My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Wednesday, 2 May 2012

Revolusaun Mental

Hau hader dadersan deit.
Hanesan baibain, uluk nanain hau ba dapur halo uluk cafe hodi hemu. Depois, hau ba sala de vizita hodi hare'e news iha tvtl.

Maibe, iha sala de vizita, hau hare iha odamatan okos, envelope mutin ida. Iha envelope nia liur la hakerek "pengirim no penerima". Iha hau nia laran, hau sik: "ne publisidadi foun". Hau mos soe tiha envelope mutin ne iha kadeira nia okos.

Hau loke televisaun hodi hare notisia. Derepenti mosu breaking news: "Surat Anonimu Sirkula Iha Timor Leste. Revolusaun Foun Sei Mosu Iha Timor Leste". 
Hare'e tiha breaking news ne'e hau mos dehan mai hau-an rasik: "Koitadu, Timor. Rumores iha fatin hotu-hotu. Laran moras malun. Inveja malun. Agora mosu fali surat anonimu no lia fuan revolusaun". 

Hau la fo importansia ba Breaking News ne'e tamba iha hau nia laran hau dehan nune: "iha buat barak maka importanti liu atu halao du ke lakon tempu hodi rona notisia iha tv konaba surat anonimu no lia fuan revolusaun. So ema nebe servisu laiha maka sei lakon tempu ba diskuti buat sira ne'e."

Maibe, hau nia fuan tuku2 tamba envelope nebe hau foti iha odamatan okos la iha naran "pengirim dan penerima". Ho nakdedar hau foti envelope i les lalais hodi hare'e saida mak hakerek iha laran. Primeira pagina hakerek ho lian Tetum nune: "REVOLUSAUN". Iha segunda pagina hakerek "MENTAL". Iha fali tahan terseiru hakerek nune: "Se hakarak sai diak tenki halo revolusaun mental ita nia-an rasik"

Hau taka tv, hau les tiha surat anonimu ne'e, soe tiha ba lixo i hau loke odamatan no janela halo luan tamba hau senti katak laiha ameasa ida iha hau nia nia uma, iha hau nia bairu no iha hau nia rain Timor. So iha deit maka rumores.

Hafoin, hau foti poeta Abe Barreto nia dadolin hodi halo ligasaun ba breaking news ne'e. Poeta Abe nia dadolin hakerek nune:

Katuas no ferik fuuk-mutin ida hatun-lia hodi dehan, 
 
“oan no bein-oan sira, matenek hosi kaneta no surat-tahan ne’e dikin de’it,

maibé matenek hosi hun no abut loloos mak ida ne’ebé mama malus halo mean

iha uma-lisan ida-ne’e nia tatis.”...

Hotu tiha le'e poeta Abe nia dadolin, hau dehan mai hau nia an rasik nune: "los duni, matenek nebe hau hetan iha liur ne'e hanesan dikin deit. Timor Leste la presija revolusaun maibe Timor Leste presija moris hakmatek". 

Boa leitura....

Celso Oliveira,




Sunday, 29 April 2012

Tansa Timoroan Buka Servisu Iha Reino Unido?



Komemora loron Internasional Trabalhador, 1 de Maio 2012, hau hakerek hanoin simples 1 konaba razaun saida mak halo Timoroan buka servisu iha Reino Unido. Komesa hosi Revolusaun Industrial iha Reino Unido to'o konsekuensia hosi funu iha Timor hodi lori Timoroan buka moris foun iha 
rai industri, Reino Unido.

Hosi: Celso Oliveira*

Timoroan iha sidadi Peterborough foto hamutuk hafoin partisipa iha misa komemora tinan 20 masakre Santa Cruz

I. Revolusaun Industrial iha Reino Unido
Atu hatene historia konaba Revolusaun Industrial iha Reino Unido, bele hare'e iha website ne'e: http://pt.wikipedia.org/wiki/Revolução_Industrial

Revolusaun Industrial maka lori mudansa teknolojika hodi lori liu impaktu ba iha processu produtivu iha nivel ekonomiku no sosial. Hahu'u hosi Reino Unido iha meadus sekulu XVIII, nakfera ba mundu tomak hahu'u sekulu XIX.

Hosi Revolusaun Industrial iha Reino Unido, maka transforma capitalismu hanesan sistema ekonomiku to'o ohin loron.

II. Manifestasaun Trabalhadores iha Chicago, EUA
Iha 1886, realiza manifestação de trabalhadores iha Chicago, Estados Unidos da América. Manifestasaun ne iha objektivu atu reivindika direitu trabalhador nian no hatun oras servisu ba horas 8 loron 1. Iha loron ne'e, kuaze greve jeral iha EUA. Iha dia 3, 4 de Maio akontese nafatin manifestasaun hodi komesa mosu konfrontasaun entre polisia no manifestanti sira, nebe resultadu mate polisia balun no manifestanti balun. Akontesimentu sira ne'e konhesidu ho naran: Revolta de Haymarket.

Tinan 3 tiha, iha 20 de Junhu 1889, Internasional Socialista halibur iha Paris hodi desidi 1 de Maio hanesan loron hodi fo homenajem ba luta sindikais iha Chicago.

Iha 1 de Maio de 1891, manifestasaun 1 iha Norte de Franca nebe ikus ho hetan tiro hosi polisia resultadu mate manifestantis 10. Drama foun ne reforsa liu tan luta trabalhadores nian. Fulan hirak liu tiha, Socialista Internasional iha Bruzelas proklama loron 1 de Maio hanesan loron Internasional trabalhador nian.

Iha dia 23 de Abril 1919, senado Frances ratifika horas 8 servisu loron 1 no dia 1 de Maio hanesan feriadu Nasional. Iha 1920, Russia adopta dia 1 de Maio hanesan loron feriadu nasional. Exemplo ne'e sai mos exemplo ba rai Europa sira seluk.

Molok reinvidikasaun sira ne'e, trabalhador sira servisu horas 16 loron 1.


III. Kolonizasaun Portugal Iha Timor Leste
Portugal ukun Timor Leste duranti tinan 450. Mesmu, teritoiru Timor Leste hetan invasaun hosi Indonesia, iha 1975, maibe de jure, ONU kontinua rekonhese Portugal nudar potensia administrativa iha Timor Leste, to'o 1999. Hosi 1999-2002 (20/05), Timor Leste nudar potensia transitoria ONU nian. So depois de 20 de Maio de 2002 mak Timor moris nudar rai Independenti.

Tamba ne'e maka ema Timor bele hetan dokumentus portugueses hodi bele halo sirkulasaun iha zona Uniaun Europeia, inklui Reino Unido. Ne'e duni, trabalhor Timoroan tama Reino Unido tamba sira kaer documentus portugueses nian.

IV. Konsekuensia Hosi Funu ou Konflitus Humanus Iha Timor Leste
Funu ou konflitus humanus duranti tinan 24 nia laran, iha tempu okupasaun Indonesia iha Timor Leste, lori konsekuensia bo'ot ba ema Timor. Destruisaun humanu ou moral bo'ot liu material ou territorial. Depois de funu, koloka perguntas barak ba ema Timor, laos deit ba povo, maibe mos ba lideres politikus, relijiozu/a, etc...

Ondas emigrasaun nakfera iha Timor hafoin tiha Agostu 1999, liu2 hafoin tiha Timor Leste restaura Independensia iha 20 de Maio de 2002. Ema Timor, liu2 klosan no feto ran sira komesa buka sira nia moris foun.

Iha razaun oi-oin maka halo ema Timor sai hosi sira nia rain rasik hodi buka moris iha rai seluk:
1. Iha Timor sei falta empregu, Governu seidauk kria empregu (lapangan kerja) ba Timoroan, liu-liu kamada juventude hafoin remata eskola sira la hetan kedas servisu.
2. Iha Timor sei falta estabilidadi politika, Krisi politika-militar 2006 hanesan exemplu.
3. Nivel akademiku kiik (ema la eskola ou sira eskola mas akaba deit sd, smp ou sma).
4. Hakarak moris foun.
5. Problema feto san, um mane, no
6. Etc...seluk-seluk tan.

Ne'e duni, tamba konsekuensia hosi funu ou konflitus humanus nebe sempre mosu iha Timor Leste maka halo Timoroan sira sai hosi Timor hodi buka moris iha Reino Unido.

V. Saida Maka Governu Timor Leste Tenki Halo
Hare'e ba ondas atu buka servisu ou moris hosi ema Timor iha Reino Unido kada vez aumenta, importanti ba Governu Timor Leste loke lalais embaixada Timor Leste iha Reino Unido hodi kria adido trabalhador nian nebe bele fo assitensia ba trabalhador Timoroan iha Reino Unido.

Liu hosi Secretário de Estado da Formação Profissional e Emprego loke "ajensia trabalhador mai Inglaterra" hodi fornese informasaun konaba servisu no moris iha RU i fo Kursu Ingles ba Timoroan molok sira foti ain sai hosi Timor rumo RU.

VI. Problemas Saida Maka Mosu Iha Trabalhador Nia Moris 
1.  Lahatene Lian Ingles. Lori konsekuensia la hetan servisu no lakon servisu, i, la bele adapta iha komunidadi lokal.
2.      Mete iha jogo hodi lori konsekuensia ba divorsiu, baku malun, ou, lakon servisu.
3.      Baku malun tamba aliran no isu sukuismu.
4.      Dokumentus kaben nian no oan sira nian.
5.      Dokumentus kareta nian.
6.   Etc...seluk2 tan

VII. Konkluzaun
Reino Unido nudar rai industri bo'ot iha mundu. Tamba ne'e maka Timoroan buka servisu iha Reino Unido hodi bele hadia sira nia moris pos-konflitus.

Ohin loron, bele dehan katak Reino Unido tulun hodi fo'o garantia ba Timoroan sira atu servisu no hadia sira nia moris pos-konflitus. Konserteza laos fasil moris nudar trabalhador iha Reino Unido. Por exemplo: servisu laiha, osan laiha, hetan moras, senti izoladu (menyendiri/terisolasi), la hatene ema nia lian no kultura, la hatene ema nia estilo moris, dok hosi familia, amigos, klima oin seluk, hahan oin seluk, etc...seluk-seluk tan.

Tamba ne'e maka ejiji atu Governo Timor Leste loke embaixada Timor iha Reino Unido hodi ajuda ou fo tulun ba trabalhador Timor atu bele sai trabalhador diak no sucessu.

* Timoroan iha Inglaterra no membru komunidadi Timor iha Peterborough


Artigu relasionadu:
http://easttimoreseinpeterborough.blogspot.co.uk/2011/04/timor-oan-nebe-tama-uluk-sidade.html?showComment=1304553887701


Sunday, 19 February 2012

Komunidadi Timor Iha peterborough Prepara Festa 20/05/12






Komunidadi Timoroan iha Peterborough halo reuniaun iha Igreja St. Peter and All Soul's nia salaun, loron 18/05/12, hodi koalia konaba preparasaun vizita ofisial nebe Konsul Timor Leste iha UK atu halo mai Timoroan iha Peterborough no prepasaun atu komemora tinan 10 loron Independensia Nasional, 20/05/12, iha sidadi Peterborough.

Atu komemora tinan 10, loron Independensia Nasional, 20/05/12, komunidadi Timor iha Peterborough sei halo atividades tuir mai:
1. Tornamentu football entre Timoroan iha sidadi Peterborough.
2. Konsertu muziku hosi Timoroan hela iha sidadi peterborough.
3. Expozisaun produtus orijinais Timor nian iha sidadi Peterborough.
4. Missa.
5. Festa ou konvivio maun-alin (fraternal).

Celso Oliveira


Friday, 17 February 2012

Sofrimentus Ne'e La Iha Rohan Maibe Nia Iha Folin

Iha funu ida nia laran, sempre husik hela sofrimentus nebe la iha rohan. Ita bele sura ema hira mak halo funu, mak mate, mak lakon, mak violada, mak sai faluk (mane ou feto), mak sai kiak, etc...dll. Maibe, ita nunka bele sura sofrimentus ida.

Iha Timor Leste, ema hotu-hotu sofre tamba funu.

Saturday, 28 January 2012

Ema no Funu (Bazeia ba entrevista Constancio Pinto, atual embaixador Timor iha EUA) "Dalaruma Hau Mos Senti Kulpadu"


La iha tema espesial atu hakerek biar karik ba iha dadersan hanesan ne'e iha tempu livre atu halo leitura iha internet. Ohin loron, grasa hosi teknolojia, ita bele sharing ita nia hanoin no experiencia ba malun. Ida ne'e importanti tamba nudar ema kriatura Maromak nian, buat nebe diak ita tenki fahe ba malun. Laos tamba ita hakarak hatudu-an matenek liu ema seluk ou loko-an liu ema seluk.

Ohin loron, ita bele asisti iha internet evolusaun barak tebe-tebes iha ita nia rain Timor Leste. Foin daudaun hau halo peskiza ida iha internet hau hetan Timoroan barak maka hatudu sira ninia talentu iha muzika. Hau mos hetan iha youtube, karikatura konaba ema bo'ot sira nebe oras ne'e daudaun halo kampanya ba eleisaun prezidensial.

Independensia signifika fo'o mai ita ida-idak oportunidadi atu lao ba oin, atu dezenvolve ita nia-an, atu hadia ita nia moris. Independensia mos signifika desafiu mai ita nia-an atu husik ita nia mentalidadi antiga, mentalidadi funu, mentalidadi destruisaun. Ida ne'e konserteza laos fasil.

Iha fulan hirak liu ba, kuandu komemora 12 de Novembro 2011, hau le'e entrevista Constancio Pinto, atual embaixador Timor iha EUA, nebe sai iha jornal Publico, jornal iha Portugal. Constancio Pinto hateten dalaruma nia senti kulpadu tamba husik jovens sira ba halo manifestasaun hodi ikus mai forsa militar Indonesia tiru mate sira iha semiteriu Santa Cruz nia oin, iha 12 de Novembro de 1991.

Hau buka komprende sentimentu ne'e humanamente.

Ema, nudar kriatura Maromak nian laos fasil atu moris hamutuk iha makina funu nebe bo'ot, nebe fabrikadu, nebe manipuladu, nebe inventadu.

Ema, nudar kriatura nebe iha isin no klamar nakonu ho forsas no frakezas, nakonu ho otimismu no pesimismu, nakonu ho korajem no tauk, etc....maka sai vitima (korban) primeiru iha funu ida nia laran.

Konserteza Timoroan hotu2 iha sentimentu hanesan Pinto. Tamba Timoroan hotu2 moris iha funu nia laran duranti sekulu ba sekulu. Constancio Pinto hatudu mai ita aspektu humanu no realidadi iha funu laran no oinsa moris pos-funu. Pinto hatudu mai ita konsekuensia iha funu ida nia laran. Realidadi no konsekuensia ida ne'e maka meresa hetan rekonhesimentu no valorizasaun hosi ema hotu2, nivel nasional no internasional. Tamba de faktu moris iha funu laos fasil tamba koloka ona ema nudar faktor humanu no funu nudar makina fabrikada. Maibe se karik la lori korajem, otimismu, forsa no amor ba ita nia rain, entaun ita nunka liberta ita nia rain hosi dominiu Indonesia.

Sabadu diak ba maluk sira hotu.

Referensia hosi:

1. http://www.publico.pt/Mundo/as-vezes-sintome-culpado-por-ter-dado-orientacoes-para-a-manifestacao-1520561,

Celso Oliveira,

Gosta hakerek dadolin no historia badak ema Timor nian


Tuesday, 17 January 2012

Saida Maka Timor Oan Iha Estrangeiro Hateten Konaba Eleisaun Prezidensial no Lejislativa 2012 Iha Timor Leste....

Saida maka Timor oan sira iha estranjeiro hein hosi eleisaun rua, prezidensial no lejislativa, nebe sei halo iha Timor Leste iha tinan ida ne'e.

Liu hosi Facebook, meius comunikasaun nebe utilizadu liu iha tempo atual, hau husu Timor oan sira nia opiniaun/hanoin.

Domingos Lobato, Timor oan hela iha cidade Wisbesh, UK, dehan: "tenki iha paz no dezenvolvimentu. Se paz la iha, entaun dezenvolvimentu sei la lao ba oin".

Alex Cunha, Timor oan hela iha Hoofddordp, Nederlands, dehan: "hau husu atu Timor oan sira iha liur fo apoio atu nune eleisaun bele lao ho didiak, atu nune bele lori paz ba povo iha rai Timor".

Madre Romana Lima, Timor oan iha Espanha, dehan: "Timor la hanesan uluk. Ohin loron, Timor iha cambio maka'as. Timor bele duni i iha duni kapasidade atu lao ba oin. Timor tenki halo lakon korupsaun, familiarismu. Tenki kria kampu de trabalho ba ema hotu laos ba familia deit tamba hare hosi nivel geral, so familia deit maka hetan servisu".

Herlina Saldanha, Timor oan iha Portugal, dehan: "hau lahatene atu dehan saida mas se deit maka eleito ba presidenti tenki hetan duni kondisaun lolos atu sai presidenti ida diak, iha responsabilidadi i iha inisiativa atu dezenpenha papel importanti. Hein katak eleisaun ne'e diak liu ba ita nia rain. Saida mak hau hakarak maka tenki hamenus kiak, halakon korupsaun i aumenta kampu de trabalho. Bele dehan lolos katak tinan 10 ona Timor kontinua nafatin deit. Timor devia ser diak liu agora. Hein katak eleisaun 2 ne'e bele muda buat balun i lori diak mai Timor oan hotu".

Nune mos Roger Soares, Timor oan iha Portugal, dehan: "primeiru, partidos politicos tenki mobiliza sira nia simpatizantes atu hakribi violensia tamba sem klima paz, impossivel realiza eleisaun ida diak. Segundu, partidos politicos nebe tuir eleisaun tenki esklarese didiak ba elitorados konaba sira ninia programas i prioridade prinsipal se sira manan eleisaun. Terseiru, eleitorados labele vota iha pressaun nia laran, i, finalmente, partidos nebe lakon tenki simu resultadu tuir dalan demokratiku.

Celso Oliveira




Wednesday, 7 December 2011

Timor Leste Haka'at Ba Haforsa Seguransa Nasional

Peritus sira mai hosi United Kingdom (UK) ho Portugal hamutuk ho Parlementu Nasional, Servisu Nasional Informasaun (SNI) ho F-FDTL deskuti konaba kna'ar Komisaun Fiskalizasaun ba SNI iha Timor-Leste.
Informasaun hosi Fundasaun Mahein nia Facebook

Hanesan rai foun iha era globalizasaun, Timor Leste tenki aprende barak hosi rai sira ne'e. Espero hetan benefisiu diak hosi apoio ne'e.

Celso Oliveira