My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Friday 19 August 2011

Mari-Lu Olo Iha Korajem Husu Deskulpa ba Vitima 75?




(Artigu kiik ne'e laos atu buka sala Fretilin no UDT iha tempu funu maun-alin 1975, maibe hau hakarak husu deit responsabilidadi hosi lideransa Fretilin no UDT ba vitima funu maun-alin 75)





Koalia konaba funu, sei koalia konaba mate. Maibe, hafoin tiha funu, ita tenki iha korajem atu hateke ba oin, ba progresu. Ita tenki haluha tiha sofrimentu no tristeza nebe hetan duranti ita moris iha funu nia laran (embora laos fasil) hodi halo progresu foun iha ita nia moris.

Duranti funu iha Timor Leste, rejistu funu maun-alin entre Fretilin no UDT iha tinan 1975. Ida-ida defende ninia prinsipiu. Fretilin defende nia prinsipiu hakarak ukun-an lalais (imediata), enkuantu UDT hakarak ukun-an liu hosi prossesu deskolonizasaun. Tamba defende prinsipiu ida-idak nian, halo maun-alin Fretilin no UDT kaer kilat hodi oho malun.

To'o ohin loron, seidauk iha lideransa 75, tantu UDT komo Fretilin, publikamente koalia lori partidu nia naran, hodi husu deskulpa ba vitima 1975. Fretilin oho ema barak iha Aileu no Same, maibe to'o ohin loron seidauk iha lideransa 1 mak mosu publikamente hodi husu deskulpa ba feto faluk no oan kiak sira nebe sai vitima hosi arogansia no imaturu politika 75 nian.

Ita hein katak pakote uniku Mari-Lu Olo, hosi kongresu lideransa Fretilin nebe halo aban, 20 de Agostu 2011, sei mosu korajem hosi Mari-Lu Olo (nudar lider maximu Fretilin nian) hodi husu deskulpa ba vitima 75. Hahalok hanesan ne'e hatudu sira nain 2 nia maturidadi politika iha tempu aktual.

Tamba, ohin loron Timor Leste presija mosu lideransa nebe ho diskursu politika foun, nebe "membangun", nebe hatene halo transformasaun no hanoin ba oin.

Lia fuan deskulpa sai hosi lideransa nia fuan, la liu hosi rekayasa, la liu hosi manipulasaun, sei sai nudar exemplo diak ida ba jerasaun foun hodi kuda PAZ iha rai Timor.

ITA HEIN.

Celso Oliveira, gosta hakerek historia badak no dadolin Timor nian.

Saturday 13 August 2011

Nasionalismu Foun

Difisil ba povo Timor atu husik konsiderasaun ou respeitu ba funu nain ida. So, ema nebe la hatene historia funu iha Timor maka sei la fo'o konsiderasaun ou respeitu ba funu nain ida.

Independensia Timor Leste nebe foin halo tinan 9 (20/05/2002), sei obriga ita atu prenche independensia ne'e ho hanoin no hahalok nebe foun. Laos fasil ba funu nain ida atu husik de repenti deit ninia sentidu de servir ba rai Timor (duranti procesu libertasaun nasional nebe nia hatudu tiha ona), hodi tama ba realidadi foun iha tempu pos-guerra nebe ejiji espiritu de servir foun ou nasionalismu foun.

Ejijensia termu "nasionalismu foun" iha tempu presenti, sei obriga ita atu husik tiha ita nia historia passada nebe nakonu ho historia heroi nian, hodi koloka ita nia-an atu halo historia foun iha tempu pos-guerra/tempu modernu/tempu aktual.

So verdadeiro heroi mak bele aseita termu ida ne'e "alias", agora laos ona tempu atu dehan se mak halo funu no se mak la halo funu. Maibe, agora tempu ba se mak tenki moris tuir Konstituisaun RDTL nian, hodi bele halo rai Timor lao ba oin.

Sentidu nasionalismu foun laos fasil atu ita rona maibe ida ne'e realidadi ida nebe ita hasoru dau-daun. Ida ne'e signifika katak ita tenki aceita atu moris ho espiritu de servir foun.

Timor Leste nebe foin sai hosi funu (1999-2011, foin tinan 11), preseija moris foun "alias" presija dezenvolvimentu humanu i fiziku foun. Atu atinji dezenvolvimentu foun, ita presija iha hanoin no hahalok foun.

Agora kabe ema ida-idak nian, hakarak ka lakohi atu husik ita nia historia passada nebe sai hanesan referensia iha tempu aktual, hodi haka'at ba oin (futuru) ho hanoin no hahalok foun.

Ida ne'e hanesan refleksaun simples ida iha tempu pos-guerra.

Celso Oliveira
, Gosta hakerek historia badak no dadolin ema Timor nian








Sunday 7 August 2011

Kronologis Nebe Merese Ita Nia Respeitu



Iha Carlos da Silva Saky nia FB, ita bele hetan informasaun konaba oinsa Robert Domn hasoru malun ho Komandante Falintil, Xanana Gusmao, iha tinan 1990. Vale duni atu hatene fila fali momentu historiku hanesan ne'e.

Constancio Pinto Lembro-me muito bem deste momento historico. Foi dificil mas valeu a pena arriscar.Os que acompanharam o Robert Dom ao encontro do Xanana ainda estao vivos, excepto o saudaoso Acacio Tilman.

Carlos Da Silva Saky Los, Soro ho Americo Lopes maka lori hosi Indonesia mai Dili. To'o Dili, Soro hamutuk ho comp. Terus no sira seluk maka lori Robert Dom ba ai-laran, Amercio la tuir ba ai-laran.

Constancio Pinto Sim, Soro, hau, Abut Acacio Matebian, Paulino (kareta nain) no Mateus mak lori Robert Dom ba to bunaria, husi neba hau, Soro, ho Abut mak lori Robert Dom ba hasoru maun boot Xanana ho Falintil sira incluindo saudoso konis.

Carlos Da Silva Saky
Iniciativa lori jornalista mai hodi halo entrevista ho Komandante Xanana Gusmao iha ai-laran hosi RENETIL rasik. RENETIL konsulta ho Ramos Horta e Ramos Horta dehan bele. Depois Soro desloka ba Timor, hodi konsulta ho Komando da Luta liu hosi Frente Clandestina iha Terus nia okos. Komandante Xanana Gusmao dehan bele, depois RENETIL fo hatene fali ba Horta hodi hadu Robert Dom ne. Contacto ho preparasaun hothotu ho li'ur hodi hatama Robert Dom mai, liu hosi Horta, la'os ho ema seluk. Testemunho sira sei moris hotu. Hau mak simu rasik iha Surabaya ho Denpasar wainhira Robert Dom fila hosi ai-laran ba.

Carlos Da Silva Saky Iha Surabaya, hau ho Lucas da Costa maka simu, depois hau fila uluk ba Denpasar hodi prepara nia sai ba Australia. IHa Denpasar ami rua Marciano Garcia da Silva maka simu e lori nia ba aeroporto Ngurah Rai.

Ilidio Ximenes da Costa SE hanesan hau klaro ona katak tula iha Hotel Tourismo, mai hatun iha Hotel Regende ai sampolo okos hafoin taxi ida kontinua tula lori sai ba leten no troka tan ho kareta Hartop ida.

Antonio Vitor
Robert Dom nia ne'e klaru buat ida riskante i istoria sei lahluha liliu ba ita sira hatene prosesu no pasagem ida ne'e. Sake, irmao Juvencio/Embaxador, Lasama no selseluk tan...altura ida iha Bali ita asiste oin-sa irmao timor-oan ida nebee servi hela servisu (labele temi) sai dader husi (labele temi...Java) liu husi Bali atu lori radio comunikasaun ba Maun Bot Xanana...pasagen ida nee mos ha'u konsidera heroic tanba lafasil atu halo buat bot ida iha loron ida nia laran deit....Sai husi Java mai foti pakote ida Bali ba intrega iha Dili fila hikas kedas ho aviaun to'o fali uma (java) kalan inimigo lahatene...abracos

Constancio Pinto
Los duni, altura nee hau ba Bali e ba Jakarta ho La Sama. Iha Jakarta mak hau sosa radio nee. hau aproveita Mano Gusmao nebe hanesan beacukai iha Jakarta i hatene fatin fan radio comunicacao. Husi Jakarta ami lori ba Bali. Husi bali ba Dili iha eman nain rua mak lori ba ida lori radio isin lolon ida lori antena. Ema ida lori radio inan nee la precisa ghatenten naran maibe ida lori antena nee mak Dr. Rui Maria de Araujo. Hare fali ba kotuk passagem hirak nee risku boot teb-tebes. Nia risco maka kadeia ou mate.

Rui Araújo Kompañeiru Terus: momentu ne'ebá ita bo'ot halo surpreza bo'ot ida ba hau...Sai husi uma iha Santa-Cruz, hau la espera atu ba hasoru Maun Bo'ot XG ( hau nia Compaer, tuir naran kódigu) iha fali prima Aliança Araújo nia uma iha Lahane...Fila husi Lahane, tuku 10 kalan, ita nain rua la'o hanesan 'jovem buka festa', mai Balide, hafoin ba toba iha uma iha Santa-Cruz...Aventura liu pa...

Celso Oliveira

Friday 5 August 2011

Bibi Atan No Bibi 65


(kuandu ita koalia konaba tempu uluk nian, entaun ita sei koalia konaba moral, -alias- ita sei koalia konaba uma kain ida-idak preokupa ho moral oan sira nian ou iha uma kain ida-ida sei hare netik familia sira reza hamutuk iha altar nia oin).
***
Iha tempu uluk liu ba, moris bibi atan oan ida nebe kiak iha sidadi Dili. Loron-loron nia lori nia bibi 65 ba han dut matak iha sidadi Dili. Dadersan bibi atan oan ne'e kaer nia ai-tonka hodi komesa lao tuir bibi 65 nia kotuk, fila fali ba uma rai kalan ona. To'o iha uma molok atu taka bibi nia luhan, bibi atan ne'e sei sura se kompletu ka lae nia bibi 65 ne'e.

Bibi atan oan ne'e nunka baruk no moe lori nia bibi 65 lao hadulas sidadi Dili laran. Bibi sira ne'e mesak bokur deit tamba bibi sira ne'e mesak-mesak han dut matak iha Dili laran. Bibi atan oan ne'e laran hanesan osan mean tamba nia tempu hein bibi 65 barak liu fali nia tempu atu buka moris ba nia-an rasik.

Bibi atan oan ne'e iha sorti tamba duranti nia moris tomak, nia bibi 65 nunka lao dok hosi nia sorin, nein 1 mate no laiha ema ida maka naok bibi sira ne'e. Biar karik ba, bibi sira ne'e balun laos bibi atan ne'e ninian, maibe, bibi 65 ne'e fiar liu bibi atan oan ne'e du ke bibi nia nain sira seluk. Biar karik ba, bibi sira ne'e hatene katak sira nia nain laos maka bibi atan oan ne'e, maibe, sira fiar no hatene deit katak bibi atan oan ne'e maka dedika nia tempu no moris hodi fo'o han sira.

Iha loron ida, ema komesa hanoin a'at ba bibi atan oan ne'e. Sira komesa kombina atu naok tiha bibi 65 hosi bibi luhan. Maibe, bibi atan oan ne'e kontinua iha sorti tamba biar karik ema sira ne'e naok bibi ida-ida hosi bibi luhan, maibe, iha loron ida, bibi sira ne'e fila fali moris hamutuk ho bibi atan oan ne'e to'o mate. Tamba bibi sira ne'e fiar katak so iha bibi atan oan ne'e nia liman laran no ninia ai-tonka maka bibi sira ne'e bele moris hakmatek hodi han dut matak iha Dili laran.
***
(Ohin loron susar atu ita hetan familia moris iha moral nia laran. Ohin loron susar atu ita hetan Igreja nakonu ho sarani sira iha loron domingu. Ohin loron, susar atu ita hetan familia reza hamutuk iha altar nia oin. Tamba, ohin loron ema hotu-hotu preokupa liu atu sai hanesan bibi 65 nebe bokur tamba han dut matak iha sidadi Dili, du ke sai hanesan bibi atan nebe iha laran osan mean).

Celso Oliveira, gosta hakerek historia badak no dadolin ema Timor nian.