilu, entaun politikus sira gosta uza povo ai-leba hanesan sira nia instrumentu politiku.
Ita tenki nune, Timor Leste labele mosu “krisi sociedadi, krisi moral”.
Ohin loron, Timor iha fali ona dalan diak, estável. «Freedom after war» iha signifikadu atu ema Timor bele rekupera fila fali sira nia moris. Tamba só iha hakmatek nia laran maka bele ejisti termu «ó fo, hau mós fo» hanesan padre Martinho Gusmão hakerek.
Ba Timor nia diak hau kontinua hakerek tamba hau iha «Freedom after war».
FIM/HOTU
Boas Festa Natal Nian 2010 no Tinan Foun Diak ba Ema Timor Oan Hotu Iha 2011.
*Antigu korespondensia Timor Post iha Portugal, oras ne’e hela iha Inglaterra
Friday, 3 December 2010
Oinsa Prevenir Feto Timoroan Sai Vítima Hosi Teknolojia Atual?
Ikus-ikus ne’e mosu ambienti ladiak iha komunidadi Timoroan iha sidadi nebe hau hela ba, naran Peterborough, Inglaterra.
Sirkula imajem no informasaun ladiak iha facebook ho sentidu atu estraga família sira nia estabilidadi nebe duranti ne’e moris iha hakmatek nia laran. Ho sirkulasaun imajen ladiak iha facebook, ikus mai bele hamosu problema ou violensia iha komunidadi nia le’et.
Facebook fatin ida nebe ema uza hodi hametin amizadi, hodi sirkula foto no informasaun nebe diak maibe Timoroan barak maka sei uza facebook hodi publika feto nia foto molik, hodi manipula malu, ameasa malu, difama malu, estraga malu i publika sira nia insulta, deskontenti, hatun ema nia dignidadi, etc….
Ikus mai, sentidu diak hosi facebook lakon tiha ona iha ema Timor nia moris tamba ema uza sala deit facebook.
Vítima lolos hosi uza sala deit teknolojia (facebook) maka feto Timor. Feto Timor maka kontinua sai vítima tamba ema publika sira nia imajem nebe ladiak iha facebook ou iha Internet.
Buat sira ne’e hotu tamba falta edukasaun konaba uza facebook. Ne’e duni, atu prevenir (mencegah) feto Timor kontinua sai vítima hosi facebook ou teknolojia atual, presiza iha edukasaun diak konaba oinsa uza facebook ou teknolojia atual. Tamba kontinua existi ema Timoroan barak maka la hatene uza facebook ou gosta halo manipulasaun ba feto Timoroan nia foto iha facebook ou iha Internet.
Celso Oliveira