My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Saturday, 30 April 2011

BEATIFICAÇÃO DO PAPA JOÃO PAULO II

O próximo dia 1 de Maio será o dia em que o Papa João Paulo II é declarado BEATO. A beatificação do Papa Wojtyla acontece 6 anos apenas depois da sua morte.


O que é a BEATIFICAÇÃO? A beatificação é o rito através do qual a Igreja Católica propõe uma pessoa como modelo de vida e intercessor junto de Deus e, ao mesmo tempo que autoriza o seu culto público, normalmente no âmbito restrito ou familiar. Por meio da beatificação o Papa autoriza a veneração pública de João II na Igreja local.




A beatificação é um passo no processo da Canonização. A canonização é um acto solene por meio do qual O Papa, a autoridade suprema da Igreja Católica, declara que a pessoa praticou virtudes heróicas e viveu com fidelidade na graça de Deus, está com Deus e pode ser venerada por toda a Igreja. Um Santo é honrado nas celebrações litúrgicas pela Igreja universal, enquanto o Beato é honrado somente em certos lugares.


Para um cristão (fiel) ser declarado beato, é preciso desenvolver um longo processo que começa na Diocese de origem. O objectivo do trabalho antes da beatificação é o de estabelecer o mais cuidadosamente possível os factos históricos da vida do candidato ou candidata; demonstrar como ele ou ela praticou as virtudes cristãs, sobretudo as virtudes teologais (Fé, Esperança e Caridade) e as virtudes cardiais (A prudência, a justiça a fortaleza e a temperança). Outro aspecto importante neste processo é mostrar como os fiéis consideram esse candidato à beatificação como um santo, isto é, digno de veneração das pessoas. O primeiro passo para a beatificação começa portanto na Diocese. Esta fase, sob a autoridade do bispo local e assistida por um Postulador, procurar reunir as informações: coleccionar ou reunir os documentos e entrevistas feitas ás pessoas sobre a vida, os escritos, as virtudes e a reputação da santidade do candidato ou da candidata. Uma vez que a fase diocesana é aberta, o candidato pode ser denominado como um Servo de Deus.


A segunda fase é a fase romana. Os resultados da fase diocesana são transferidos para Roma, para a Congregação para a Causa dos Santos. Depois de um estudo feito por uma Comissão de Teólogos e por uma Comissão de Cardeais e bispos, a Congregação para a Causa dos santos apresenta os seus resultados ao Papa. Quando o Papa afirma que o servo de Deus viveu realmente a vida cristã de modo heróico e em plenitude, o Servo de Deus é declarado Venerável Servo de Deus. E mediante a aprovação de um milagre atribuído à intercessão da pessoa em causa, a cerimónia da beatificação pode então ser realizada. Um milagre é um evento extraordinário, cientificamente inexplicável e, em caso de uma beatificação e canonização, é directamente imputável à intercessão do Venerável Servo de Deus. Um milagre é um sinal da aprovação divina. Para a beatificação, um autêntico milagre deve ser reconhecido como obtido através da intercessão do Servo de Deus. Os milagres confirmam que é Deus quem inspira nos cristãos (fieis) a opinião de que um determinado Servo de Deus é digno de ser beatificado.


Breve biografia do novo Beato:

Karol Wojtyla nasceu em Vadowice (Polónia) a 18 de Maio de 1920. Quando a sua mãe faleceu, tinha ele apenas 9 anos. E o sei irmão Edmund morreu tinha ele 12 anos. Ficou sozinho com o Pai, um militar. Terminados os estudos secundários matriculou-se na Universidade de Cracóvia. Passados alguns meses, Polónia foi ocupada pelos nazis alemães que fecharam a universidade. O jovem Karol para uma pedreira e depois para uma fábrica química a fim de ganhar a vida e não ser deportado para a Alemanha.


A partir de 1942, tinha ele 22 anos, sentiu a que Deus o chamava para ser padre. Frequentou o seminário clandestino e foi ordenado padre a 1 de Novembro de 1946. Depois foi para Roma, onde se doutorou em Teologia na universidade dos Dominicanos, com uma tese sobre São João da Cruz. Terminado o curso regressou a Polónia trabalhando como capelão dos universitários. Foi também professor universitário. Em 1958, foi nomeado bispo pelo Papa Pio XII. Em 1964 foi nomeado Arcebispo de Cracóvia pelo Papa Paulo VI. Participou no Concilio Vaticano II. Em 1967 foi feito Cardeal. A 16 de Outubro de 1978 foi eleito Papa, escolhendo o nome de João Paulo II, em homenagem ao seu antecessor João Paulo I (O papa Albino Luciani). O Pontificado de João II foi um dos mais longos da história da Igreja e durou quase 27 anos. Realizou 104 viagens apostólicas fora da Itália, incluindo Timor-Leste (a 12 de Outubro de 1989). Faleceu no dia 2 de Abril de 2005.


Porto, 29 de Abril de 2911

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Tuesday, 26 April 2011

Tinan 25 Liu bá (Loron 25 Fulan Abril Tinan 1986-25 Abril 2011)




Ohin loron 25 Fulan Abril Tinan 2011. Loron Liberdade nia ba Rai Portugal.


Iha tinan nebá, Timor Loro sa’e okupado ho soldados (tentara) indonesia. Iha tinan 1986, loron 25 falan Abril, iha Kolégio Banewaga (Fatumaka), ami ata hasoru malu ho Komandante Falintil Kay Rala Xanana Gusmão.


Tuir pedido Nunsiu Apostoliku, Mosnhro Francisco Canalini, ami haruka surat ida, hosi Padre Eligio Locatelli, ba Ai-laran, atu bele karik, hasoru malu ho Komandante Xanana Gusmão. Hetan tiha resposta pozitivo, ami ho padre José António da Costa, Secretário e Chanceler Câmara Eclesiástica Dioseze Dili, arranka ba Baucau, atu iha kalan ne’e duni, ko’alia ho Xanana Gusmão.


Ami to’o iha Kolegio tuku neen loron karaik. Kalan, tuku walo, halo tiha orasaun hamutuk ho Alunos, ami nai’n rua Padre José, ida-idak ba nia quarto. Alunos sira ba sira nia dormitório. Hamate tiha jerador, padre Locatelli hein hela iha varanda, enquanto padre Baltazar la’o hele’u uma. Besik tuku sanulu resin ida, padre Locatelli dere ami nia odamatan hodi tatoli katak Komandante atu besik to’o ona. Padre José ho hau, ami liu ba “sala de visitas” hodi hein Komandante. Iha sala nebá, ami sunu lilin hodi hein “bainaka”. La kelur de’it, hosi to’os laran, ema ida mosu. Hatais kamuflado ho botas, no taka boné. Padre Locatelli lori “bainaka” ba uma laran. Wianhira tama tiha ba sala laran, ami kumprimeta malu hodi kaer liman deit. Maibé, Komandante ho Padre José, sira rua hakuak malu met-metin. Padre Locatelli hamriik hein iha varanda… Tu'ur tiha, atan hau hato’o katak ami kontente bele hasoru malu ho Komandante.


Ami hato’o Senhor Nunsiu nia kumprimentos. Tuir mai, ami fo sai lia hirak ne’e:

1.Nunsiu haruka lia menon, hodi hato’o ba Komandante, katak ita boot nia komandante ruma ka guerrilheiro ruma hanoin atu ba Rai liur karik, Igreja bele sai intermediário, atu bele tulun;

2. Ami la mai atu husu Komandante atu rende, maibé, bele karik, husu atu Ressitência muda nia “estratégia de luta”. Ami katak : Ho “luta militar” ita boot sira sei la manan; bele karik, hahú luta foun ida, katak luta ho diplomasia.

3. Ami mos husu ba Komandante atu nia guerrilheiros sira labele sunu “Povo (Rakyat) nia uma no sasan.


Komandante tu'ur nonok hodi hanoin kleur no klean. Hafoin nia koalia kleur hodi explika hikas “filosofia” da Luta e da Resistência”. Ikus mai, Komandante hato’o: “Ami Guerrilheiros sira sei la sai ba Rai Liur; ida ne’e ami nia Pátria, bele mate mohu karik ba, ami sei la rende nem menos sai ba liur. Ami prontu atu mate hamri'ik hanesan Ai-moris (morremos de pé como as árvores)”.


Besik kalan-boot fahe rua, ami despede malu. Padre Locatelli akompanha Komandante tun fali ba to’os laran hodi fila ba nia fatin. Amo mos fila ba quarto.


Dadersan ami fila hikas ba Dili. Iha Kolegio Fatumaca, ema ida la rona buat ida kona ba “encontro nee”. ´Bapa sira iha Baucau mos la rona buat ida!


Semana ida liu tiha, Padre Locatelli ba Lecidre, hodi haktuir katak, “trabalhador” ida mak fo “laporan” nune’e: “Ohin dader ami haree ain-fatin iha to’os laran; hori kalan, ema hatais botas, kala liu hosi ne’e…”


Ida ne’e mak enkontru uluk nebé ami atan iha ho Komandante Kay Rala Xanana Gusmão tinan rua nulu resin lima liu ba!

Porto, 25 de Abril de 2011.
Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes

Thursday, 7 April 2011

Hau Ho Jesus Kristus

(Refleksaun simples ida iha tempu kuaresma)


Hakerek konaba Jesus Kristus iha tempu pos-modernu, hau senti hanesan estranhu uitoan. Tamba, iha mundu pos-modernu nebe ohin loron ita ema moris ba, halo ita preokupa liu ho ita nia moris loro-loron nebe luzu du ke preokupa ho ita nia klamar rasik. I, dala barak mos ita haluha tiha katak oras ne’e dau-daun ita moris iha tempu kuaresma.


De faktu, kleur ona maka hau laiha hanoin atu dedika hau nia tempu hodi hakerek netik konaba Jesus Kristus. De faktu, kleur ona maka hau bele hakerek tun sae iha jornais oi-oin, iha blogs oi-oin, lansa livru barak ona maibe hau laiha ideia atu hakerek konaba "hau nudar ema ida nebe nakonu ho frakeza oi-oin ho Jesus Kristus nudar virtude bo’ot ida iha ita ema nia moris".


Buat sira ne’e hotu tamba hau nia preokupasaun iha mundu modernu nia laran, nebe obriga hau atu preokupa liu ho aspektu fiziku mundu nian (Por exemplu: tv, ps3, facebook, emaill, notisias, kareta, uma, sofá, osan, projektu, servisu, bill's, tax's no seluk tan) du ke aspektu espiritual.


Foin lalais ne’e hau nia kolega padre ida fo’o mai hau livru oan ida nebe nia rasik mak autor. Livro ho titulu: The Cross of Hope (words of encouragement for the imperfect disciple), loke fila fali hau nia hanoin konaba oinsa ita ema tenki rona ita nia lian rasik nebe mai hosi ita nia fuan. Livro oan ne’e fo'o hanoin mai hau konaba oinsa ita ema bele matenek to’o iha nebe, maibe presija rekonhese ita nia an katak se karik la lori Aman Maromak ninia tulun, entaun ita ema sei sai folin laek. Livru oan ne’e, fo’o hanoin mai hau konaba hau nia tempu juventude hamutuk ho amu lulik jesuita sira iha tempu susar nia laran, iha Girisonta, Semarang. Livro ne’e mos dehan katak: in the heart of our suffering we find Jesus Christ, and he enables us to say, with him, “Father, into your hands I commend my spirit”.


Maibe, parese ideia simples iha hau nia ulun konaba Jesus Kristus maka ne’e: “Jesus Kristus moris hamutuk ho hau loron no kalan”.


Ida ne’e laos hau mesak nia preokupasaun iha tempu pos-modernu, maibe ita hotu nian. Tamba iha mundu pos-modernu, dala barak ita lakon fiar no moral.


Agora, so falta deit se ita hakarak kuidadu didiak Jesus Kristus iha ita nia laran ka lae? Ida ne’e hanesan home work ida mai ita hotu iha tempu kuaresma ida ne’e.


Celso Oliveira

Saturday, 26 March 2011

Timor Leste Dan Indonesia

Kita hidup bagaikan mata uang yang memiliki dua posisi berbeda. Di dalam perang kita hidup menderita. Setelah perang kita harus hidup bahagia. Setelah perang kita harus melupakan masa-masa penderitaan selama perang. Semua instrument negara harus mendukung dan membimbing warga negaranya supaya hidup sejahtera, aman dan bahagia.

Kita harus percaya kepada Negara bahwa Negara akan memberi kepada kita kesempatan kedua unuk hidup. Untuk mengisi kesempatan kedua, kita harus jujur, benar-benar jujur. Jujur kepada diri sendiri, jujur kepada keluarga, jujur kepada masyarakat dan jujur kepada negara.

Negara memberi kepada kita kesempatan kedua untuk memandang ke dunia yang berbeda. Dan benar-benar mengambil segala hikmah dari segala penderitaan yang terjadi di masa lalu atau di era perang. Kemudian mencoba mengembangkannya menuju suatu kebahagiaan.

Timor Leste dan Indonesia harus menjalin hubungan bilateral yang baik. Selamat kepada PM Timor Leste Xanana Gusmao dan Presiden Indonesia Bambang Yudhoyono.

Celso Oliveira

Saturday, 26 February 2011

Poema nebe koalia hodi hau nia naran




INAN FETO AITARA - SOIBADA

Iha loron ruma,
Bainhira ema hotu nanok,
Tamba kalan nebe nakukun,
Tamba silensiu nebe laiha ona forsa,
Maibe, sei iha Soibada Oan bele fanun ita neon.

Hodi fo'o hanoin mai ita katak,
Iha Soibada ...
Sei iha istoria nebe furak atu rona,
Sei iha lian Tetum nebe furak atu koalia,
Sei iha mestre diak nebe ita bele banati tuir.

Iha loron ida,
Bainhira ema senti katak silensiu laiha ona forsa,
Kalan sei la bolu tan ona naroman,
Ema hotu sei hanoin hetan katak
INAN FETO AITARA sei bele fo'o:
Esperansa, Domin no Dame.

HANOIN MESTRE SOIBADA SIRA

Ami temi sira naran,
Ami haksolok ho sira hanorin.

...Ami lian, mai hosi sira lian,
Ami hakerek, mai hosi sira nia hanorin,
Ami hananu, mai hosi sira fuan.
Jerasaun ba jerasaun.
Iha rai ulun to'o rai ikun
Lao lemorai iha mundu tomak.

RAI LULIK NIA RESTU....

Hosi rai lulik nebe ema bolu Timor,
Iha neba ema temi Borja da Costa.
Lia nain, badaen dadolin ema Timor nian.
...
Iha rai nebe ema bolu rai lafaek,
Ema hotu iha menutu ida hodi hanoin,
lia nain, badaen dadolin Timor nian:
Borja da Costa, Nino Konis Santana, Fernando Sylvan no seluk tan.

Hakmatek iha menutu ida....
Parabens ba badaen nebe halo video ne'e.
Restu hosi badaen "Hakmatek Iha Minutu Ida".

Celso Oliveira

Friday, 18 February 2011

Tetun Ida Nebe Mak Tenke Dezenvolve?

Joao Noronha

Sei iha maluk balun hamosu kestaun katak Tetun ida nebe mak ita dezenvolve, no sei konfundiu kona-ba Tetun Terik no Tetun Prasa. Tuir mai hau tau hau nia hanoin ruma iha saida mak hau hakerek ne.

Hau hanoin Tetun nebe mak dezenvolve dadaun iha Timor-Leste oras ne mak Tetun ida nebe atu akumula ema Timor oan hotu, la hare ba ema ne husi Tetun Terik eh la os husi Tetun Terik. Tuir lolos, Tetun ne ida deit, no Tetun Prasa ne bele dehan hanesan dialetu ida husi Tetun. Tuir istoria lolos Tetun ne husi duni Tetun Terik nebe uluk kolia nanis kedas hori tempu liurai Wehali nian mak tur iha fatin nebe oras ne hanaran distritu Belu iha NTT. Karik Tetun Prasa ho Tetun Terik bele dehan dalen (lingua/bahasa) rua diferente, se bainhira komunidade sira uza dalen rua ne la bele kompriende malu no komunika ba malu tan ona, tamba iha diferensa bot iha dalen rua ne. Area ida nebe mak estuda kona-ba ida ne mak Linguistik Historis Komparatif no Leksikostatistik. Karik to tempu ida presiza duni atu iha estudu propriu ida kona-ba ida ne, atu hodi bele sukat no bele foti konkluzaun diak ida katak, Tetun Terik no Tetun Prasa ne sei hanesan dialetu deit husi Tetun ida, eh sira rua sai dalen keta-ketak ida ona tamba iha diferensa bot nebe halo sira nia komunidade la bele kompriende malu no tenke komunika ba malu liu fali husi dalen seluk.
Iha Dalen (lingua/bahasa) iha mos prosesu evolusaun (language evolution), katak dalen ne la os buat statik, katak nia tinan bai loron nune hela deit. Iha prosesu oi-oin iha evolusaun ne, no ida mak liu husi halao interasaun ho ema sira kolia dalen seluk mai husi liur, no ida ne mak bele halo dalen ida sai dezenvolvidu. Liu-liu ba dalen sira nebe iha besik tasi ibun nebe iha asesu ba movimentu iha komersiu eh la izoladu, fasil tebes ba sira atu sai dezenvolvidu. Evolusaun iha tempu uluk liu husi oin sa komunidade kolia lian ida, bele nakloke ba ema sira husi rai seluk ho lian seluk, no oin sa sira halo negosiu. Iha negosiu sira presiza iha komunikasaun no interasaun, no nune sira buka atu kolia iha dalen/lian nebe fasil eh praktis liu, hodi fasilita sira nia objetivu importante mak atu halao negosiu. Tan ne Tetun nebe uza iha parte norte, inklui Dili (la izoladu liu) hetan dezenvolve-an makas liu-liu iha vokabulariu, no ikus mai hetan predikat “Tetun Prasa” (Tetun sidade nian). No Tetun ida ne iha diferensa importante ida ho Tetun Terik, nebe mak sei orijinal, sei la kahur ho lia fuan husi liur, no iha mos verbu.
Tetun Dili hetan lia fuan foun barak hodi hariku nia vokabulariu. Oras ne mos vokabulariu Tetun Dili aumenta nafatin, tan lian ne tenke lao tuir mos ho prosesu dezenvolvimentu iha area teknolojia. Lia fuan nebe mak oras ne hatama tan iha vokabulariu Tetun nian mak hanesan ‘komputer’, ‘internet’, ‘mobail’ no sst. Lia fuan sira ne saintifiku no susar atu halo nia tradusaun iha Tetun. Iha Indonezia nia ukun mos nia hatudu no husik hela ba ita buat sira hanesan ‘tempe’ no ‘tahu’, no ohin loron ita kontinua hela buat sira ne. Buat sira ne hotu hanesan izemplu, oin sa Tetun Prasa dezenvolve-an iha hodi hariku nia istoria linguistika no vokabulariu. Maibe, kada ida ho nia istoria katak tan sa mak lia fuan sira hanesan ‘mobail’ no ‘tempe’ bele ikus mai tama iha vokabulariu Tetun no sai nudar lian Tetun mos (borrowing words/serapan). Ida ne mak presiza atu hakerek no esplika nafatin iha parte istoria linguistika Tetun nian.
Hare ba identidade no nasionalizmu, ita presiza tau Tetun ida atu hametin ita nia identidade no nasionalizmu. Nudar paiz foun nebe sei bele naksobu (‘fragile’), tau Tetun ida akumula ema hotu, bele sai nudar baze ida metin no atu la bele halo ita naksobu. Ho iha pozisaun ida metin, ita bele hodi hakat ba oin ho diak. Ita hakruk ba iha ita nia Konstitusaun ho saida mak konsagra ona kona-ba lian ofisial no lian nasional, maibe buat nebe desizaun politika, tuir dalan lolos tenke mos haktuir ho estratejia no implementasaun nebe diak ba to iha baze. Ne para la bele kria komplikasaun iha implementasaun tekniku iha nivel kraik. Kestaun mak katak, ema ida rua hatene foti desizaun, maibe sira la sukat no la preokupa ho oin sa sira nia desizaun ne bele implementa ho efisien no efetivu to ba iha baze, no sei la hamosu efeitu negativu ba iha setor importante seluk. La hanesan iha paiz seluk barak mak konsidera tebes ho saida mak buat ida bolu, ‘language planning & language policy’. Ida ne importante ba paiz sira nebe iha dalen bar-barak, no oin sa iha foti desizaun ba lingua ne bele hametin unidade nasional no sei la iha implikasaun iha implementasaun iha area hotu, liu-liu edukasaun. Desizaun ida ne la os poder ema ida mesak eh nain rua nian, maibe tenke konsulta mos ho ema sira hanesan husi linguistik nian, media nian, no mestre sira. Izmplu, mestre sira mos bele fo sira nia hanoin kona-ba atu foti desizaun politika kona-ba lian ne, tamba sira mak atu uza lian ne iha sira nia pratika hanorin lor-loron. Se mestre ida bai-bain kolia lian “A” no haruka nia atu hanorin iha lian “Z”, ita la imajina katak saida mak sei akontese? Dalaruma ema dehan mestre ne mak beik eh bulak karik, maibe afinal la os. Ba hau, ida be tur mesak-mesak foti desizaun ne mak hanesan ema bulak. Tan foti desizaun ida nune la os hare ba ‘favoritizmu”, maibe oinsa atu hare ba nia “aplikabilidade”, katak saida desizaun ida tun mai husi leten ne, sai fasil ba ema iha kraik atu implementa nia, tamba ema hotu la iha kapasidade hanesan.
Hau fiar katak Tetun nebe oras ne mos nudar lian ofisial, sei la bele trata nia hanesan lian ida iha Portuges nia okos, se ita hotu hatene diak ho Konstitusaun. Fo oportunidade ba Tetun atu bele sai dezenvolvidu liu tan, no tau nia estatus hanesan lian ofisial iha pratika no la os iha surat tahan leten deit. Presiza atu dezenvolve nafatin, no halo programa barak iha Tetun, hanesan programa alfabetizasaun no hanorin mos Tetun dala ida hotu, hanesan oras ne Edukasaun Non-Formal se sala halao dadaun. Buat sira ne la os buat foun ida, tamba nanis ona ita nia kamarada sira hanesan Maulear sira iha 1974 sira nune, sira introduz no promove ona programa nune iha baze ho intensaun atu haburas nasionalizmu, patritizmu, no preparsaun ba iha luta ba ukun rasik-an. Ida ne mak importante ba haburas ita nia identidade no nasionalizmu no tuir lolos atu kontinua nafatin, mezmu ita oras ne dadaun iha ona era independensia. Independensia la tau as valor nasionalizmu, sei la iha folin buat ida, no sei bele nakdoko no naksobu iha loron ida (fragile). Importante atu tau Tetun iha fatin as liu lian sira seluk, katak Tetun tiha mak tuir lian sira sel-seluk. Tetun mak iha leten liu, tuir lian lokal sira, tuir mai mak foin lian sira husi liur (lian estranjeiru/bahasa asing). Kona-ba lian husi rai liur tenke hare fali husi nia importansia no ligasaun ho nivel husi rejional ba to internasional, mak ita hare katak Ingles dominante no importante duni, no tuir mai mak Portuges, no tuir mai mak lia sira seluk. Ita tenke hare ba realidade no tenke konsente ho realidade nebe iha, se ita vizaun diak atu lori Timor ba oin. Tuir mai, pozisaun no funsaun lian ida-idak tenke hakerek ho klaru no pelu menus hatama iha dekretu ministerial ruma. Dala ida tan, Timor-Leste tuir lolos tenke iha planu no politika diak ida kona-ba lian, no tamba se lae, mak sei hamosu problema ruma nebe sei lori efeitu negativu ba iha area prioridade seluk, hanesan edukasaun. Nia konsekuensia, klaru katak ita oras ne dadaun haburas hela edukasaun ida nebe ‘amuradul’ eh ‘nasi campur’, tamba la iha diresaun ida klaru ba ita nia oan sira nia edukasaun nia futuru ne atu lao los tuir diresaun ida nebe, tamba deit problema lian.
Ikus mai, sei kontinua lao ho sistema edukasaun ida nune, mak ita kria dadaun injustisa sosial ba future.
Artigu hasai hosi Forum Haksesuk

Wednesday, 26 January 2011

Jill Jolliffe Sei Lansa Livru Konaba Saudozo Konis Santana




Autor Filme Balibo, Jill Jolliffe sei lansa livru ho titulu FINDING SANTANA ne’ebe sei konta istoria luta ba libertasaun liu–liu Saudozo Konis Santana nia vida moris no luta durante rezistensia hasoru militar Indonezia, molok hetan oho iha tinan 1998 iha Gleno Ermera.


Tuir planu, Livru refere sei lansa ofisialmente husi Secretariu Estado, Avelinho Coelho da Silva iha Sabdu semana ne’e.

Lancamentu sei hala’o iha salaun Xanana Reading Room, Lecidere, Dili iha oras tuku 10 dader oras Timor Leste.

Jill Jolliffe nu’udar jornalista veteran Australiana nian ne’ebe akompanha no halo kobertura barak ba istoria Timor nian iha durante okupasaun Indonezia iha tinan 1975. (Manuel Ximenes/CJITL)