My photo
Um escritor, um poeta, um aventureiro,

Sunday, 15 July 2012

Dialogo Maka Dalan Ba Hetan Harmonia No Prosperiedadi


Kongresista CNRT desidi formasaun V Governo Konstituisional, 2012-2017

Iha 10 de Dezembro de 1996, lider kharismatiku, Jose Ramos Horta, no lider relijiozu bispo Carlos Filipe Ximenes Belo, simu Nobel da Paz iha Oslo, Norwegia, tamba komite Nobel da Paz konsidera sira nain rua ninia luta pasifika no uza dialogo hodi buka solusaun ba konflitus iha kazu Timor Leste. Tinan 3 tiha, iha 30 de Agostu de 1999, povo Timor desidi iha pressaun fizika no mental nia okos, hodi haketak-an hosi Indonesia.

Dialogo hanesan dalan pasifiku, civilizadu i humanu. Bainhira laiha dialogo maka mosu konflitus, ou, funu.

Timor Leste hanesan rai nebe foin sai hosi funu, presija mantein dialogo hodi bele hari’i paz no dezenvolvimento.  Se dialogo laiha, se paz la iha, entaun, sei mosu konflitus no sei laiha dezenvolvimento.

Ita akompanya daudaun eleisaun 2 iha Timor. Ida, eleisaun presidensial, i, ida seluk, eleisaun parlamentar. Eleisaun 2 ne’e, hotu-hotu lao diak i ema hotu-hotu (nasionais no internasional) rekonhese i konsidera katak povo Timor no lider politikus sira iha ona maturidadi politika. Ema hotu-hotu fo parabens ba povo Timor.

Iha eleisaun presidensial, povo Timor hili Taur Matan Ruak sai Presidenti da Republika periode 2012-2017. Iha fali eleisaun parlamentar, resultadu hatudu katak la iha partidu ida maka manan ho maioria absoluta. Hosi partidu 21, so 4 deit mak hetan kadeira iha Parlamento Nasional. Ne’e duni, CNRT (30), Fretilin (25), PD (8), F Mudansa (2). Tamba ne’e maka presija halo koligasaun.

Problema mosu kuandu partidu nebe manan –alais- CNRT atu desidi halo koligasaun ho se. Maibe, ohin, dia 15 de Julho de 2012, hafoin tiha semana ida hosi eleisaun parlamentar (7/7/12) liu ba, iha CCD-Dili, CNRT, desidi tiha ona demokratikamente iha konferensia CNRT nian katak atu forma V Governo Konstituisional, CNRT sei halo koligasaun hamutuk ho PD no F Mudansa.

Iha deklarasaun Presidenti CNRT Xanana Gusmao hateten;
"Koligasaun ida mai ne'e sei la'o diak liu, duke koligasaun tinan 5 kotuk ba. Ejiji ba governu foun atu servi diak liu tan povu no nasaun”. (Fonte cjitl.org).
 
Konserteza, hanesan partidu historiku, Fretilin, lideradu hosi Mari Alkatiri no Lu Olo, iha sira ninia ambisaun atu partisipa iha V Governo Konstituisional. Maibe, partidu nebe manan maka iha liu direitu atu bolu partidu se-se hodi halo koligasaun. I, konferensia CNRT desidi demokratikamente katak sira hili PD no F Mudansa hodi forma V Governo Konstituisional, 2012-2017. Signifika, Fretilin, kontinua hanesan opozisaun iha periode 2012-2017.
 
Sirkula ona informasaun katak hafoin tiha CNRT hasai deklarasaun final, mosu ona tuda malun no konflitus iha Dili no foho.
"Info update CJITL: situasaun iha parte Fatuhada to'o ponte komoro, la seguru, husu ba leitores sira hotu ne'ebe pasa iha area ne'e atu kuidadu an no seguru nafatin iha ida idak nia fatin. kuaze konflitu nakfera iha area ne'e ho polisia tiru ona GAS AIR MATA no pistola lian". (Fonte: www.cjitl.org)
" Info update CJITL: oras iha Timor Leste marka ona tuku 19.18 kalan (15 Julho) no situasaun ne'ebe akontece iha area CCF nia oin komesa hakmatek hikas fali, maibe asesu ba dalan ne'e sei blokeia husi ekipa Polisia Nasional Timor Lorosa'e - PNTL. Reporter Amandio Magno, CJITL DILI. (Fonte: www.cjitl.org)
Hau hanoin Timoroan hotu-hotu, liu-liu partidu politiku sira atu evita (mencegah) konflitus, hotu-hotu tenki tane a’as kultura DIALOGO.
 
Celso Oliveira

Thursday, 12 July 2012

Padre Doutor Domingos Sequeira



Por:  Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Acabo de receber a notícia do falecimento do querido Padre Domingos Sequeira. À Diocese de Díli, ao Seminário Maior São Pedro e São Paulo e à Família enlutada apresento as mais sentidas condolências.
   O Padre Domingos Sequeira era natural de Oe-Cusse. Era filho de Júlio César Sequeira e da senhora dona Domingas Marco e, nasceu a 24 de Fevereiro de 1956.
Fez a instrução primária em na Missão de Oe-Cusse, (1964-1965), no Colégio de Soibada, (1965-1967) e no Colégio de Maliana (1967-1970). Frequentou o Seminário Menor de São Francisco Xavier (1970-1971), o Seminário de Nossa Senhora de Fátima (1971-995).
Depois da invasão da Indonésia, foi enviado com mais dez colegas para a ilha de Flores onde fez o “Tahun Rohani”, em 1977.
  De 1978 ate 1985, frequentou o curso de Filosofia e de Teologia no Seminário Maior de Ritapiret da Ilha de Flores (Indonésia).
Recebeu a ordenação de Diácono na igreja de Balide (Díli) em 1985, das mãos do Bispo de Atambua, Mgr. Anton Pain Ratu, SVD.
No dia 15 de Outubro de 1986, em Oe-Cussi, rececebu a ordenação sacerdotal. Foi ordenado pelo Núncio Apostólico Francesco Canalini. Sendo nomeado vigário cooperador trabalhou um ano na Paróquia de Ainaro em 1986/87. E em 1988, foi nomeado Pároco da mesma paróquia. No ano lectivo de 1988/89 é nomeado prefeito do Seminário Menor, em Lahane.
Em 1991 frequentou a Universidade Pontifícia Salesiana de Roma tirando a licenciatura em Direito Canónico. Em 1993, esteve em Londres, onde tirou o curso de Diploma nas Comunicações Sociais em British Broadcasting Corporation (BBC).
De 1994 a 1999, exerceu o cargo da Chanceler da cúria diocesana e Director da Rádio católica (Timor Kmanek).
De 1999 a 2003, foi  de novo enviado  a Roma,  frequentando a Universidade Gregoriana, onde se doutorou em Direito Canónico, com Summa Cum Laude.
Regressado a Timor trabalhou no Seminário Maior São Pedro e São de Díli. Tendo os padres diocesanos formado a UNIO, o padre Domingos tornou-se seu primeiro presidente.
O padre Domingos Sequeira foi um sacerdote culto e amante do rigor cientifico. Publicou um livro, resultado da Tese de doutoramento: “O Envolvimento dos Presbíteros na Política: Proibição e Excepção. Estudo Histórico-Canónico-Teológico”, Roma, 2001. Faleceu em Jakarta no dia 11 de Julho de 2012.
Sentimos muito a sua perda tão prematura. Que Deus Nosso Senhor o receba na sua glória e lhe recompense por todo o trabalho sacerdotal em prol da formação dos sacerdotes timorenses e da juventude timorense.

Porto, 11 de Julho de 2012

Nota: foto hosi Facebook Luis Railoro



Thursday, 5 July 2012

Lia Menon ba eleisaun 7 de Julho de 2012


Liu hosi meius ida ne'e hakarak hato'o konfiansa ba povo Timor hodi partisipa iha eleisaun parlamentar nebe sei realiza iha Sabadu, dia 7 de Julho 2012. Exercisio democratico ida tan maka atu akontese iha rai Timor. 

Komunidadi Internasional sei tau matan ba eleisaun ida ne'e, i, dala ida tan lider politiku sira no povo Timor sei hatudu sira ninia maturidadi, sivilizasaun, responsabilidadi i domin ba rai Timor.

Hanesan ema Timor iha liur husu atu eleisaun 7 de Julho de 2012 atu lao iha Hakmatek nia laran. Se maka manan, i, se maka lakon hotu-hotu kontinua kontribui ba Deezenvolvimento tamba Povo Timor merese.

Celso Oliveira
Komunidadi Timor iha Peterborough

Monday, 2 July 2012

Poemas Nebe Koalia Hodi Hau Naran


Ema no Facebook

Ema loke taka Facebook. ON/OFF...ON/OFF
Haksolok, susar, buat hotu fakar iha Facebook.

La hakfodak ba tempu nebe lao lalais.
La hakfodak ba "lia moris" no "lia mate" nebe mosu bebeik.
La hakfodak ho labarik nia tanis,
La hakfodak ho inan-aman nia lian tatoli,
La hakfodak ho estudu,
La hakfodak ho ema seluk nia moris.
Tamba deit Facebook.

Facebook maka halo ema konhese malun.
Atu lalais ka kleur, atu besik ka dok, loron ida sei hasoru malun.

Inan-aman bele dok to iha nebe!!!
Ah...bele dada besik.
Oan sira bele dok to iha nebe!!!
Ah...la senti falta.
Rai bele dok to iha nebe!!!
Ah...senti besik nafatin.

Obrigado ba Facebook.

Bem Vindo Desenvolvimento

Iha rai nebe maka foin sai hosi funu, konserteza povo hosi rai ne'e desejo liu2 maka moris hakmatek.
Alias, povo hosi rai ne'e lakohi atu moris fila fali iha konflitus, konfrontasaun, funu, etc.

Iha Kazu Timor Leste, konserteza povo Timor nebe terus duranti okupasaun Indonesia, 1975-1999, no iha krisi politika-militar 2006,
desejo tebe-tebes Estabilidadi Nasional.

Ohin loron, povo Timor senti hakmatek no iha ona planu atu halao Dezenvolvimentu Nasional.

Laos fasil atu hadia rai ida nebe foin sai hosi funu. Maibe, iha PM Kayrala Xanana Gusmao ninia governasaun, 2007-2012, povo Timor Leste senti duni moris iha Estabilidadi nia laran.

Agora, tempu atu halao Dezenvolvimentu.


Lia Nain no Politikus

Kalan nia nakukun sei la hamtauk ema ida.
Maibe, politikus sira nia lian bobar, sei hamtauk ami povo.
Kalan nia nakukun sei lori hakmatek mai ami povo.
Maibe, politikus sira nia lian kroat, sei halo ami povo laran taridu.

Tansa uluk ita maun-alin, ohin loron ita funu malun?
Tansa uluk ita ema ida deit, ohin loron ita fahe malun?

Lia nain Timor lori lia mak koalia.
Politikus Timor laos lia nain Timor.

Kalan nia nakukun, la hamate rai Timor.
Kalan nia nakukun, la hafahe rai Timor.

Politikus koalia, lia nain hakerek.
Politikus harohan, lia nain hakerek.

Rai Timor Ida deit,
Povo Timor Ida deit.
Politikus no lia nain ida deit.

Maibe, Lia nain Timor mate, rai Timor sai nakukun.
Politikus Timor mate, la hamate rai Timor.


Wednesday, 6 June 2012

Paz no Estabilidade


Hosi: Pe. Venâncio da Costa Pereira, S.J.


Introdusaun:
Maluk sira, hanesan ema Timor Oan, liu-liu tan hanesan ema fiar nain, especialmente hanesan ema sarani catolico, ita agradece ba Maromak Santissima Trindade, tamba iha tinan 2012 ne’e, sai tebes mai ita hotu hanesan Timor Oan, tinan ida nakonu tebes ho graca. Tamba, tebes iha tinan ida hanesan ne’e duni, maka ita halao, comemora no celebra acontecimento lubuk bo’ot ida, iha ita ninia historia hanesan Rai eh nasaun, no hanesan povo eh ema. 
Acontecimento historico no politico nian sira ne’e, fanu fila fali ita hotu, atu hader hodi lao nafatin ba oin, ho matan moris, neon nain, aten brani no fuan bo’ot, atu simu desafiu moris nian hanesan lisaun ida atu halo ita hotu sai tasak bebeik ba bebeik iha ita nia processo moris hanesan nacao livre, no povo civilizado. 
Tinan 2012 ne’e, iha maneira especial ida, politicamente ita halo no halao tiha ona, eleisaun presidencial ho maneira ida que kapaz, furak no pacifica tebes. Hatudu duni katak hanesan nacao ita iha duni dignidade, hanesan governo ita iha duni desejo klean ida atu hatudu ba-mundo katak ita hatene ukun malu, no ita hakarak ukun tebes ho domin no justica. 
Hanesan partidos politicos eh responsaveis politicos nian sira, ita hatudu duni katak, ita hatene louva malu, rona malu, hamtauk malu, no ita tasak duni iha servico hamutuk liu husi colaborasaun nebe maka diak to ita hili no foti no simu ita ninia presidente foun. 
Especialmente hanesan povo, ita iha duni civilizacao, no ita nia povo tasak duni, matenek duni, civilizado duni. Ita-bele dehan katak ita nia rai Doben Timor Loro Sae ne’e, lulik duni, no ita nia povo Timor oan sira hotu, mesak povo hatene terus, hatene simu malu, hatene reconhece historia, no hakarak tebes moris iha situacao democratica ida nebe maka los, lori liberdade, paz e estabilidade ba hotu-hotu. Ita povo Timor Loro Sae, hanesan povo ita hatudu duni katak, ita povo civilizado no culto. Tamba ne’e maka ita iha duni razao klean ida no a’as tebes atu ita agradece ba Maromak, ba diak tomak nebe maka ita simu tiha ona. 
Agora daudaun mos, ita halo hela campanha parlamentar nian, eh campanha atu hili partidos nebe maka ita-bele fo fiar hodi kaer ukun atu governa no administra ita ho justica, domin atu desenvolve ita nia moris bele sai diak liu tan, iha tinan lima nia laran mai. Ita buka atu halo no halao festa democracia ho espirito unidade, nacionalismo, patriotismo, atu halo campanha ho diak. 
Ho espirito hanesan maun alin deit, ita mesak feto nian deit no nan nian deit. Atu nune’e eleisaun mos bele lao diak, sei laiha manipulasaun, no tactica politica nebe maka foer. Ita tenki fiar katak, ita-bele halo buat diak ba malu. Buat nebe maka los ita tenki dehan los, buat nebe maka sala, ita tenki reconhece sala. Quando manan katak manan ho mos, quando lakon katak lakon ho mos. Tamba ikus ita tenki tau interesse nacional nian a’as liu interese pessoal ka grupo nian. 
Hanesan povo ita tenki hili partido nebe maka ita hatene didiak, no ita hili ho conscencia nebe maka mos. Ita buka atu hili partido nebe maka hatene ukun ho justica, domin, lia los, no partido ida nebe maka sei lori duni desenvolvimento espiritual no material nian mai ita hotu. La bele bosok ita nia consciencia rasik, nomos la bele obriga ema seluk nia consciencia. Ita buka atu hatudu ‘senso hamtauk no hadomi” malu nian ba malu hanesan maun alin no bin feton deit. 
Ho nune’e ita sei bele duni cria nafatin paz ho estabilidade iha ita nia rai doben Timor Loro sae, no iha moris loro-loron ita nia povo lulik ida ne’e nian. Fiar nafatin an hanesan ema sarani, no buka cumpri lei sarani nian liu husi hadomi malu, orgulho nafatin hanesan povo ida deit, mesak Timor nia oan deit, nebe maka ki’ik, maibe boot nafatin iha espirito!.
Paz no Estabilidade relasiona ho kampanha ba eleisaun Parlamenatr nian Julho 2012, ita hanesan ema Timor oan duni, maka tenki cria, laos ema seluk, eh ema rai liur maka tenki cria fali mai ita, ne’e lae. Ita hotu tenki hatudu ita nia maturidade, prudencia, matenek, sabedoria, katak ita hotu hakarak duni paz no estabilidade ba Timor tomak. Diferencias ideas, diferencias ideologia, sei la haketak ita hanesan maun alin, bin feton, no sei la haketak ita hanesan Timor nia oan deit.


Hanoin ruma:
Uluk, hanesan nacao no hanesan povo maioria ita iha mehi ida hakarak ukun an. No maioria ita hili duni ukun an ne’e, ita livre duni. Hafoin, ita ukun an, ita hasoru esperiencia foun, moris hanesan nacao no povo livre no governo independente ida duni, nebe maka basea ba konstituisaun ita nia rai nian, nebe maka ita konsagra, sai hanesan lei inan ba ita hotu. Ita, iha tinan sanulu ne’e nia laran ita hasoru tebes ‘desafiu’ eh esperiencia todan lubuk bot ida iha ita nia processo moris hanesan nacao, no povo livre. 

Maibe, ita tenki hare katak, esperiencia todan sira nebe maka ita hasoru iha tinan sanulu nia laran liu ba, husi 2002 to 2012, sai tebes lisaun bot ida mai ita hotu. De facto, ita-bele dehan katak esperiencia todan nebe maka ita hasoru, iha tinan 10 nia laran ne’e, hanesan desafiu ida nebe maka re-forma ita, re-crea fila fali ita, atu ita hotu bele sai tasak eh maduro liu tan, iha moris hamutuk no serbi hamutuk ba ita nia povo no ita nia nacao. 
Espiritualmente ita bele dehan mos katak periodo dificil nebe mak ita hasoru hamutuk durante 2002 to 2012, liu-liu 2005 too 2008 sai hanesan periodo de purifikasaun ida mai ita hotu atu moris serena liu tan, atu moris hakuak malu metin liu tan, hanesan feto nian deit, no nan nian deit, de facto ita mesak timor oan deit, no ita hotu iha hakarak ida hanesan maka, hakarak diak ba moris ita nia povo nian nebe, maka nakonu ho valor justo, dame no estabilidade nian. 
Ita tenki reconhece katak, se ita hakarak duni dame no estabilidade iha ita nia rai, iha ita nia moris loro-loron hanean povo, no hanesan ukun nain, eh hanesan ema Timor oan, ho pojisaun saida-saida deit, ita bele halao no cria dame no estabilidade iha ita nia rai ne’e rasik. Tamba hanesan ema Timor nia oan, ita hotu mai husi lisan lulik ida deit, lisan lulik hamtauk malu nian, buka malu nian, fo sala ba malu nian, monu ain ba malu nian, no simu malu nian. 
Ita nia lisan lulik hanesan ema timor hanorin kedas tiha ona mai ita hotu, husi dresan ba dresan hahu kedas husi ita nia beiala sira, atu ita moris iha hakmatek nia laran. Ita ema Timor, ema dame nain, no hakmatek nain. 
Tamba ita nia rai lulik Timor, halulik tebes ita, halo ita sai tebes ema lulik nia oan, nebe maka hatene hamtauk malu, hodi halulik malu ho hahalok diak no kmanek sira. Hanesan ema Timor nia oan, ita nia kultura, kultura dame nian, no kultura buka hakmatek nian. Ita hanesan ema eh povo, ita ema civilizado, ita ema culto duni, tamba abut ita nia kultura nian, hametin an ba dame no moris iha hakmatek nia laran.
Ita hatudu tiha ona ba mundo, katak ita povo terus nain, ita hatene terus duni, ita povo bravo, eh brani nain, iha 1999 hodi hili liberdade no independencia. Ita mos hatudu ba-mundo katak hanesan povo, ita povo ida nebe maka hatene fo perdua, hatene simu konsekwensia husi ita nia atetudi, no ita nia desejo hili ukun rasik an nian.
Ita povo ida nebe maka hatene lori no tau an iha parte importante revulusaun ita ninia historia nian hanesan ema Timor. Ita nunka rai odio, ba ema nebe maka halo a’at ita. Ita sempre hakarak perdua no reconcilia, buat ita nia povo husu maka ne’e justica! Buat nebe maka ita husu no ita sei husu nafatin maka ne’e justica lolos ba hotu-hotu, atu hotu-hotu bele simu malu fali, hodi lao ba oin ho laran mos no neon foun. 
Ami hein katak pontu simples oan hirak ne’e hanesan reflesaun nebe bele mos fo hanoin fali ita, atu ita hatudu nafatin ita ninia dignidade hanesan nacao, no ita ninia maturidade hanesan povo iha campanha parlamentar ne’e nia laran to hili ita nia ukun nain foun, hodi kaer ukun no governa ita ho justo, domin, atu hotu-hotu goza duni liberdade ne’e. Ita hotu hakarak moris hakmatek iha aspeto hotu-hotu moris ita ema nian, iha ita nia rain rasik. Ita la kohi sai atan tan ba ema seluk. 
Ita hakarak moris livre ho dignidade, iha aspeto espiritual no material nian. Ho hanoin hirak ne’e, atu ita nia rai lao diak liu tan ba oin, ita hotu precisa halo esforsu maximo no supremo sacrificio ida. Esforsu maximo atu servico makas, estuda makas, halao lei sira ho conscistencia, transparencia, hatudu katak ita iha duni kredibilidade atu kaer governo no ukun ho domin no lia los. 
Ita buka atu halo supremu sakrificiu hodi promove no halao didiak justica, halakon corupsaun, eh manipulasaun, halakon mentalidade bosok balu no naok malu eh taka lia ba malu, eh dun malu. Ita precisa tebes supremu sakrificiu atu hadiak ita nia moris haesan nasaun no povo. 
No ikus liu, ita precisa conversao pessoal no massa ao mesmo tempo. Ita terus tiha ona, ita terus dala barak tiha ona, agora ita lakohi terus tan. Hanesan povo, ita apreende buat barak tiha ona, husi historia terus no susar nian, hahu kedas husi 1975 to 1999, to’o tan 2006, to 2008. Claro que ita la kohi terus tan. Ita hakarak duni, no ita iha duni razao para-bele duni moris iha paz no estabilidade nia laran, hanesan ema livre no digna. 

Atetudi Saida maka ita tenki iha:
Iha eh durante periodo campanha ne’e nia laran too ita hili ita nia ukun nain sira, eh ita hili partido ida nebe maka sei ukun ita (ou partido sira nebe maka sei kaer ukun hodi governa ita), to ninia resultado ikus, ita hotu precisa tebes “atetdudi democratica”

Katak, dala ida tan, iha tinan 2012 ne’e nia laran, ita hakarak hatudu atetudi positiva, eh atetudi diak ba-mundo, katak hanesan nasaun kik ida, no nacao foun ida nebe maka foin ukun an iha tinan 10 nia laran, ita hatene duni saida maka valor eh folin “moris ho mentalidade no atetudi democratico ne’e”. 
Moris iha situasaun democratico, precisa nafatin esforco massimo atu simu malu, compreende malu, ho hanoin no sentimento ida, katak ita hotu mesak ema timor oan deit, no mesak maun alin, bin feton, no maluk deit. Mesak feton nian deit no nan nian deit. Hatene kontrala an, atu bele hadok an kedas, halakon kedas no hamate kedas buat ida naran “Violencia no Crime”. Ita nia cultura hanesan ema Timor, ita la moris ho cultura no lisan Crime ka violencia ne’e nian ida. Ita hanesan ema Timor, ita nia cultura no lisan maka ne’e Dame ho hakmatek. Entaun nune’e iha moris politico nian, ita buka nafatin atu moris ho mentalidade no atetudi democratic. Sai democratico iha conceito, iha teoria ka compreensaun nian, nomos sai democratico iha moris pratica nian. 
Hahalok eh atetudi Violencia no Crime maka ita tenki halakon no hamate tiha husi aspeto moris ita ema Timor nian. Liu-liu tan ita halakon tiha hahalok violencia no crime ne’e husi aspeto moris politico nian. Ita-bele iha diferencias hanoin, ita-bele iha diferencia moris politica nian, ideologia politica nian, ita-bele hili no tama ba partido nebe maka ita hakarak, ne’e normal, tamba ne’e, lalaok no valor democratico nian duni. 
Buat importante nebe maka ita tenki halo maka ne’e, controla an, atu la odio (eh la laran moras ema seluk), atu labele halo violencia iha no liu husi tipu saida-saida deit, la bele halo anarkia, la bele oho ema seluk, no la bele halo violencia no crime, tamba deit razao diferencia de ideologia. Ou tamba deit razao lakon iha eleisaun, ne’e la los ona, ne’e sala. Ne’e pecado. Tamba odio, oho, violencia, no crime sobu ita hotu, estraga ita hotu, hafahe ita nia unidade, no ikus liu ita hotu maka terus no sai vitima ba ita nia hahalok violentico no crimi ne’e rasik. No hatama ita iha moris nakukun nian, no halo ita nia klamar terus, iha tempo ikus. I
ta tenki matan moris nafatin, atu ema seluk la bele mai soran no fahe fali ita Timor oan sira. Se-se deit maka ukun, no kaer governo tamba manan iha eleisaun (tuir duni lei, transparente duni, valido duni), bele ukun ba!, maibe favor bot ida ukun ho justica, domin no lori tebes dame, hakmatek no estabilidade ba ema hotu, timor oan hotu-hotu. 
Hadok an husi manipulasaun no estrategia politica nebe mak foer, no laiha dignidade. Atu tendencia ida be ema dehan, riku sai riku liu tan no kiak sai kiak liu tan, sei la acontece iha ita nia rain. Ita nia ema Timor oan oituan hela, entaun nune’e, oinusa maka ita buka atu fahe riku soin Timor nian ne’e ho sasukat ida hanesan (igualidade ida) tuir ida-idak ninia nescessidade, atu hotu-hotu moris ho nataton, eh suficiente espiritualmente no materialmente, atu hotu-hotu goza ho diak. 
Atu hotu-hotu hetan duni benificio ba moris hanesan ema Timor oan. Ita-bele duni hariku no halo matenek malu ho ita nia riqueza naturais nian. Nomos ho ita nia inteligencia humana. Ita Timor oan, agora matenek barak, ita sei bele hadiak liu tan ita nia rai, no ita nia povo nia moris. Ita nia mina suficiente atu hadia ita nia rai no ha’as standar economia moris ita nia povo nian. Wainhira paz no estabilidade iha no metin, ita sei bele duni lao ba oin. 
Entre ita Timor oan, keta hadau malu mina timor nian ne’e, ba deit ema balu no grupo balu nia diak, maibe buka atu fahe ba hotu-hotu ninia moris comum nebe mka diak. La bele husik ita nia an, atu ema seluk maka influencia no domina fali ita, maibe ita maka tenki determina ita nia moris rasik, no ita nia future rasik. 
Keta husik ema supa mohu ita nia mina. Ita husik ema naok hotu ita nia rikusoin tassi nian, ikan no buat seluk tan. Tau matan nafatin atu oinusa maka ita desenvolve ita nia marmer sira, no rikusoin iha rai leten. Desenvolve no uza ita nia rikusoin rai nian ho diak, atu nune’e ita nia bei-oan sira aban bain rua mos sei bele continua moris no goza ho rikusoin nebe maka hanesan. No bele diak liu tan ita.

Konkluzaun:
Politica nebe maka diak, iha ninia dignidade ida. No resultado husi politica diak ne’e, maka ne’e buka nafatin atu halo diak ba moris hamutuk nebe mak diak liu tan no atu defende nafatin dignidade ema nian hanesan ema iha moris, nune’e fo tebes benificio ba ema hotu-hotu. 

Ema hotu hetan moris diak espiritualmente no materialmente. Ita hotu halo campanha hanesan responsabilidade ida, ho ita nia dever moris hanesan ema no cidadania. 
Ikus liu ita iha obrigasaun atu halao politica diak hodi lori tebes mudanca ba moris hakmatek ita nia rai nian, no ita nia povo tomak nian. Maiba ita hotu halo campanha no tuir campanha ho consciencia mos, ho intensaun diak, no ho finalidade positiva ba RAI NO POVO DOBEN TIMOR LORO SAE.  
Vota ho conhecimento, ho consciencia, ho liberdade, no ho domin!.  
VIVA TIMOR LESTE! VIVA POVO TIMOR LORO-SAE!. 
Se-se deit maka manan, ukun ho diak ba, ho justo, ho domin. No ukun ho bensaun Maromak nian nafatin. Ikus liu Maromak deit, maka sei sai ita nia kbi’it no ita nia energia moris mundo ne’e nian. 
Paz no estabilidade depende mai ita ida-idak, se ita hakarak duni paz no estabilidade durante campanha, to eleisaun no depois de eleisaun, se ita hakarak duni, entaun nune’e ita rasik sei bele cria paz no estabilidade ne’e. La bele husik ita nia an, atu ema seluk uza no soran ita. Ita tenki sai dono ba ita nia an no ita nia rai rasik. Ita la kohi tan atu sai atan, ba se-se deit!...FIM

Saturday, 2 June 2012

Kayrala Xanana Gusmao Ho Ninia Governasaun





Dia 1 de Junho de 2012, konserteza ita hotu nia focus ba iha eleisaun parlamentar nebe tuir planu sei realiza iha dia 7 de Julho de 2012. Dala ida tan, ida ne'e hanesan exemplo mai Timor oan hotu, liu2 lider politiku sira atu hatudu ba komunidadi Internasional konaba Timor oan ninia maturidadi politika.


Primeiru, hau hakarak fo'o Parabens no Obrigado ba PM Kayrala Xanana Gusmao nebe lidera IV Governu Konstituisional AMP duranti tinan 5 nia laran. Hau hanoin, ita hotu tenki rekonhese lideransa no kapasidadi hosi PM Kayrala Xanana Gusmao nebe konsege kaer ukun hosi momentu difisil ba diak, hosi situasaun konflitus ba dame, hosi inserteza ba serteza, hosi insustentavel ba Progressu. 



Iha inisiu governasaun AMP, 2007, ema barak (nasionais no internasionais) koloka duvida ba PM Kayrala ninia kapasidadi atu kaer IV Governu Konstituisional. Iha inisiu da governasaun, PM Xanana enfrenta desafios barak, akuzasaun oi-oin hosi ema nasionais no internacionais. Maibe, to'o iha final de mandatu, 2012, PM Kayrala Xanana Gusmao hatudu ona ba Timor Oan hotu no Komunidadi Internasional katak Timor Leste laos Estado fragil ou insustentavel maibe Estado ida foun, i sei sai forte no sei kapaz atu halao progressu ou dezenvolvimento. 



Ho kapasidadi de lideransa hosi PM Kayrala fo'o absolutamente Esperansa ba Povo Timor atu haka't liu ba oin, atu hateke ba futuru, atu husik violensia hodi halao dezenvolvimentu. 



Laos fasil atu hetan lider ida hanesan PM Kayrala Xanana Gusmao nebe bele halibur ema hotu2, hosi grupo no partidu oi-oin, nebe sempre koloka interesse nasional as liu interesse pessoal ou partidu. 



Proprio eis-vice PM Mario Viegas Carrascalao rekonhese katak sucessu Governu AMP depende totalmente ba figura Xanana Gusmao nian. Hau pessoalmente konkorda ho deklarasaun ne'e tamba (ida) iha tempu actual, ita nia rain sei nurak hela (foin ukun-an tinan 10) ne'e duni presija lider ida nebe iha karakter humanista hanesan PM Kayrala. (Rua), iha tempu actual, uniku PM Kayrala maka bele fo'o garanti ba Estabilidadi Nasional iha Timor Leste. Ne'e duni, la iha duvida uitoan atu rekonhese PM Kayrala hanesan aman ba nasaun Timor. 



Hosi sucessu nebe IV Governo Konstituisional AMP halao duranti tinan 5 nia laran, 2007-2012, hau bele hasai konkluzaun katak objektivu principal hosi PM Xanana maka luta ba dala rua hodi bele fo'o oportunidadi ba Povo Timor atu hadia sira ninia moris pos-konflitus. 



Iha 2007, Xanana simu mandatu nudar PM iha momentu ida difisil tebe-tebes. Ita hotu sei lembra Kazu petisionario, refujiadu, veteranus, konflitus sukuismo, etc. Iha momentu neba, ema barak maka lakon tiha ona esperansa iha Timor Leste.



Ohin loron, iha 2012, Povo Timor rekupera fila fali sira ninia Esperansa.



Hosi sucesso nebe liu ona, hau mos rejistu insucessu barak duranti AMP kaer ukun. Iha tinan kotuk, 2011, hau halo vizita ba Timor i hau rekonhese katak sei iha problemas barak, por exemplo: infrastrutura, edukasaun, saude, falta be mos, dezempregu barak, korupsaun maka'as, etc... Problemas sira ne'e konsidera serius iha Timor. 



Maibe, geralmente, iha IV Governu Konstituisional lidera hosi PM Kayrala Xanana Gusmao, hau bele dehan katak Timor rejistu sucesso barak i povo senti duni moris iha Estabilidadi i Prosperidadi.



Tinan 2012 ba oin, Timor Leste sei hetan naroman liu tan tamba Povo Timor iha ona konsiensia katak so iha Estabilidadi nia laran, maka povo bele hadia sira nia moris. I, Estabilidadi nebe ohin loron ejisti iha Timor grasa hosi lider kharismatiku PM Kayrala.



Ita hotu la hatene partidu ida nebe los maka sei manan iha eleisaun parlamentar dia 7 de Julho agora. Maibe, PM Kayrala Xanana Gusmao iha ninia prinsipiu "Fiar-an Lao ba Oin".

Parabens Kayrala.
Obrigado Kayrala.



Boa leitura.......



Celso Oliveira

Wednesday, 2 May 2012

Revolusaun Mental

Hau hader dadersan deit.
Hanesan baibain, uluk nanain hau ba dapur halo uluk cafe hodi hemu. Depois, hau ba sala de vizita hodi hare'e news iha tvtl.

Maibe, iha sala de vizita, hau hare iha odamatan okos, envelope mutin ida. Iha envelope nia liur la hakerek "pengirim no penerima". Iha hau nia laran, hau sik: "ne publisidadi foun". Hau mos soe tiha envelope mutin ne iha kadeira nia okos.

Hau loke televisaun hodi hare notisia. Derepenti mosu breaking news: "Surat Anonimu Sirkula Iha Timor Leste. Revolusaun Foun Sei Mosu Iha Timor Leste". 
Hare'e tiha breaking news ne'e hau mos dehan mai hau-an rasik: "Koitadu, Timor. Rumores iha fatin hotu-hotu. Laran moras malun. Inveja malun. Agora mosu fali surat anonimu no lia fuan revolusaun". 

Hau la fo importansia ba Breaking News ne'e tamba iha hau nia laran hau dehan nune: "iha buat barak maka importanti liu atu halao du ke lakon tempu hodi rona notisia iha tv konaba surat anonimu no lia fuan revolusaun. So ema nebe servisu laiha maka sei lakon tempu ba diskuti buat sira ne'e."

Maibe, hau nia fuan tuku2 tamba envelope nebe hau foti iha odamatan okos la iha naran "pengirim dan penerima". Ho nakdedar hau foti envelope i les lalais hodi hare'e saida mak hakerek iha laran. Primeira pagina hakerek ho lian Tetum nune: "REVOLUSAUN". Iha segunda pagina hakerek "MENTAL". Iha fali tahan terseiru hakerek nune: "Se hakarak sai diak tenki halo revolusaun mental ita nia-an rasik"

Hau taka tv, hau les tiha surat anonimu ne'e, soe tiha ba lixo i hau loke odamatan no janela halo luan tamba hau senti katak laiha ameasa ida iha hau nia nia uma, iha hau nia bairu no iha hau nia rain Timor. So iha deit maka rumores.

Hafoin, hau foti poeta Abe Barreto nia dadolin hodi halo ligasaun ba breaking news ne'e. Poeta Abe nia dadolin hakerek nune:

Katuas no ferik fuuk-mutin ida hatun-lia hodi dehan, 
 
“oan no bein-oan sira, matenek hosi kaneta no surat-tahan ne’e dikin de’it,

maibé matenek hosi hun no abut loloos mak ida ne’ebé mama malus halo mean

iha uma-lisan ida-ne’e nia tatis.”...

Hotu tiha le'e poeta Abe nia dadolin, hau dehan mai hau nia an rasik nune: "los duni, matenek nebe hau hetan iha liur ne'e hanesan dikin deit. Timor Leste la presija revolusaun maibe Timor Leste presija moris hakmatek". 

Boa leitura....

Celso Oliveira,