My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Thursday, 7 April 2011

Hau Ho Jesus Kristus

(Refleksaun simples ida iha tempu kuaresma)


Hakerek konaba Jesus Kristus iha tempu pos-modernu, hau senti hanesan estranhu uitoan. Tamba, iha mundu pos-modernu nebe ohin loron ita ema moris ba, halo ita preokupa liu ho ita nia moris loro-loron nebe luzu du ke preokupa ho ita nia klamar rasik. I, dala barak mos ita haluha tiha katak oras ne’e dau-daun ita moris iha tempu kuaresma.


De faktu, kleur ona maka hau laiha hanoin atu dedika hau nia tempu hodi hakerek netik konaba Jesus Kristus. De faktu, kleur ona maka hau bele hakerek tun sae iha jornais oi-oin, iha blogs oi-oin, lansa livru barak ona maibe hau laiha ideia atu hakerek konaba "hau nudar ema ida nebe nakonu ho frakeza oi-oin ho Jesus Kristus nudar virtude bo’ot ida iha ita ema nia moris".


Buat sira ne’e hotu tamba hau nia preokupasaun iha mundu modernu nia laran, nebe obriga hau atu preokupa liu ho aspektu fiziku mundu nian (Por exemplu: tv, ps3, facebook, emaill, notisias, kareta, uma, sofá, osan, projektu, servisu, bill's, tax's no seluk tan) du ke aspektu espiritual.


Foin lalais ne’e hau nia kolega padre ida fo’o mai hau livru oan ida nebe nia rasik mak autor. Livro ho titulu: The Cross of Hope (words of encouragement for the imperfect disciple), loke fila fali hau nia hanoin konaba oinsa ita ema tenki rona ita nia lian rasik nebe mai hosi ita nia fuan. Livro oan ne’e fo'o hanoin mai hau konaba oinsa ita ema bele matenek to’o iha nebe, maibe presija rekonhese ita nia an katak se karik la lori Aman Maromak ninia tulun, entaun ita ema sei sai folin laek. Livru oan ne’e, fo’o hanoin mai hau konaba hau nia tempu juventude hamutuk ho amu lulik jesuita sira iha tempu susar nia laran, iha Girisonta, Semarang. Livro ne’e mos dehan katak: in the heart of our suffering we find Jesus Christ, and he enables us to say, with him, “Father, into your hands I commend my spirit”.


Maibe, parese ideia simples iha hau nia ulun konaba Jesus Kristus maka ne’e: “Jesus Kristus moris hamutuk ho hau loron no kalan”.


Ida ne’e laos hau mesak nia preokupasaun iha tempu pos-modernu, maibe ita hotu nian. Tamba iha mundu pos-modernu, dala barak ita lakon fiar no moral.


Agora, so falta deit se ita hakarak kuidadu didiak Jesus Kristus iha ita nia laran ka lae? Ida ne’e hanesan home work ida mai ita hotu iha tempu kuaresma ida ne’e.


Celso Oliveira

Saturday, 26 March 2011

Timor Leste Dan Indonesia

Kita hidup bagaikan mata uang yang memiliki dua posisi berbeda. Di dalam perang kita hidup menderita. Setelah perang kita harus hidup bahagia. Setelah perang kita harus melupakan masa-masa penderitaan selama perang. Semua instrument negara harus mendukung dan membimbing warga negaranya supaya hidup sejahtera, aman dan bahagia.

Kita harus percaya kepada Negara bahwa Negara akan memberi kepada kita kesempatan kedua unuk hidup. Untuk mengisi kesempatan kedua, kita harus jujur, benar-benar jujur. Jujur kepada diri sendiri, jujur kepada keluarga, jujur kepada masyarakat dan jujur kepada negara.

Negara memberi kepada kita kesempatan kedua untuk memandang ke dunia yang berbeda. Dan benar-benar mengambil segala hikmah dari segala penderitaan yang terjadi di masa lalu atau di era perang. Kemudian mencoba mengembangkannya menuju suatu kebahagiaan.

Timor Leste dan Indonesia harus menjalin hubungan bilateral yang baik. Selamat kepada PM Timor Leste Xanana Gusmao dan Presiden Indonesia Bambang Yudhoyono.

Celso Oliveira

Saturday, 26 February 2011

Poema nebe koalia hodi hau nia naran




INAN FETO AITARA - SOIBADA

Iha loron ruma,
Bainhira ema hotu nanok,
Tamba kalan nebe nakukun,
Tamba silensiu nebe laiha ona forsa,
Maibe, sei iha Soibada Oan bele fanun ita neon.

Hodi fo'o hanoin mai ita katak,
Iha Soibada ...
Sei iha istoria nebe furak atu rona,
Sei iha lian Tetum nebe furak atu koalia,
Sei iha mestre diak nebe ita bele banati tuir.

Iha loron ida,
Bainhira ema senti katak silensiu laiha ona forsa,
Kalan sei la bolu tan ona naroman,
Ema hotu sei hanoin hetan katak
INAN FETO AITARA sei bele fo'o:
Esperansa, Domin no Dame.

HANOIN MESTRE SOIBADA SIRA

Ami temi sira naran,
Ami haksolok ho sira hanorin.

...Ami lian, mai hosi sira lian,
Ami hakerek, mai hosi sira nia hanorin,
Ami hananu, mai hosi sira fuan.
Jerasaun ba jerasaun.
Iha rai ulun to'o rai ikun
Lao lemorai iha mundu tomak.

RAI LULIK NIA RESTU....

Hosi rai lulik nebe ema bolu Timor,
Iha neba ema temi Borja da Costa.
Lia nain, badaen dadolin ema Timor nian.
...
Iha rai nebe ema bolu rai lafaek,
Ema hotu iha menutu ida hodi hanoin,
lia nain, badaen dadolin Timor nian:
Borja da Costa, Nino Konis Santana, Fernando Sylvan no seluk tan.

Hakmatek iha menutu ida....
Parabens ba badaen nebe halo video ne'e.
Restu hosi badaen "Hakmatek Iha Minutu Ida".

Celso Oliveira

Friday, 18 February 2011

Tetun Ida Nebe Mak Tenke Dezenvolve?

Joao Noronha

Sei iha maluk balun hamosu kestaun katak Tetun ida nebe mak ita dezenvolve, no sei konfundiu kona-ba Tetun Terik no Tetun Prasa. Tuir mai hau tau hau nia hanoin ruma iha saida mak hau hakerek ne.

Hau hanoin Tetun nebe mak dezenvolve dadaun iha Timor-Leste oras ne mak Tetun ida nebe atu akumula ema Timor oan hotu, la hare ba ema ne husi Tetun Terik eh la os husi Tetun Terik. Tuir lolos, Tetun ne ida deit, no Tetun Prasa ne bele dehan hanesan dialetu ida husi Tetun. Tuir istoria lolos Tetun ne husi duni Tetun Terik nebe uluk kolia nanis kedas hori tempu liurai Wehali nian mak tur iha fatin nebe oras ne hanaran distritu Belu iha NTT. Karik Tetun Prasa ho Tetun Terik bele dehan dalen (lingua/bahasa) rua diferente, se bainhira komunidade sira uza dalen rua ne la bele kompriende malu no komunika ba malu tan ona, tamba iha diferensa bot iha dalen rua ne. Area ida nebe mak estuda kona-ba ida ne mak Linguistik Historis Komparatif no Leksikostatistik. Karik to tempu ida presiza duni atu iha estudu propriu ida kona-ba ida ne, atu hodi bele sukat no bele foti konkluzaun diak ida katak, Tetun Terik no Tetun Prasa ne sei hanesan dialetu deit husi Tetun ida, eh sira rua sai dalen keta-ketak ida ona tamba iha diferensa bot nebe halo sira nia komunidade la bele kompriende malu no tenke komunika ba malu liu fali husi dalen seluk.
Iha Dalen (lingua/bahasa) iha mos prosesu evolusaun (language evolution), katak dalen ne la os buat statik, katak nia tinan bai loron nune hela deit. Iha prosesu oi-oin iha evolusaun ne, no ida mak liu husi halao interasaun ho ema sira kolia dalen seluk mai husi liur, no ida ne mak bele halo dalen ida sai dezenvolvidu. Liu-liu ba dalen sira nebe iha besik tasi ibun nebe iha asesu ba movimentu iha komersiu eh la izoladu, fasil tebes ba sira atu sai dezenvolvidu. Evolusaun iha tempu uluk liu husi oin sa komunidade kolia lian ida, bele nakloke ba ema sira husi rai seluk ho lian seluk, no oin sa sira halo negosiu. Iha negosiu sira presiza iha komunikasaun no interasaun, no nune sira buka atu kolia iha dalen/lian nebe fasil eh praktis liu, hodi fasilita sira nia objetivu importante mak atu halao negosiu. Tan ne Tetun nebe uza iha parte norte, inklui Dili (la izoladu liu) hetan dezenvolve-an makas liu-liu iha vokabulariu, no ikus mai hetan predikat “Tetun Prasa” (Tetun sidade nian). No Tetun ida ne iha diferensa importante ida ho Tetun Terik, nebe mak sei orijinal, sei la kahur ho lia fuan husi liur, no iha mos verbu.
Tetun Dili hetan lia fuan foun barak hodi hariku nia vokabulariu. Oras ne mos vokabulariu Tetun Dili aumenta nafatin, tan lian ne tenke lao tuir mos ho prosesu dezenvolvimentu iha area teknolojia. Lia fuan nebe mak oras ne hatama tan iha vokabulariu Tetun nian mak hanesan ‘komputer’, ‘internet’, ‘mobail’ no sst. Lia fuan sira ne saintifiku no susar atu halo nia tradusaun iha Tetun. Iha Indonezia nia ukun mos nia hatudu no husik hela ba ita buat sira hanesan ‘tempe’ no ‘tahu’, no ohin loron ita kontinua hela buat sira ne. Buat sira ne hotu hanesan izemplu, oin sa Tetun Prasa dezenvolve-an iha hodi hariku nia istoria linguistika no vokabulariu. Maibe, kada ida ho nia istoria katak tan sa mak lia fuan sira hanesan ‘mobail’ no ‘tempe’ bele ikus mai tama iha vokabulariu Tetun no sai nudar lian Tetun mos (borrowing words/serapan). Ida ne mak presiza atu hakerek no esplika nafatin iha parte istoria linguistika Tetun nian.
Hare ba identidade no nasionalizmu, ita presiza tau Tetun ida atu hametin ita nia identidade no nasionalizmu. Nudar paiz foun nebe sei bele naksobu (‘fragile’), tau Tetun ida akumula ema hotu, bele sai nudar baze ida metin no atu la bele halo ita naksobu. Ho iha pozisaun ida metin, ita bele hodi hakat ba oin ho diak. Ita hakruk ba iha ita nia Konstitusaun ho saida mak konsagra ona kona-ba lian ofisial no lian nasional, maibe buat nebe desizaun politika, tuir dalan lolos tenke mos haktuir ho estratejia no implementasaun nebe diak ba to iha baze. Ne para la bele kria komplikasaun iha implementasaun tekniku iha nivel kraik. Kestaun mak katak, ema ida rua hatene foti desizaun, maibe sira la sukat no la preokupa ho oin sa sira nia desizaun ne bele implementa ho efisien no efetivu to ba iha baze, no sei la hamosu efeitu negativu ba iha setor importante seluk. La hanesan iha paiz seluk barak mak konsidera tebes ho saida mak buat ida bolu, ‘language planning & language policy’. Ida ne importante ba paiz sira nebe iha dalen bar-barak, no oin sa iha foti desizaun ba lingua ne bele hametin unidade nasional no sei la iha implikasaun iha implementasaun iha area hotu, liu-liu edukasaun. Desizaun ida ne la os poder ema ida mesak eh nain rua nian, maibe tenke konsulta mos ho ema sira hanesan husi linguistik nian, media nian, no mestre sira. Izmplu, mestre sira mos bele fo sira nia hanoin kona-ba atu foti desizaun politika kona-ba lian ne, tamba sira mak atu uza lian ne iha sira nia pratika hanorin lor-loron. Se mestre ida bai-bain kolia lian “A” no haruka nia atu hanorin iha lian “Z”, ita la imajina katak saida mak sei akontese? Dalaruma ema dehan mestre ne mak beik eh bulak karik, maibe afinal la os. Ba hau, ida be tur mesak-mesak foti desizaun ne mak hanesan ema bulak. Tan foti desizaun ida nune la os hare ba ‘favoritizmu”, maibe oinsa atu hare ba nia “aplikabilidade”, katak saida desizaun ida tun mai husi leten ne, sai fasil ba ema iha kraik atu implementa nia, tamba ema hotu la iha kapasidade hanesan.
Hau fiar katak Tetun nebe oras ne mos nudar lian ofisial, sei la bele trata nia hanesan lian ida iha Portuges nia okos, se ita hotu hatene diak ho Konstitusaun. Fo oportunidade ba Tetun atu bele sai dezenvolvidu liu tan, no tau nia estatus hanesan lian ofisial iha pratika no la os iha surat tahan leten deit. Presiza atu dezenvolve nafatin, no halo programa barak iha Tetun, hanesan programa alfabetizasaun no hanorin mos Tetun dala ida hotu, hanesan oras ne Edukasaun Non-Formal se sala halao dadaun. Buat sira ne la os buat foun ida, tamba nanis ona ita nia kamarada sira hanesan Maulear sira iha 1974 sira nune, sira introduz no promove ona programa nune iha baze ho intensaun atu haburas nasionalizmu, patritizmu, no preparsaun ba iha luta ba ukun rasik-an. Ida ne mak importante ba haburas ita nia identidade no nasionalizmu no tuir lolos atu kontinua nafatin, mezmu ita oras ne dadaun iha ona era independensia. Independensia la tau as valor nasionalizmu, sei la iha folin buat ida, no sei bele nakdoko no naksobu iha loron ida (fragile). Importante atu tau Tetun iha fatin as liu lian sira seluk, katak Tetun tiha mak tuir lian sira sel-seluk. Tetun mak iha leten liu, tuir lian lokal sira, tuir mai mak foin lian sira husi liur (lian estranjeiru/bahasa asing). Kona-ba lian husi rai liur tenke hare fali husi nia importansia no ligasaun ho nivel husi rejional ba to internasional, mak ita hare katak Ingles dominante no importante duni, no tuir mai mak Portuges, no tuir mai mak lia sira seluk. Ita tenke hare ba realidade no tenke konsente ho realidade nebe iha, se ita vizaun diak atu lori Timor ba oin. Tuir mai, pozisaun no funsaun lian ida-idak tenke hakerek ho klaru no pelu menus hatama iha dekretu ministerial ruma. Dala ida tan, Timor-Leste tuir lolos tenke iha planu no politika diak ida kona-ba lian, no tamba se lae, mak sei hamosu problema ruma nebe sei lori efeitu negativu ba iha area prioridade seluk, hanesan edukasaun. Nia konsekuensia, klaru katak ita oras ne dadaun haburas hela edukasaun ida nebe ‘amuradul’ eh ‘nasi campur’, tamba la iha diresaun ida klaru ba ita nia oan sira nia edukasaun nia futuru ne atu lao los tuir diresaun ida nebe, tamba deit problema lian.
Ikus mai, sei kontinua lao ho sistema edukasaun ida nune, mak ita kria dadaun injustisa sosial ba future.
Artigu hasai hosi Forum Haksesuk

Wednesday, 26 January 2011

Jill Jolliffe Sei Lansa Livru Konaba Saudozo Konis Santana




Autor Filme Balibo, Jill Jolliffe sei lansa livru ho titulu FINDING SANTANA ne’ebe sei konta istoria luta ba libertasaun liu–liu Saudozo Konis Santana nia vida moris no luta durante rezistensia hasoru militar Indonezia, molok hetan oho iha tinan 1998 iha Gleno Ermera.


Tuir planu, Livru refere sei lansa ofisialmente husi Secretariu Estado, Avelinho Coelho da Silva iha Sabdu semana ne’e.

Lancamentu sei hala’o iha salaun Xanana Reading Room, Lecidere, Dili iha oras tuku 10 dader oras Timor Leste.

Jill Jolliffe nu’udar jornalista veteran Australiana nian ne’ebe akompanha no halo kobertura barak ba istoria Timor nian iha durante okupasaun Indonezia iha tinan 1975. (Manuel Ximenes/CJITL)

Wednesday, 22 December 2010

Timor Leste: Kestaun Mentalidadi

Celso Oliveira*

Kleur ona maka hau husik hakerek. Laos tamba hau lakohi dedika-an hodi partilha hau nia experiensia ba ema seluk.
Hau nia maluk ida iha TL husu mai hau nune: “tamba sá maka hau la hakerek ona artigu iha jornais?” Hau hateten ba hau nia maluk nune: “Timor Leste ohin loron iha ona estabilidadi nia laran”. Hau nia maluk ida seluk iha TL husu nune mai hau: “oinsa imi iha liur neba hare’e situasaun iha TL ´menjelang pemilu´ 2012?”. Hau hatan ba hau nia maluk nune: “laiha razaun atu pániku tamba hau hare’e katak estabilidadi nasional diak hela nebe fo’o garantia ba ema ida-idak atu hadia sira nia moris”.
***
Ikus-ikus ne’e, iha sidadi nebe hau hela bá, sei iha ema Timor balun maka kontinua ho mentalidadi violenta. Iha hau nia laran hau dehan nune: “se iha liur maka ita rona katak ema iha Timor baku malun to’o oho malun, ne’e ´biasa´ tamba iha razaun barak: servisu laiha, problema sosial barak, interesse politikus sira nian, etc. Maibe, se ema iha Timor maka rona katak Timor oan sira iha liur baku malun to’o hakarak oho malun, entaun ida ne’e laos ´biasa´ona. Ema dehan ida ne’e tamba kuper = kurang pergaulan”.
Kestaun mentalidadi hanesan kestaun ida serius tebes iha ema Timor nia moris. Tamba kualker povo ida maka sai hosi funu, povo ne’e kontinua moris ho mentalidadi funu nian. Ne’e duni, presija tempu barak atu halo menus ou halo lakon mentalidadi nebe violenta.
***
Iha tinan kotuk, hau le’e artigu ida hosi jornalista Lusa, naran Pedro Mendes nebe hakerek artigu ho titulu “Timor Ilha insustentáveis”. Hau hakfodak. Iha hau nia laran hau husu nune: “será que Timor é uma ilha insustentáveis?”
Lae. TL laos ilha insustentáveis. TL rai ida riku ho petroliu no riku soin oi-oin. Riku soin sira ne’e bele fo’o han ema Timor tinan ba tinan.
Maibe, hau konkorda ho Pedro Mendes kuandu nia hateten katak TL sei iha krisi mental, hahu’u hosi politikus to’o povo ai-leba. Tamba, de faktu, kuandu ita hare’e ba situasaun atual, ohin loron ema hotu-hotu iha tendensia atu rekupera sira nia moris fizikamente, i, iha tendensi maka’as atu husik sira nia moral iha sociedadi nia laran.
Istilah ai-leba hau foin hare’e mosu ikus-ikus ne’e iha media massa hodi refere ba ema kiak sira, ema mukit sira ou ema nebe laiha kemampuan ekonomi, politik dan sosial.
Hau ladun uza istilah ai-leba iha hau nia perkursu literariu tamba istilah ida ne’e foin maka mosu iha media massa. Maibe, hau konkorda ho istilah oan ne’e hodi uza atu refere duni ba ema mukit sira. Parabéns ba ema nebe maka konsege hasai lia fuan ai-leba iha media massa.
***
Fila uit-oan ba kotuk, ba tempu funu nian, tinan rua nulu liu bá. Ita hotu sei lembra istilah pendekatan kasih sayang atau Teritorial nebe militar indonésia uza hodi dada fuan povo Timor nian. Iha momentu nebá, militar indonésia dehan nune: “diak liu uza pendekatan kasih sayang atau teritorial du ke uza pendekatan militar. Tamba pendekatan militar halo ema Timor sai odiu liu tan ema indoensia -alias- ema ida mate, mosu tan ema rihun ida kontra indonésia”.
Maibe, justru kuandu indonesia uza pendekatan kasih sayang atau teritorial maka halo ema Timor semakin bebas dan semakin banyak melawan Indonesia. Katuas ida hateten nune: “indonésia halo pendekatan kasih sayang atau teritorial hodi sira jupa mohu Timor nia riku soin, depois hosi kotuk sira oho nafatin ita nia povo maubere”.
***
Xanana Gusmão, antigu líder resistensia no atual PM TL, ukun Timor atu tama ona iha tinan 4, hosi 2007 to’o agora. Ida ne’e signifika Xanana ultra passa ona krisi nebe barak, liu-liu iha prinsipiu PM Xanana nia ukun, iha tentativa maka’as hosi Xanana nia adversariu politiku atu halo monu Xanana nia governasaun.
Iha inisiu Xanana nia governasaun, adversariu politiku Xanana nian dehan: “Xanana sosa povo ho osan no projektu oi-oin hodi povo gosta Xanana”.
Akuzasaun sira ne’e halo hau hanoin konaba pendekatan kasih sayang dan teritorial nebe indonésia uza hodi sosa povo Timor nia laran. Será que Xanana lori osan no projektu hodi sosa povo? Lae. Hau só hare’e katak Xanana kontinua dedika nia tempo no hanoin hodi hadia povo Timor nia moris.
Tamba, Xanana ho ninia dedikasaun, dala barak gosta halo komiku, konsege fo’o garantia ba estabilidadi iha teritorial tomak.
Ohin loron, ema Timor oan barak maka senti katak Timor Leste komesa diak daudaun ona. Povo moris hakmatek ona. Estabilidadi Nasional garantia iha territorial tomak.
Ema Timor oan barak iha liur nebe moris hanesan trabalhador, estudanti, etc…, komesa fila fali ona ba Timor. Ida ne’e hanesan sinal ida hatudu katak Timor diak ona.
***
Maibe, kestaun mental kontinua hanesan problema ida serius iha ema Timor nia moris. Aspektu fiziku nebe ita hare’e iha Timor laran tomak (ema hotu2 iha kareta diak, iha projektu oi-oin, uma diak, etc…) la signifika katak Timor Leste diak loz ona. Aspektu fiziku hanesan ukuran dezenvolvimentu fiziku deit. Importanti liu maka ema Timor oan tenki muda sira nia mentalidadi. Mentalidadi hosi a’at ba diak, hosi violentu ba non-violence.
Tamba, normalmente, atu tama ona pemilu, entaun politikus sira gosta uza povo ai-leba hanesan sira nia instrumentu politiku.
Ita tenki nune, Timor Leste labele mosu “krisi sociedadi, krisi moral”.
Ohin loron, Timor iha fali ona dalan diak, estável. «Freedom after war» iha signifikadu atu ema Timor bele rekupera fila fali sira nia moris. Tamba só iha hakmatek nia laran maka bele ejisti termu «ó fo, hau mós fo» hanesan padre Martinho Gusmão hakerek.
Ba Timor nia diak hau kontinua hakerek tamba hau iha «Freedom after war».
FIM/HOTU

Boas Festa Natal Nian 2010 no Tinan Foun Diak ba Ema Timor Oan Hotu Iha 2011.

*Antigu korespondensia Timor Post iha Portugal, oras ne’e hela iha Inglaterra

Friday, 3 December 2010

Oinsa Prevenir Feto Timoroan Sai Vítima Hosi Teknolojia Atual?


Ikus-ikus ne’e mosu ambienti ladiak iha komunidadi Timoroan iha sidadi nebe hau hela ba, naran Peterborough, Inglaterra.

Sirkula imajem no informasaun ladiak iha facebook ho sentidu atu estraga família sira nia estabilidadi nebe duranti ne’e moris iha hakmatek nia laran. Ho sirkulasaun imajen ladiak iha facebook, ikus mai bele hamosu problema ou violensia iha komunidadi nia le’et.

Facebook fatin ida nebe ema uza hodi hametin amizadi, hodi sirkula foto no informasaun nebe diak maibe Timoroan barak maka sei uza facebook hodi publika feto nia foto molik, hodi manipula malu, ameasa malu, difama malu, estraga malu i publika sira nia insulta, deskontenti, hatun ema nia dignidadi, etc….

Ikus mai, sentidu diak hosi facebook lakon tiha ona iha ema Timor nia moris tamba ema uza sala deit facebook.

Vítima lolos hosi uza sala deit teknolojia (facebook) maka feto Timor. Feto Timor maka kontinua sai vítima tamba ema publika sira nia imajem nebe ladiak iha facebook ou iha Internet.

Buat sira ne’e hotu tamba falta edukasaun konaba uza facebook. Ne’e duni, atu prevenir (mencegah) feto Timor kontinua sai vítima hosi facebook ou teknolojia atual, presiza iha edukasaun diak konaba oinsa uza facebook ou teknolojia atual. Tamba kontinua existi ema Timoroan barak maka la hatene uza facebook ou gosta halo manipulasaun ba feto Timoroan nia foto iha facebook ou iha Internet.

Celso Oliveira